Šta je novo?

Kvalitetniji Internet do 2020.- praćenje realizacije projekta "All-IP" transformacije

Moze li ping na eurobattle.net? Bas ono "ping eurobattle.net" u Command Promptu (ne euro.battle.net)
 
Jel postoji paket od bar 50mbps upload, i koja je cena?
 
Poslednja izmena:
"Najjeftiniji" paket od bar 50Mbita up je 9.500,00 dingera mesecno za 1000/100.
Nista jeftinije, stvarno im je segmentacija ponude za kucne korisnike katastrofalna :mad:
@Lunga Chunga
cestitke za uvodjenje fibera!
Uzeo si cisto zbog pouzdanosti ili ti namenski trebaju vece brzine (npr streaming, online backup, itd?)
 
Čunga lunga, u kom mestu je optika dovedena da znamo i mi ostali kada da očekujemo?
 
Kod Stb jedini problem je doplata a što se tiče viška daljinkih tu ne vidim problem preko hdmi-cec podešavanja možeš da pališ istovremeno i tv sa daljinskim od stb a ako nemaš tu mogućnost i kod mts i sbb što sam ja koristio na daljinskom od stb imaš osnovne kontrole za upravljanje televizorom tako da se koristi samo taj jedan daljinski za sve.
Svi kanali 7 dana unazad imaju samo koko ja znam preko eona a kod ostalih pa čak i kod sbb čiji je eon na stb imaš 72 sata unazad i nije na svim kanalima nego na nekih 30 kanala ima ta mogućnost a tako je bilo i kod mtsa ako u međuvremenu nisu nešto promenili a prema mts go aplikaci bi reko da nisu a koko sam ovde čito ostali provajderi ni nemaju tu mogućnost ili su tek počeli da je uvode.
A što se tiče snimanja direktno sa pvr funkcijom na samom televizoru radi samo sa zemaljskim t2 kanalima i nemogu da se koriste snimci da se gledaju na nekom drugom uređaju a analogne kablovske kanale ne može u opšte da snima a digitalni preko dvb-c tunera uz korišćenje cam modula imaju zaštitu od snimanja.
 
Vidim da je u Srbiji i dalje normalno (nevezano za tehnologiju, bilo adsl, bilo kabl, a sad i optiku) da Net paket 150/20 u stvari bude 145/19.5... Targo je jedina gospodska firma po tom pitanju, od početka su davali i više nego ono na šta je ugovor potpisan. Recimo paket 32/16 je uvek 34/18, a da ne pričam što su jedan period duplirali protok kada su torenti u pitanju, tako da sam ja koji imam 4 MB/s download, imao 8 MB/s.
 
  • Like
Reagovanja: M J
Tako je MaxXx, i ja sam imao veći protok, i to punih 26/13 dok je paket bio 24/12.
Ovo je stvarno neverovatno, na optici da imaš "do" 150, 250... kao ne može da se pusti deklarisana brzina. Jedino objašnjenje je pilićarenje.


Sent from mTalk
 
Nije to pilićarenje, nego verovatno postoji neki faktori koji utiče na protok. Čitao sam o tome za ADSL pa pretpostavljam da se odnosi i na optiku. A i neće ljudi da imaju posla sa picajzlama, da li je neki MB/s manje od naznačenog. Ovako stave "do" i gotova priča i to ne radi samo oni već svi.
 
Ovo nije do MTS servera, pa i nema smisla pricati o "nije punih 150/20'.


