Šta je novo?

Solarni paneli i subvencija države

Svi sto ste do sad uveli solarne elektrane, do kad vam traju ugovori sa EPS, tj na koliko godina su potpisani?
 
Na godinu dana i svakog 01.04. se produžava na godinu dana kada se i resetuje stanje kilovata.
Za one koji su uveli do kraja 2026 ostaje isto kao do sada nadalje, to je pisalo u uredbi, naravno, oni uvek mogu da prekrše zakon i da to promene jer Srbija...

Sa Viber grupe Prozjumeri Srbije:
"Skupština Srbije je danas usvojila Zakon o energetici. Dobra vest je da je najpre Ministarstvo energetike usvojilo našu primedbu i da će postojeći prozjumeri domaćinstva, kao i svi koji podnesu zahtev za prilagođavanje mernog mesta najkasnije do 31.12.2026, zadržati postojeći način obračuna – odnosno neto merenje. Svi ostali koji budu želeli da postanu prozjumeri domaćinstva će imati novi neto obračun."

Grupa:

Znači ko planira da ugrađuje neka to uradi do kraja 2026 (da pokrene proces najkasnije do 08.2026.).
 
Poslednja izmena:
Bolje baterije platiti nego se sa drzavom mlatiti.
Zimi drva loziti naravno :)
 
Poslednja izmena:
Za sad pise samo da su izuzeti promene u neto obracun, ali ne i dokle. Lako moze da se desi samo do potpisivanja novog godisnjeg ugovora u 2027. To sto su usmeno obecali - ako ne pise nigde, macku o rep...
I dalje nije losa investicija za velike potrosace.
 
Pitanje je do kada ce nasa energetska mreza moci da primi svu energiju preuzetu iz solara, ako ne budu menjali kometnu infrastrukturu. Tako da znajuci EPS, verovatno ce da smisle neki porez i na to u buducnosti.
 
Neće biti problem u mreži da se preuzme energija, biće problem šta da se radi kad nema sunca. Trenutno je solar relativno sitan, oko 200MW ga možda ima. Ako ga bude 1000MW ili više, mora se obezbediti fleksibilnost da se proizvodnja smanji ujutru (kada krene solar da radi) i onda poveća uveče (kada stane solar). Naše termoelektrane nemaju tu fleksibilnost definitivno, hidro ima ali nemamo uvek mogućnost da tu hidroenergiju koristimo. Ako bude trebalo da se investira u nove kapacitete da se postigne ta fleksibilnost, bilo da su u pitanju brze gasne elektrane (najjeftinije za izgraditi, najskuplje za koristiti), ili možda baterije (jeftine za rad ali skupe za izgradnju), definitivno će morati da se obezbedi neko finansiranje. Tu postaje problematično što se prihod EPSa praktično smanjuje (ko ima svoj solar manje troši energije, i to u skupoj tarifi), dok se ta energija može prodavati na slobodnom tržištu, ali je pitanje po kojoj ceni, cena tokom dana je već često 0 ili ispod 0. Tako da bi izvor finansiranja bio ili povećanje nekih taksi (onaj fiksni deo računa), ili da se promene uslovi za prosumere, ili da država interveniše. Za sada, svi super prolaze dok solara nema mnogo (uključujući i eps).
 
EPS-u se itekako isplati, prozjumer kad pošalje u mrežu to troše direktno komšije i svi na istom trafo-u po ceni od 9,1092 u zelenoj i 13,6638 dinara u plavoj tarifi a nama posle naplaćuje 3,9din nazad taj kilovat, razliku uzima za sebe.
Problem je balansiranje, ako svi u tom sektoru trafoa stave panele neće imati ko da troši viškove i balansiranje je problem.
Niko nije dao odgovor ali mislim da sa ovom opremom predata struja ne može van trafoa nazad u mrežu dalje.
 
Niko nije dao odgovor ali mislim da sa ovom opremom predata struja ne može van trafoa nazad u mrežu dalje.

Van trafoa ne može :p
...ali kroz trafo dalje na viši napon u srednje naponsku mrežu može.
 
Pričaš o malom dalekovodu od 10.000V? Ja baš takav imam prolazi mi kroz dvorište i sa njega dobija trafo struju.
Da li trafo to može da vraća u mrežu ili mora da bude neki poseban noviji?
 
Distributivni trafo može da radi u oba smera. Ako to pitaš.

