Šta je novo?

Koji fax za IT upisati da bih postao ozbiljan IT strucnjak/programer

I to si u pravu i to poštujem.
Kao što neko pomenu nama deca uče word i excel kao da je to od suštinske važnosti....

Sent from my SM-N950F using Tapatalk
 
Ne posmatraju svi ljudi posao iskljucivo kroz novac. Ja bih prvi prije radio u skoli nego za nekog privatnika koji mi dere kozu, bitno je da volis posao kojim se bavis. U skolama nije dugo radno vrijeme pa se pored toga moze i sa strane dosta zaraditi. Takodje ni zarada nije mjerilo koliko je neko dobar u svome poslu.

Baš tako ;)
Kao što rekoh, pored rada u školi ima vremena i za drugi posao - npr ovaj koji se gore spominje ...

A to što su plate profesora/lekara u Srbiji bedne je druga priča, srećom drugi nisu "pametni" kao mi:

176dca19a87a9738cc9cfebd4bba113f.jpg


Sent from my Nexus 6P using Tapatalk
 
Poslednja izmena:
Ne posmatraju svi ljudi posao iskljucivo kroz novac. Ja bih prvi prije radio u skoli nego za nekog privatnika koji mi dere kozu, bitno je da volis posao kojim se bavis. U skolama nije dugo radno vrijeme pa se pored toga moze i sa strane dosta zaraditi. Takodje ni zarada nije mjerilo koliko je neko dobar u svome poslu.

Nije novac najbitniji, ali da imas znanje iz profesije sa kojom mozes lagodno da zivis, a ti da radis za platu sa kojom ako iznajmis stan (ne daj boze kupis) nemas za lebac stvarno moras biti lud. Podeli platu sa brojem mesecno sati koje provedes u skoli ili kuci radis nesto vezano za skolu pa javi koja je satnica - za te pare ni Indijci ne rade...


Sent from my iPhone using Tapatalk
 
Nije novac najbitniji, ali da imas znanje iz profesije sa kojom mozes lagodno da zivis, a ti da radis za platu sa kojom ako iznajmis stan (ne daj boze kupis) nemas za lebac stvarno moras biti lud. Podeli platu sa brojem mesecno sati koje provedes u skoli ili kuci radis nesto vezano za skolu pa javi koja je satnica - za te pare ni Indijci ne rade...


Sent from my iPhone using Tapatalk

Ocigledno da nisi htio da razumijes o cemu je ovdje rijec. Vjerovatno jer ti radis to sto si naveo i nije ti jasno kako postoje ljudi koji bi radili drugacije.

Poznajem ljude koji rade prosvjeti za manje plate, a znaju svoj posao toliko dobro da mogu da nadju firmu i da rade za veci novac, ali ne zele. Zive i na taj nacin lagodno i tako im odgovara, nisu optereceni novcem.
 
Žive sa 350e mesečno i lepo im, a mogu da imaju platu od 1000+e?
Šta znam, kontam ja sve to, moraš da voliš posao koji radiš, ali na kraju dana sve se svede na to koliko para doneseš kući na kraju meseca.
J3beš ti ljubav prema poslu ako od te ljubavi treba da se štekaš kad god odeš u prodavnicu.

Sent from my LG-H990 using Tapatalk
 
Neki jednostavno ne žele da žive u stresu koji je neizostavan kada mora da se funkcioniše sa tesnim rokovima i kliznim radnim vremenom, pogotovo kada pregaze veći deo četvrte decenije. Dođu tu i neki drugi životni prioriteti.

Neki od njih ne žele čak ni da budu razredne starešine, jer ne žele da se bakću sa roditeljima. Bez obzira što to donosi jaču platu.

Doduše ni profesori više nemaju slobodnog vremena kao nekada. Sad imaju obaveze da presede određen broj časova u zbornici van svog fonda časova, moraju da budu prisutni određen broj dana i preko leta, tako da ne mogu da zbrišu na po tri meseca do vikendice, kao što su radili u srećnija vremena.

Sent from my MI MAX using Tapatalk
 
Poslednja izmena:
Neki jednostavno ne žele da žive u stresu koji je neizostavan kada mora da se funkcioniše sa tesnim rokovima i kliznim radnim vremenom, pogotovo kada pregaze veći deo četvrte decenije. Dođu tu i neki drugi životni prioriteti.

Neki od njih ne žele čak ni da budu razredne starešine, jer ne žele da se bakću sa roditeljima. Bez obzira što to donosi jaču platu.