Ako i ka MTS serveru bude tako, onda je namerno. Na optici ne moze da se prica o tome da ima gubitaka, pa je zbog toga. Samo u kontekstu opterecenja spoljnog linka i agregacije, kada stvarno externi faktoru uticu, moze imati smisla "do".
Ni za ADSL u stvari nije to bitno, mogu da puste vise od 50/2, i da stvarno imamo 50/2. Ja sam tako jednom imao port podesen na 50, a brzina je bila 20 u modemu (Net20 paket), i stvarno je radio full 20/2 ;)
 
Ukoliko želi, provajder na optici može da omogući sigurnu deklarisanu i ugovorenu brzinu DL/UL (uz minimalan odziv, ping) i nema objektivnih razloga da se poziva na tehničke manjkavosti tehnologije, tipa "overhead", zagušenje, agregacija... Nema potrebe za stavku "DO" u ugovorima, ali se oni na taj način štite mogućih pada performansi neta...
Targo Telekom je uvek davao veću brzinu DL/UL od ugovorene. Valjda su zbog toga (između ostalog) i propali... ;)
Naravno, sve ovo je do lokalnog čvorišta, a dalje, ka drugim serverima širom sveta, deluju brojni faktori koji mogu da degradiraju rezultate u pogledu propusne moći DL i UL, pinga...
 
Poslednja izmena:
Ne znam da li neko zna kakvo je stanje u Pozarevcu po pitanju te optike. Da li se radi nesto?
 
Naravno da je smanjena brzina namerna, kradu pilicarski. Cak i kod ADSL-a se zna koliki je overhead, da su hteli mogli su bez problema da puste tacno ugovorenu brzinu. S druge strane, pa jel toliko bitno da li je brzina 95% ili 100%. Kad kupis hard disk od jednog terabajta, pa umesto 1024 dobijes 930 gigabajta, onda je to kao normalno (a skoro 10% kapaciteta fali)? Meni licno je bitno da usluga bude konzistentna, ako je brzina 95% deklarisane neka bude, ali nemoj da malo bude 95, pa malo 100, pa malo 60...
 
Naravno da nisu zbog toga propali već su nekome bili trn u oku.
 
Naravno da je smanjena brzina namerna, kradu pilicarski. Cak i kod ADSL-a se zna koliki je overhead, da su hteli mogli su bez problema da puste tacno ugovorenu brzinu. S druge strane, pa jel toliko bitno da li je brzina 95% ili 100%. Kad kupis hard disk od jednog terabajta, pa umesto 1024 dobijes 930 gigabajta, onda je to kao normalno (a skoro 10% kapaciteta fali)? Meni licno je bitno da usluga bude konzistentna, ako je brzina 95% deklarisane neka bude, ali nemoj da malo bude 95, pa malo 100, pa malo 60...

Ajd da mi neko objasni šta znači "kradu" odnosno "zakidaju"? U čemu se ogleda ta njihova "dobit", ako od svakog pojedinca kraducnu po neki MB, i ako su svima nama flat paketi koje svako koristi kako mu se prohte. Bilo da ga ko vodu pustim ili da ga ne palim uopšte, platiću onoliko koliko stoji u ugovoru. Uloga provajdera je da omogući povezivanje na internet. Koliko to njih košta na mesečnom nivou, ako znamo da ne plaćaju "tamo nekom" ukupnu potršenu količinu naših MB, već naplaćuju uslugu, a te pare se dele na ravne časti i deo ide državi, za radnike, nova ulaganja u infrastrukturu... Da li na tom kraduckanju prave "mesto" za novog korisnika? Mislim, ne razumem tu problematiku, ali me strašno zanima.
 
  • Like
Reagovanja: M J
+1, mislim da kod nas nema price o kraduckanju.

Za ADSL je imalo smisla, jer je ADSL stvarno ogranicen, cak i za pre 5-10 godina, i da su nama "u centrali" dali punih 10/1, morali bi da se smaraju sa onima koji su dalje, koji i fizicki ne mogu 10/1. Za VDSL ima manje smisla...
Zato je UB ukinut inace.
 