Svaki transformator to može.
 
Ok, jasno, a čemu je služio drugi smer (vraćanje) dok nisu počeli prozjumeri?
 
Nisi smeo da imaš solarni sistem povezan na mrežu ED, mogao si da imaš ili off grid ili nezavisnu mrežu za solarni sistem a ko se povezao drugi smer je bio za vraćanje brojila što brzo provale.
 
Transformator samo menja amplitudu naizmeničnog napona / struje - odnos napona je jednak odnosu broja namotaja primara i sekundara. Sam naziv "primar" i "sekundar" su tu samo da označe dve strane transformatora. Proizvod napona i struje (snaga) na primaru i sekundaru ostaje isti (ako zanemarimo gubitke u jezgru). Nisu ni svi generatori u elektroenergetskom sistemu (termo, hidro... elektrane) na "istoj strani", na izlazu ne daju ni isti napon, pa pored svake elektrane postoji transformator da bi taj napon doveo na napon na prstenu (dalekovodnoj mreži) na koji se povezuje. Ne znam da li je taj napon glavnog prstena kod nas 110KV ili neki drugi napon (sad vidim da je deo i na 220KV i 400KV), ali svakako postoje i 35KV, 10KV nivoi pa dalje na niže sve do 230V. Ono što je ekstremno bitno je da su svi generatori u sistemu apsolutno sinhronizovani, inače nastaje haos. "Mehanički" generatori u sistemu (oni koje pokreću turbine) teže da sami sinhronizuju jedni druge - kada bi jedan hteo da malo požuri drugi bi ga "povukli nazad", jer bi svaka razlika u fazi dovela do razlike potencijala u delovima periode što bi dovelo do jačeg opterećenja tog generatora a to bi ga automatski usporilo. Za solarne elektrane sinhronizaciju radi inverter koji mora da radi savršeno precizno, inače dolazi do gorenavedenog haosa :) gde će verovatno odmah da crkne glavni osigurač između njega i javnog dela elektro mreže.

https://en.wikipedia.org/wiki/Transformer
 
Poslednja izmena:
Ja sam poslao 20.marta. Za sada bez ikakvog odgovora.
Ti si ih pitao ili su oni samoinicijativno poslali odgovor?
Kog datuma si podneo zahtev?
Jesi dobio odgovor? Jesu poslali ugovor?
Ja sam im vratio potpisan ugovor poštom sa praćenjem, vidim da su primili. Sad ću videti koliko im treba dana da mi vrate na email sa njihovim potpisom...
 
Danas su mi poslali da ne mogu da otvore zipovanu datoteku u kojoj su dokumenta iz bezbednosnih razloga, pa sam im poslao pojedinačne fajlove.
 
Nisi smeo da imaš solarni sistem povezan na mrežu ED, mogao si da imaš ili off grid ili nezavisnu mrežu za solarni sistem a ko se povezao drugi smer je bio za vraćanje brojila što brzo provale.
Nisi razumeo pitanje, transformator nam daje struju koju koristimo, spušta sa 10kV na 3x 230V i mi to koristimo. Zašto bi imao funkciju vraćanja u sistem kada do prozjumer priče nema šta da vrati njemu struju?
 
Ne može transformator da bira u kom smeru se kreće energija, od višeg ka nižem naponu (što je uobičajeno za distributivni naponski nivo), ili od nižeg ka višem naponu (što je karakteristično za proizvodnju energije - recimo da su uglavnom generatori na naponu od 6 do 21kV, i to se transformatorom podiže na 110-400kV). Postoji oprema koja može da spreči tok energije u određenom smeru, ali to može da postigne isključenjem prekidača, tj. Onda bi se isključio taj trafo, svi bi onda ostali bez napajanja na tom trafou što je besmisleno. Ovako se svakako štite generatori, ali oni mogu biti uništeni ako se to desi, dok kod distributivnih trafoa nema tih problema.

Dakle moguće je i generalno ne predstavlja neki problem, ono što je važno je da solarna elektrana (ili baterije, bilo koji izvor napona), ne sme da ostane u radu ako nestane napona na strani mreže. To znači da ako ispadne trafo na koji si priključen, solarna elektrana ili baterije se moraju odvojiti od mreže, jer je trafo možda isključen zbog radova, ljudi koji rade misle da su bezbedni i da nema napona, i mogu od toga da stradaju. Eventualno hibridni invertori mogu da ostanu u offgrid modu ako postoji uslova za to. Najrealnija mogućnost je da se zbog porasta napona na invertoru (na strani odakle energija teče se povećava napon) dođe do ispada invertora pa se prekida proizvodnja i tako se sistem reguliše, ali to se ne dešava na transformatoru.
 