Doduše ni profesori više nemaju slobodnog vremena kao nekada. Sad imaju obaveze da presede određen broj časova u zbornici van svog fonda časova, moraju da budu prisutni određen broj dana i preko leta, tako da ne mogu da zbrišu na po tri meseca do vikendice, kao što su radili u srećnija vremena.

Sent from my MI MAX using Tapatalk

Stres sa tesnim rokovima? Ako si u IT pod takvim stresom onda menjas firmu u kojoj radis jer ocigledno ovi iznad tebe ne znaju sta rade, ili prihvataju previse poslova, a nemaju dovoljno radne snage.

Ako ti treba slobodnog vremena kad god hoces onda se ne zaposljavas kao profesor (ako imas znanje) vec freelance-ujes. Za mesec, dva bez problema zaradis profesorsku godisnju platu, a onda 10 meseci cooliras ako ti je to bitno.

Da neko radi kao profesor bih mogao da razumem iskljucivo ako je vec bogat, i voli taj posao, a ovako da se jedva prezivljava sa tom platom... ne bas...


Sent from my iPhone using Tapatalk
 
Ako se ide tom logikom, zašto bi iko ostao u Srbiji?

Nešto mi se čini da naši ljudi iz IT industrije predstavljaju jeftinu radnu snagu za ljude iz zemalja sa one gore slike :D

Sreća te zemlje nisu tako pametne kao naša pa im trebaju profesori, lekari, inženjeri ...

Sent from my Nexus 6P using Tapatalk
 
Poslednja izmena:
Ja kao pocetnik, koji od skoro trazi neko stalno zaposlenje, koliko mogu da vidim, uglavnom se radi outsourcing. Uglavnom se ljudi zale na male plate cak i u "velikim i poznatim" firmama, a sledeca zalba je bas na tenziju, tesne rokove i pritisak menadzmenta. Verujem da bi mozda bilo bolje da frilensuju, ali bar sto se mene tice, mislim da je ipak potrebno neko radno iskustvo na nekoliko realnih projekata pre frilensovanja. Ne zbog toga sta ce neko tamo na internetu da trazi, vec zbog toga koji ce da radi, da bi uopste mogao da uradi to kako treba.

Sto se tice profesorskog posla, rado bih ga radio onda kada prvo steknem neko iskustvo, jer bar po mom misljenju, ne ide da neko ko je tek zavrsio fakultet ili nije radio u nekim realnim uslovima, uskace na profesorsko mesto. I naravno, kada bih i to iskustvo imao, radio bih kao profesor tek kada bih imao ustaljenu i cvrstu pasivu, da mi donosi cashflow svaki mesec i pored toga sto ja radim nesto drugo.
 
Vidis da si sam sebi kontradiktoran. Rekao si da su na nasim fakultetima profesori i asistenti nezainteresovani da prenose znanje. A kada ti sam pomislis na posao predavaca, radio bi ga jedino ako bi imao jos neki novac pride.

Upravo u tome je problem. Profesori, asistenti rade privatno, tezgare, i onda dodju iscrpljeni na njihovo osnovno radno mesto, fakultet. Kada bi po zakonu bilo zabranjeno istovremeno bavljenje dodatnim poslovima kada osoba ima vec puno radno vreme na fakultetu, onda bi ti ljudi radili pre svega posao koji im je primaran.

Takodje, jos jedna po meni greska u tvom razmisljanju jeste oko potrebnog kadra. Nije na fakultetima potreban kadar koji se bavi istrazivanjem na visokom nivou. Potreban je kadar koji na prvom mestu voli da prenosi znanje, koji moze da probudi radoznalost kod studenata i da podstakne zelju za usvajanjem novih znanja. Imao sam ja dodira sa takvim strucnjacima, koji su na drzavnim fakultetima, imaju zaista objavljene radove, nagrade od strane drustva za informatiku, ali kad dodje trenutak da on treba da prezentuje nesto, da odgovori na pitanje studenta, njega ne da mrzi, nego je apsolutno nezainteresovan. Njemu je to dosadno. I tako doktorske studije upisuju ljudi koji se bave naprednim istrazivanjima, a na vezbama i predavanjima ne uspeva/nema volje da predaje osnovne stvari. Njemu je sve to strasno dosadno, on je vec sve to apsolvirao, plus radi privatno svaki dan po 5,6 sati. Sto bi se cimao na fakultetu kada svi rade isto, tezgare na sto strana a na fakultetu odmaraju mozak.
 