Nije kraduckanje, ali da je pilicarenje politika MTS to jeste.
Kako su stavili profil npr 20/2 s tim da nisu uracunali overhead, tako da niko ne moze dobiti realnih 20/2, isto tako su mogli da stave profil 10% jaci npr 22/2.2 ili tako nesto i onda bi svi koji mogu imali tacno 20/2 ili malko preko.
Meni realno nista ne bi znacilo ali s druge strane njih nista ne bi kostalo da su tako uradili.
Pogotovo sto i na optici isto to rade.
A sto se tice onih koji i dalje u 2017. kubure i ne mogu da imaju ni 10/1, moja najveca zamerka TS je sto nisu jos pre 5 godina odradili skracenje parica i sto je taj proces totalno prekinut.
Sad ce biti ili optika za krsteni broadband ili "uzivajte" na ADSL/VDSL sa super mega uploadom.
"morali bi da se smaraju sa onima koji su dalje, koji i fizicki ne mogu 10/1"
ne moraju oni ni sa cime da se smaraju oni su PLACENI da to rade, u prevodu, ne postojimo mi zbog njih vec obratno.
 
Ako te zove milion njih da pita zasto nema 0.2Mbps vise, onda to jeste smaranje, i gubljenje vremena. I vrlo brzo bi ili smanjili brzine ili povecali cene.

Jos uvek ne znamo da li to rade na optici. Ipak je merenje ka stranim serverima samo.
 
Samo da napomenem, posto vidim da se vise vas buni sto nema 100% brzinu koju misli da treba da ima, nemate iz vise razloga:
1) pri merenju, zapravo vasa brzina dolazi do 150 mbps, pa padne na 145, pa opet dolazi do 150mbps. Speed test pri vecim brzinama meri srednju vrednost brzine, te nemojte se iznenaditi da imate nesto manje.
2)Gigabit na plasticnom ontu koja 50 para ne vredi?! Ne nadajte se uzalud da ce biti punih gigabit, za to mora ozbiljnija oprema nego sto telekom izdaje da bi izdrzala gigabit.
3)To je pasivna opticka mreza, informacije od servera dobijate u broadcast maniru, zato ima manje kasnjenje, a upload ide u queue maniru, zato i tu ima nesto kasnjenja.
4)Targo je izdavao vece brzine - primera radi ko je imao 200 mbps, dobijao je burst na 220, kod telekoma to nece dobiti.
 
@Lunga Chunga

Nisi nam rekao u kom si gradu. Kolko je proslo od kraja radova do uvodjenja tjs tvog prijavljivanja.
Hvala :)
 
Izvinjavam se ako sam propustio. Pitanje za kolege kod kojih je MTS sproveo optiku u zgradama: da li je MTS tražio potpise, odnosno dozvolu, svih stanara za izvođenje radova ?
 
Treba potpis predsednika ss, ako on ne potpise moze se ici na uzimanje potpisa stanara gde onda treba 50%+1 ali u praksi kod od tih zgrada se odustaje u prvom krugu...
 
Telekom i ozbiljnost... Kad su poceli da reklamiraju optiku, ja im posaljem email i pitam jel moze da se uvede, odgovore mi da nisu dobili saglasnost predsednika SS. Ja pitam coveka kaze niko ga nije pitao, da su pitali dobili bi jer i njemu odgovara koristi MTS usluge... Na drugi email mi odgovore da im se obrati predsednik SS na email, on posalje i oni mu vrate email "Nema tehnickih mogucnosti, kad bude javicemo se..." I onda prodje optika ispred zgrade i ne povezu ulaz a povezu sledeci...
 
Kopali ispred zgrade, svuda po bloku, provukli neka crna creva (buzire) i valjda opticki kabl od sahte do sahte, a da li su nesto od sahti kroz te novopolozene buzire provlacili negde do zgrada ne zna se.
Nisu trazili sada pred kopanje nikakvu saglasnost od stanara.
El prezidente kaze da od njega nisu trazili saglasnost... ja njemu "nista" ne verujem.
 
...Kad kupis hard disk od jednog terabajta, pa umesto 1024 dobijes 930 gigabajta, onda je to kao normalno (a skoro 10% kapaciteta fali)?...