Jasno, onda možemo da se složimo da klasičan transformator neće da vraća višak struje od prozjumera u mrežu ako nema lokalne potrošnje? Onda bi trebalo inverter da zaustavlja proizvodnju kao što sam imao pre puštanja exporta u mrežu.

Stigao danas račun, malo se razlikuje od mog proračuna ali ono što je bitno je da je marta moja elektrana napravila dovoljno kilovata da pokrije potrošnju i propalo je samo 27kW 1.04.
 

Prilozi

  • 03.25..jpg
    03.25..jpg
    250.4 KB · Pregleda: 55
Izgleda da ipak nije jasno. Zabole trafo kuda ide energija bitno je da se ne prekorači njegova snaga.
Daxy piše o slučaju ispada, kada ti ne smeš da šalješ energiju u sistem iz bezbedonosnih razloga.
 
Opet to nije odgovor na moje prvobitno pitanje. To za ispade znam, inverter ne šalje ništa u mrežu niti meni u kuću kad nema mreže spolja. Zato oni ne dozvoljavaju bateriije za prozjumere i da ih ne bi punili noću po nižoj tarifi. Što se mene tiče ako bude bilo dužih radova ja ću svakako da oborim osigurače koji prekidaju dotok grid mreže ka inverteru, ne bih da neko strada zbog nečega sa moje strane.
 
Niko nije dao odgovor ali mislim da sa ovom opremom predata struja ne može van trafoa nazad u mrežu dalje.
Ako je ovo prvobitno pitanje: Može i ide.
 
Jasno, ide, može, ali šta je išlo pre prozjumera? Zašto ima tu mogućnost kad nema šta da vrati struju trafou, on valjda pretvara niži napon za domaćinstva i uzima sa visokonaponske mreže koliko potrošači vuku? To je pitanje.
 
Pa ako nije bilo prozjumera nije išlo ništa. To nije dodatna mogućnost već osobina/fleksibilnost sistema.
 
Možda sam bio nejasan. Transformator može da prenosi energiju u bilo kom smeru. Kada je određen smer toka energije problematičan, on se štiti zaštitom (koja nije jeftina), i u slučaju reagovanja zaštite ceo transformator se izbacuje iz pogona - slučaj generatora. U slučaju distributivnih trafoa, nema potrebe da se bilo šta štiti, pa ta zaštita ne postoji.

Na mestu gde se proizvodi energija, napon po prirodi raste. Ako priključite generator na mrežu 220kV, na njegovim sabirnicama mora biti bar malo viši napon, da bi energija tekla u smeru ka mreži. U slučaju male solarne elektrane, slučaj kada može doći do prekidanja toka energije u smeru srednjeg napona sa niskonaponske mreže, je ako dođe do prevelikog rasta napona kod izvora energije. Uobičajeno je da se interna zaštita invertora podešava na oko 10% preko nominalnog napona, tj. 253V fazno. Dakle ako napon na izlazu invertora pređe 253V, on se gasi. To apsolutno ne mora da bude slučaj, ali može da se desi. U sredinama gde su naponi generalno niski, uglavnom neće biti problema. Tamo gde su naponi visoki, može se desiti da se ova granica pređe. Nemam iskustva oko toga koliko se napon uvećava.
 
Nisi razumeo pitanje, transformator nam daje struju koju koristimo, spušta sa 10kV na 3x 230V i mi to koristimo. Zašto bi imao funkciju vraćanja u sistem kada do prozjumer priče nema šta da vrati njemu struju?