Ne posmatraju svi ljudi posao iskljucivo kroz novac. Ja bih prvi prije radio u skoli nego za nekog privatnika koji mi dere kozu, bitno je da volis posao kojim se bavis. U skolama nije dugo radno vrijeme pa se pored toga moze i sa strane dosta zaraditi. Takodje ni zarada nije mjerilo koliko je neko dobar u svome poslu.
Ne deru svi privatnici kožu, ima i OK ljudi koji poštuju svoje zaposlene.
U školama, kolektiv ume da bude jako loš, sa stalnim previranjima, spletkama i svađama. Po ovome što si napisao o školi, mogu zaključiti da bi bio veoma loš nastavnik, jer na posao gledaš da ga otaljaš onda sa strane završiš još neki poslić.

Sent from my Nexus 6P using Tapatalk
 
Vidis da si sam sebi kontradiktoran. Rekao si da su na nasim fakultetima profesori i asistenti nezainteresovani da prenose znanje. A kada ti sam pomislis na posao predavaca, radio bi ga jedino ako bi imao jos neki novac pride.

Upravo u tome je problem. Profesori, asistenti rade privatno, tezgare, i onda dodju iscrpljeni na njihovo osnovno radno mesto, fakultet. Kada bi po zakonu bilo zabranjeno istovremeno bavljenje dodatnim poslovima kada osoba ima vec puno radno vreme na fakultetu, onda bi ti ljudi radili pre svega posao koji im je primaran.

Takodje, jos jedna po meni greska u tvom razmisljanju jeste oko potrebnog kadra. Nije na fakultetima potreban kadar koji se bavi istrazivanjem na visokom nivou. Potreban je kadar koji na prvom mestu voli da prenosi znanje, koji moze da probudi radoznalost kod studenata i da podstakne zelju za usvajanjem novih znanja. Imao sam ja dodira sa takvim strucnjacima, koji su na drzavnim fakultetima, imaju zaista objavljene radove, nagrade od strane drustva za informatiku, ali kad dodje trenutak da on treba da prezentuje nesto, da odgovori na pitanje studenta, njega ne da mrzi, nego je apsolutno nezainteresovan. Njemu je to dosadno. I tako doktorske studije upisuju ljudi koji se bave naprednim istrazivanjima, a na vezbama i predavanjima ne uspeva/nema volje da predaje osnovne stvari. Njemu je sve to strasno dosadno, on je vec sve to apsolvirao, plus radi privatno svaki dan po 5,6 sati. Sto bi se cimao na fakultetu kada svi rade isto, tezgare na sto strana a na fakultetu odmaraju mozak.

nije to kontradiktorno uopste, smatram da nije fer prema studentima da im predavac nema realnog iskustva, a koliko vidim to se slaze sa onim sto ti kazes, jer ti smeta sto ti strucnjaci ili ne znaju da predaju, ili su nezainteresovani...

zato lepo steci iskustvo, pa onda biti predavac...

a sto se tice pasive, nije to tezgarenje... nemas ti drugi posao osim predavaca... ne ides ti kuci i onda radis jos 8 sati za nekog drugog, vec si sa tim ciljem izgradio pasivu da ti novac stvara jos novca, a ti da radis drugi posao

ali sve jedno, profesorske plate su ovde jako male i dzabe sva tvoja zelja i volja, ako ne mozes da prehranis porodicu sa tim poslom kao jedinim

zato sam i rekao, prvo iskustvo i neka pasiva, a tek onda biti predavac

meni su licno mnogo vise znacila predavanja i price profesora koji su imali radnog iskustva kao inzenjeri i programeri, nego onih sto su ceo zivot u profesorskoj fotelji... i u srednjoj skoli cak, ali to se onda odnosi i na profesore iz drugih oblasti
 
Poslednja izmena:
Sto se tice profesorskog posla, rado bih ga radio onda kada prvo steknem neko iskustvo, jer bar po mom misljenju, ne ide da neko ko je tek zavrsio fakultet ili nije radio u nekim realnim uslovima, uskace na profesorsko mesto.

E kad bi to tako išlo i kad bi postojala neka IT akademija za profesore :D
Ne ide to tako, niti se tako stiče iskustvo - prvo mora da se završi državni fax, u sklopu njega 3 prakse, a gde su ispiti tipa pedagogija, psihologija, metodike, dokimologija ...
Pa se kasnije polaže za licencu!

