@encarta, kako ćeš unimerom izmeriti STRUJU akumulatora?!?
... ... ...
Starter akumulatori u vozilima ne treba da se dopunjavaju, sem možda ko baš vozi danima vrlo vrlo kratke relacije po gradu, a ima običan automobil bez start-stop sistema.
Starter akumulatori nisu ni predviđeni da non stop budu na 100% napunjenosti.
Eventualno, kada mu već dođe kraj, akumulator dopunjavanjem možemo razvući upotrebljivim još možda koji mesec, do zime.
Ali tada je već obavezna zamena.
Dalje, što se tiče napona na akumulatoru dok motor radi (puni akumulator), priča o potrebnom naponu od 14-14.5V danas više ne važi jer moderni automobili imaju ECU kontrolisanu pobudu alternatora (a direktno od toga zavisi napon koji merimo dok motor radi), te zapravo ne možemo znati koji napon je logika u ECU odlučila da je trenutno optimalan. On može biti nešto niži od 14.5V iz više razloga. Npr. da se alternator ne preoptereti prevelikom strujom, ili da se ne pošalje previše velika struja punjenja u akumulator koji može lako da se pregreje, ili da dođe do stvaranja gasova u elektrolitu.
Pisao sam to već par puta po temi, ali uglavnom prođe nezapaženo.
Ne znaju to ni majstori, bar ne ovi starijih generacija.
Stariji akumulatori, oni nekada davno sa čepovima za dopunjavanje destilovane vode, na vozilima sa alternatorima sa klasičnim reglerom, tu je imali smisla povremeno ih dopuniti.
Moderna vozila, nema smisla. Ispravan moderan automobil dopunjava akumulator veoma brzo.
Takođe, merenje napona akumulatora dok motor ne radi ne govori nam mnogo. Taj napon zavisi od trenutne temperature aumulatora, od toga koliko vremena je prošlo od završetka vožnje, od toga koliko je trenutno napunjen (40-90% napunjen accu je ok, a meri različite napone). Pitanje je i koliko ste sigurni u tačnost vašeg voltmetra u tim decimalama iza zareza?!?
Jedina mera napunjnoati akumulatora je gustina elektrolita, ali to se ne može izmeriti kod novih hermetičkih akumulatora, niti kod gel.
Naravno da se crko kada je napon <9V, ali 11-14, sve to može biti ok, u zavisnosti od gomile drugih faktora.
... ... ...
Što se tiče lakoće punjenja i potrošenog vremena, ko može nekako da spusti kabel do kola i prikači punjač. njemu je lako.
Ko mora da vadi akumulator iz kola, nosi u lift zgrade, možda je parkirao 50-100-200m od stana, njemu je "lakoća" punjenja zapravo vrlo komplikovana.
Kod nekih vozila, zamena akumulatora iziskuje i kačenje na dijagnostiku.
... ... ...
Kondicioniranje akumulatora, kada se on prazni do određenog nivoa propisanog od strane proizvođača pa onda puni inteligentnim punjačima ima smisla. Radi se npr. na industrijskim akumulatorskim postrojenjia, prilikom kondicioniranja tj. pražnjenja, kada se kontrolisanom strujom prazni ceo paket, a na svakoj pojedinačnoj ćeliji se sve vreme prati napon. Iscrtava se dijgram (dV/dt)dI, poredi sa fabričkim podacima. te izvodi zaključak o svakoj pojedinačnoj ćeliji.
Ali raditi to na automobilskim akumulatorima ima smisla, ako imamo uslove za to, i ako znamo tačnu karakteristiku kojom to treba raditi.
I to da bude kako treba, traje bar jedan dan da smo bez akumulatora.
... ... ...
Akumulatori više uopšte nisu ni blizu kvalitetni kao nekad. Srećem se tu i tamo sa industrijskim akumulatorskim postrojenjma, i u takvim uslovima, ti veliki olovni accu paketi (npr. 110 ćelija od po 420Ah, (napon na izlazu iz postronjenja je 220VDC)), nekadašnji su znali da traju i do 30 godina. Sada, ovi noviji, ako izguraju 10-ak, to je odlično. I to sve uz redovna godišnja kondicioniranja i punjače/pražnjače od po 10-15-20000€.