Zato sto je trafo pasivna elektricna komponenta. On ne zna sta mu je ulaz sta mu je izlaz, nije aktivan, nije "pametan". Izlaz odredjuju potrosaci zakaceni na njega.
Motor sa stalnim magnetom ako povezes na mrezu on ce da vrti. ALi ako mu povezes sijalicu umesto mreze i ti vrtis remenicu dovoljno brzo on ce da pravi energiju i sijalica ce da sija.

uzmi providno crevo i napravi vaser vagu. Nek jedna strana bude 5cm visa od druge. sipaj vodu iz flasice na toj visoj strani i stalno ce cureti na nizoj. Sad uzmi viskok levak i zakaci na nizu stranu creva tako da vrh levka sa te strane bude iznad vrha creva sa druge strane i nalivaj vodom levak, a ne prestaj da nalivas flasicom visu stranu creva. Voda ce svejedno da izbija na visu stranu creva i pored nalivanja iz flasice jer je pritisak (energija) veca sa nize strane creva zbog dodatne visine vode u levku (potencijalna energija). E tako i trafo kao crevo, pojma nema na koju ce stranu voda (tj el energija), vec od energije zavisi.

Uzmi trafo koji sa 220V spusta na 110V za US uredjanje (ali TRAFO, a ne chopper napajanje). Povezi ga naopako (izlaz trafoa na mrezu 220V), na "ulazu" tog trafoa ces izmeriti 440V. Trafou je svejedo sta je ulaz sta je izlaz dok je protok kroz njega u granici onoga za sta je deklarisan. OVO NEMOJ DA RADIS, OPASNO JE.



Do sad (pre solarnih elektrana) smer na trafou je uvek bio VN (visok napon) > NN (nizak napon). Sad kad imas proizvodjace na trafou zavisi od balansa potrosnje i proizvodnje:

1) vas nekoliko na trafou imate visak, ali je vas zbirni visak MANJI od potrosnje svih potrosaca tog trafoa > ta se energija potrosi u tvom komsiluku koji je vezan na trafo. Vama prozumerima i dalje strujomer vidi da se eksportuje i obracunava "upload" van kucnog strujnog kola i umanjuje racun. Deo energije svih ostalih potrosaca na trafou ide iz VN > NN preko trafoa, deo od vas sa viskom proizvodnje. Nista ne ide preko trafoa sa NN u VN.

2) svi sa tog trafoa imate visak, tj sa NN strane trafoa ima viska energije. Onda vas trafo u ulici/kvartu radi u kontra smeru, vas visak energije ubacuje nazad u VV vod. Svi vi i dalje "uploadujete" i umanjuje vam se racun. Na najblizim trafoima na tom VN vodu a koji imaju potrosnju ta energija ce biti preuzeta i potrosena.

3) proizvodnja prosumera se priblizava ukupnoj potrosnji svih potrosaca EPS. Na vecini trafoa energija tece sa NN na VN, svi prosumeri i dalje imaju "upload" i umanjuje im se racun. EPS mora da zaustavlja/koci generatore/kotlove da bi balansirao vas visak proizvodnje sa umanjenom potrosnjom (gase svoju proizvodnju da ne bi spalili generatore i poremetili frekvenciju mreze) a sve zbog disbalansa proizvedene u odnosu na potrosenu energiju, napon mreze raste. U principu je lakse zakociti hidro nego termo. Ovo je problem za EPS, moraju da se igraju tetrisa sa skupom opremom.

Mali Perica scenario (ima ovde mnogo strucnijih od mene da ovo pojasne, ali u osnovi ne gresim puno):
3a) naidje veci oblak, prozumer proizvodnja padne. EPS ne moze brzo da vrati generator u sinhronizaciju, interventan uvoz iz susednih mreza. Oblak je uporan, generator EPS mora da se pokrene. generator se pokrene, oblak prodje. Gasi generator, dok se gasi vidi sta ces sa viskom jer utice na celu mrezu, mozda izbije generatore koji su u redovnom pogonu.
3b) proizvodnja svih prosumera prestigne potrosnju. EPS mora da izvozi. Niko nece da kupi jer ima visak sopstvene prozivodnje. Energija mora negde da ode, pale pumpe na reverznim hidro elektranama da naprave bilo kakvu potrosnju, pune baterije na EV punjacima, sta god. Energija prosumera i dalje raste. EPS se raspada, generatori iskacu, okidaju zastite na medjudrzavnim dalekovodima, nema elektromreze, inverteri iskacu kod svih prozumera jer nema sihnronizacije sa mrezom... i Srbija postaje crna rupa bez struje dok oko nje sve sija kao Las Vegas. Popravka traje danima.