A i ove priče da kroz osnovnu školu deca uče samo glupostima ne pije vodu ...

https://petlja.org
https://petlja.org/Home/OsnovnaSkola
https://www.youtube.com/channel/UCjLGS9pir9Tw6QBDeZhfCag


Sent from my Nexus 6P using Tapatalk
 
Poslednja izmena:
Šta se sve ovde ne može pročitati. Previše generalizujete i ponavljate prežvakane tabloidne teme.

Radi li iko od vas u obrazovanju? Nazirem jednog koji radi. :D

Baš me zanima dajete li paušalne izjave o istom ili pišete iz sopstvenog iskustva (ne ono, radi mi žena, majka, tetka, ..., nego baš vi)?

Zna se kolika je nastavnička plata, u svakom vidu obrazovanja (osnovnom, srednjem i visokom).

Zna se kolika je plata jednog testera, juniora, seniora, menadžera, ...

Zna se i kolika je plata jednog lekara, ortopeda, hirurga, ... bilo koga ko radi u javnoj službi.

Takođe se zna i gde se za ta ista zanimanja, radeći isti taj posao, može zaraiti veća plata, pa ljudi ipak ostaju na svojim mestim i rade posao koji rade godnima unazad.

Posao k'o posao, ili ga voliš ili ne. Nema tu neke velike filozofije. Radiš ono što voliš, ako možeš, u suprotnom radiš ono što moraš da bi prehranio svoju porodicu. Trudiš se da radiš pošteno ono što radiš jer ako ne možeš to da radiš na mestu na kome si trenutno zaposlen, nepošten ćeš biti i na svakom sledećem radnom mestu.

I da, nisu svi nastavnici loši, nije celo "obrazovanje" korumpirano, nisu ti ljudi "glupi" i da ne znaju za bolje, ... Mnogo bre "tupite" bez veze, tračarite, bavite se "rekla-kazala" temama ..., umesto da mlatite te $.

Eto, to je "my 2¢", nakon 12 godina rada u visokom obrazovanju.

Lep je to posao, dobar, ne bih ga menjao ni za 5 puta veću platu u "privredi". Poštuju te bivši studenti kada te sretnu na ulici, a zna to nekada da imponuje, jer se to poštovanje ne zaslužuje lošim radom. Nema tu laži i prevare, da ne misle da si nešto dobro uradio za njih ne bi ti ni dobar dan rekli na ulici. ;)

Reče @yooyo: "U školama, kolektiv ume da bude jako loš, sa stalnim previranjima, spletkama i svađama", što je tačno, ali opet paušalno. Ima toga u svim branšama, ne samo u društveno-javnim ustanovama.
 
Poslednja izmena:
@sumadinac

sto se tice obrazovanja, po zakonu ne mora samo drzavni faks...
mora da se ima pepsi paket + metodika na akreditovanom fakultetu i posle licenca

ja lepo kazem da treba iskustvo prvo da se stekne... ne ide bas da neko predaje programerske predmete, a nema dan radnog staza kao programer

ne znam kakve it akademije za profesote pominjes -.-

a uglavnom se rade gluposti u osnovnim i srednjim skolama

radile su se kada sam ih ja pohadjao, rade se i sad... retke su skole gde se radi nesto konkretno
 
Poslednja izmena:
Da mi je da vidim tog MegaDens profesora :D
Još za takvog nisam čuo ...

Sent from my Nexus 6P using Tapatalk
 
Ja jesam za mnoge, ne kazem da li su dobri ili nisu, ali postoje, jer je to skroz legalno...
Predaju cak i u srednjim skoalama i gimnazijama.

Ja se necu baviti time sigurno, to je vise bila prica "sta bi bilo kad bi bilo" ako aludiras na mene.
 
Poslednja izmena:
Ne znam sta da ima da te iznenadjuje, po zakonu je potreban akreditovan fakultet, ne drzavni...

Licemerno bi bilo da drzava akredituje fakultete, a onda ih ne priznaje... mada i to se desava
 
To je sad već druga tema, da ne idemo u off

Ne treba generalizovani, ali ja nikad nisam upoznao čoveka koji nije mogao da završi privatni faks, pa je zbog toga prešao na državni, u suprotnom smeru primera koliko hoćeš ;)

Sent from my Nexus 6P using Tapatalk
 
Poslednja izmena:
Ja znam nekoliko primera koji nisu mogli ni privatni da zavrse, ali su drzavne zavrsili za 100e po ispitu posle toga...
I to se ne radi o unverzitetu u Kragujevcu koji je bio po aferama, vec o univerzitetu u Beogradu

Tako da, nije lepo rugati se jednom, a braniti drugi, jer na svakom ima svega...