Kada bi pravilno preračunao za HDD od 1TB dobija se oko 0.2GB više (bar je tako u mom primeru bilo). Pisao sam o ovom problemu na forumu još davne 2012. (link teme), malo je duže ali svakako vredi pročitati ;)

Evo jednog primera, imam fleš od 16GB u Windows-u pokazuje 14.9GB (po pravilu trebalo bi da piše 14.9GiB, a ne GB), precizno kapacitet iznosi 16,055,861,248 bytes. Grešite u tome što uporno čitate šta vam Windows pokazuje za kapacitet umesto da preračunate ono što je proizvođač lepo napisao na ambalaži ili na samom proizvodu. U suštini nije problem u Windows-u već u binarnom računanju gde je za 1 kilobajt KB (po novom sistemu treba da se zove kibibajt i označava sa KiB da se ne bi mešalo sa kilobajtima kB što vi upravo i radite) potrebno 1024 bajta u odnosu na decimalno računanje gde je za 1 kilobajt kB potrebno 24 bajta manje u odnosu na binarno računanje što je 1000 bajta, koje i koriste proizvođači za merenje kapaciteta.

Glupost i zabunu su napravili ovi iz Međunarodnog sistema jedinica (SI) pa su ostavili nazive i oznake već postojećeg binarnog računanja (2, 4, 8, 16, 32, 64, 128, 256, 512, 1024,...) i kao standardni sistem usvojili decimalni (10, 100, 1000,...) s tim da su nazivi i oznake ostali isti kao i za binarno računanje.

Recimo kupujete fleš sa kapacitetom od 1 kilobajt. Prodavac će vam po novom sistemu računati da taj 1 kilobajt ima 1000 bajtova (kao što 1m ima 1000mm, takav je decimalni sistem koji svi koristimo) dok će sistem koji se bazira na "starom" računanju (binarni sistem) za 1 kilobajt tražiti 1024 bajtova (kao da je sada za 1m potrebno 1024mm), a pošto prodavac računa 1000, a Windows operativni sistem (koji i dalje računa po starom) će pokazivati da imate 0.9765625 kilobajta jer fali onih 24 bajta što je 0.0234375 kilobajta. I na svakom sledećem kilobajtu po novom će vam faliti tih 24 bajta ako i dalje računate po "starom" sistemu. Zbog toga izgleda da fali jer umesto da se 1000 deli sa 1000 vi čitate šta vam ispisuje sistem koji deli sa 1024 i normalno je da će da izgleda da imate manje.

Da nisu uprskali stvar i "staro" (binarno) računanje preimenovali u KiB pa da odmah svi to koriste tačno bi se znalo da disk čiji je kapacitet računat po novom sistemu (usvojenom u celom svetu) 1000 nikako ne može biti jednako sa 1024 po starom a samim tim ne može da se deli sa 1024 i da opet ostane 1. Po sadašnjim važećim standardima 1kB=1000B, a 1024B=1KiB pa je 1kB<1KiB.

Prelazimo na sledeći nivo gde kod "starog" binarnog sistema vam sada treba 1024 kilobajta za 1 megabajt (po starom bi se označavalo 1024KB=1MB, dok je sada 1024KiB=1MiB da se ne bi mešalo sa novim sistemom gde je 1000kB=1MB, a ne po starom 1024KB). Dok nije usvojena druga oznaka za "stari" sistem (KiB, MiB,...) razlika između označavanja starog i novog je mogla da se uoči samo kod kilobajta, jeste da se piše isto ali se označavalo drugačije pa je po novom bilo 1000kB (prefiks malo k) a po starom 1024KB (prefiks veliko K) dok su se megabajt (MB), gigabajt (GB) i ostale oznake potpuno isto pisale a nisu bile jednake pa je uvek izgledalo da ima manjka kapaciteta jer na svakom nivou fali tih 24. Da ne bi mešali babe i žabe više nećemo da delimo nove žabe od 1000 sa starim babama od 1024 da ne budemo uvek u minusu za tih 24 (fali kod kilobajta pa nam treba više bajtova, pa opet fali na sledećem nivou kod megabajta pa sada treba više kilobajta i tako u nedogled) a Windows upravo to radi dok su na Linux i OS X operativnim sistemima tu grešku ispravili i sada žabe dele žabama (1000 sa 1000) a ne sa starim babama.