E da do ovog ne bi doslo, napolju zemlje propisase da u danima velike proizvodnje EPS ekvivalent moze da posalje signal svim brojilima prozumera da ogranice inverter na zero-export, tj da zadovolje samo svoju potrosnju i da ne ugrozavaju (previse) elektro mrezu. EPS i dalje mora da balansira, ali manje rizikuje elektrosistem dok je god broj prozumera razuman (relativno nizak). Kad (AKO) prosumeri dostignu 100% zastupljenosti, onda ce moci da daljinski kompletno "ubiju" proizvodnju prozumera inace se mreza raspada.
 
Poslednja izmena:
EMS-ova prenosna mreža nije ugrožena, razvijana je za državu od 20 miliona ljudi i u periodu kada se očekivao stabilan rast potrošnje. Međutim, Srbija je trenutno na nivou potrošnje iz 1989. (potrošnje Srbije iz 1989., ne Jugoslavije). Proizvodni kapaciteti su problematični, hidroelektrane su sjajne, brze, fleksibilne... Hidrogenerator se može pokrenuti za 1-2 minuta, isto tako i zaustaviti, ali nije dobro tako maltretirati generatore. Samo rotor generatora u RHE Bajina Bašta ima 600t. Da li znate koji je proces iza pokretanja, koliko ima delova, ležajeva, hidraulike... To nije nešto sa čime se treba igrati, naročito ako se zna da se novi generator čeka 1-2 godine (nisu tu problem ni pare, nego to ne postoji na lageru pa da kad crkne staviš novi). Transformator se čeka 2+ godine. Pre par godina jer izgoreo trafo u TE Kostolac B, pronađen u magacinu identičan trafo koji je bio namenjen za TE Kolubara B, projekat koji je napušten 1990. godine (znači već tada je čučao u magacinu). Trebalo im je skoro mesec dana da zamene stari trafo "novim".

Što se tiče balansiranja proizvodnje, postoje mehanizmi koji treba da obezbede brzo reagovanje u slučaju odstupanja proizvodnje od potrošnje, i to je pre svega sekundarna rezerva, 140MW ukupan opseg (70MW u smeru povećanja, 70MW u smeru smanjenja snage), ona može da reaguje u roku od par sekundi. Kada hidroelektrane rade sekundarnu regulaciju, to je sve ok, kada rade termo, to je raspad. U normalnim zemljama se sa povećanjem obnovljivih se povećava i opseg sekundarne regulacije, e kod nas se smanjuje :D. Bilo je 160MW, od ove godine je 140MW. Ako se i iskoristi celokupna sekundarna regulacija, aktivira se tercijerna (koja je sporija), a kojoj treba od par minuta do 15 minuta da reaguje. Ako i to nije dovoljno, ne ide raspad automatski, nego se energija uzima iz interkonekcije (automatski, kao sistem spojenih sudova), ako nama fali energija dolazi do nas, ako imamo višak, energija ide ka interkonekciji, posle se radi finansijsko poravnanje. U svakom slučaju postoje mehanizmi. Solara trenutno ima oko 200MW u Srbiji.

I na kraju primer, u Južnoj Australiji, potrošnja svih potrošača u jednom trenutku je bila oko 2000MW, proizvodnja malih solarnih elektrana (dakle prosumera - čija se proizvodnja ne može ograničiti) je bila u istom trenutku 2100MW. Dakle efektivna potrošnja koju treba da zadovolje ostali generatori je bila -100MW. I nisu se raspali ni u tom slučaju, samo jedna gasna turbina je radila u tom momentu, jedna velika baterija se punila i imali su izvoz. Za sve postoji rešenje, ali košta. I tamo više ne može da se poveže elektrana na mrežu ako ne može da joj se ograniči proizvodnja, a podsticaji se dobijaju ako hoćeš da okreneš elektranu ka istoku ili zapadau.
 
Odlični postovi @Ostoja i @daxyco kao i ostali.
Sad je sve jasnije. Balansiranje je uvek problem.
Što se tiče napona kod mene trenutno ovakva situacija
 

Prilozi

  • Screenshot_2025-04-17-12-43-47-424_com.saj.home-edit.jpg
    Screenshot_2025-04-17-12-43-47-424_com.saj.home-edit.jpg
    61.7 KB · Pregleda: 50
Hvala svima na strpljenju i odlicnim odgovorima kako bi i mi koji nismo iz struke shvatili funkcionisanje sistema. Odlican deo benchmark foruma (sve je bolje od koju maskicu da kupim)
 
Nazad
Vrh Dno