Sada kada znamo šta čime treba deliti onih mojih 16,055,861,248 bajta ispadne 16.055861248 gigabajta (GB) pa se lepo vidi da su me još častili 0.055861248 GB (nema više onih 24 da nam fali zbog pogrešnog deljenja žaba sa babama) tako da su uprostili da se lako menja između kB (KB), MB, GB, TB,... Po starom za 16GiB (nećemo više da označavamo nove žabe ─ GB isto kao i stare babe ─ GB, sada babe označavamo sa GiB, MiB,...) treba 16×1024MiB pa to ispadne 16384MiB. Po novom je to sada prostije za računanje pa za 16GB nam je potrebno 16×1000MB što je 16000MB.

Evo i Western Digital My Book Home Edition od 1TB u stvari ima tačno 1000.202235904GB što je za 0.202235904GB u plusu (po starom bi bilo 931GiB pa bi još i falilo 69GiB).

Nadam se da će te sada konačno shvatiti kako ovo funkcioniše i da kad pravilno računate i ne mešate babe i žabe niste u minusu već uglavnom u plusu.
 
Dobro je da ne zalazis u Apple i Kripto podforume ;)

Ima li neke informacije za centar BG i Nis? Koliko su centar raskopavali, sredjivali, prekopavali, na istim lokacijama samo ove godine (osim vodovoda ne znam zasto), mogli su da postave optiku buvkalno svugde :(
 
Treba potpis predsednika ss, ako on ne potpise moze se ici na uzimanje potpisa stanara gde onda treba 50%+1 ali u praksi kod od tih zgrada se odustaje u prvom krugu...
Potpuno netačna informacija. Predsednik skupštine stanara nema nikakva posebna prava da odobrava ili ne izgradnju mreže u zgradi, već to može samo skupština stanara. A skupština odlučuje većinom glasova.
Predsednik ne može da potpiše ukoliko nema podršku dovoljnog broja vlasnika stanova. Podršku može da dobije direktno na sednici skupštine (u kom slučaju opet treba da ima potpisan zapisnik sa skupštine) ili indirektno, prikupljanjem potpisa. Tako, da, potpisi trebaju u svakom slučaju.
U mojoj zgradi su sami (izvodjač radova) išli da skupljaju potpise, predsednik je samo na kraju stavio pečat na spisak i na ugovor o izgradnji mreže. I to su sami predložili da oni skupe potpise.
Pozdrav
 
Firmi sa kojom se sklapa ugovor nisu potrebni potpisi stanara ako PSS/upravnik potpise, jer se smatra da on ima saglasnost. Moze i elektronska, vazi sada.
Ako negde traze potpise i stanara, to znaci da pretpostavljaju da je zgrada neorganizovana i da ce imati probleme posle, ali sto se zakona tice, oni su cisti samo sa potpisom upravnika.

U mojoj zgradi firme vise ne traze potpise stanara ni za kakve izmene, dopune, nove usluge itd., cak ni nove firme ne traze ista sem potpisa upravnika.
 
Naravno da je tacna informacija... Predsednik ss ima ovlascenje da zastupa zgradu pred trecim licima, da ne ulazimo sad u zakone, vec su ceo Novi Beograd i pola Beograda tako odradili, naravno i po ostalim gradovima u Srbiji, svakako da pravna sluzba Telekoma nije bas toliko naivna da radi protivzakonito...

Kao sto sam napisao ranije, podizvodjaci su u pocetku sklapali ugovor i to je islo jako lose, delom i zbog toga sto su uzimali potpise stanara i pored toga sto to nije potrebno ukoliko potpise i pecatira predsednik ss, a delom jer su predsednici bili nepoverljivi. Od tada je Telekom angazovao sopstvene ljude kojima je jedini zadatak da dobiju potpis predsednika ss, ukoliko on ne zeli, kao sto sam napisao ta zgrada se preskace u ovom krugu...
 
Nazad
Vrh Dno