Ja bih voleo najvise da sam isao u srednju skolu umesto gimnazije i u visu skolu umesto fakulteta, ali kada si dete, ne pitas se bas za sve...

A sto se tice tog prozivanja privatnih univerziteta, ja sam licno zavrsio jedan fakultet na privatnom univerzitetu i iz prve ruke mogu da kazem da ga nikome ne bih preporucio prvenstveno jer se raspao i kvalitet je svake godine bio sve gori, otpusteni su ugledni profesori sa matematickog, doveden je nestrucni kadar i napravljen poligon za ko zna sta u buducnosti, tako da sa tim pricama i podjebavanjima, mene zaobidji, jer niti pricam kako su najbolji niti kako su bolji od drzavnih, ali svakako ne vredjam nesto tek tako...

Ja ovde stvarno dodjem da iskreno podelim svoja iskustva i iskustva ljudi koji su mi bliski. Ne zelim da napadam bilo koga ili da ga omalovazavam. Nekom bi mozda bilo krivo da prizna da je pogresio sa odabirom fakulteta, pa bi pokusavao da ga brani i ako nema kako, ali mene to ne zanima. Ne zelim da krijem los izbor koji sam napravio ni oko drzavnog ni oko privatnog. Prvi sam napisao da je stanje na mom fakultetu postalo jako lose i bice jos gore i dokle god kojekakvim seljacima bude dozvoljeno da osnivaju unverzitete, bice tako... Ali to svakako ne iskljucuje cinjenicu da i na drzavnim univerzitetima ima slicnih stvari, samo fakulteta u okviru drzavnih univerziteta ima neuporedivo vise, pa ni ne dodje u javnost tako lako, ako se to desi na 20 od 500, dok ovde kada se desi na 20 od 50 i te kako upada u oci.
 
Poslednja izmena:
Nisu prozivanja, pogrešno si shvatio ...
Ali da ne idemo u off ;)

Sent from my Nexus 6P using Tapatalk
 
Baš me zanima dajete li paušalne izjave o istom ili pišete iz sopstvenog iskustva (ne ono, radi mi žena, majka, tetka, ..., nego baš vi)?

Mislis da smo mi ovde tako davno izasli iz skolskog sistema? Nije puno godina proslo od toga. Stanje u skolstvu je katastrofalno, mozda malo bolje od zdravstva jedino.

Kod nas pokusavaju da naprave brzu zaradu od svega, nema dubine, sve je povrsno. U mnogim zemljama postoje ozbiljni programi obrazovanja za odrasle (prekvalifikacije, dodatno usavrsavanje). Kod nas je ocigledno doslo do neke poremecene tranzicije, u kojoj se strucni ljudi vise fokusiraju na svoje licno bogacenje nego na sirenje znanja i na opsti boljitak drustva u celini. Bas zato sto su plate male, snizavaju se kriterijumi, ljudi se vuku za rukav samo da bi upisali neki faklultet, srednju skolu. S obzirom na koji nacin pojedini rade i kakva buducnost ocekuje ljude koji to zavrse, i te plate koje imaju su prevelike.
 
Nemaju asistenti i profesori na državnim fakultetima 45k, kao što je neko napisao, imaju više. Asistenti imaju ~60k, a profesori 60-120k. :)
 
Stanje u skolstvu je katastrofalno, mozda malo bolje od zdravstva jedino.

To je već društveno-političko pitanje, a ja ne želim o tome da pišem ovde. :)

..., snizavaju se kriterijumi, ljudi se vuku za rukav samo da bi upisali neki faklultet, srednju skolu. ...

A tek ovo, to je jedan od većih problema. Međutim, ne mogu zaposleni u prosveti sami da se izbore s tim problemom, to im je nametnuo "sistem".

U koštac s tim i svim sličnim problemima moramo svi da se uhvatimo, i programeri, i profesori, i lekari, i automehaničari, ..., jer dok vi shvatite da će vaša deca da imaju štetu zbog toga nama će da "propadne" još 5-10 generacija. I tako u krug. Nije nam prvi put.

Na kraju se uvek ovakve priče svedu na priču o društveno-političkom pitanju.

Nije ni sve tako crno, onaj ko hoće on i pronađe put do uspeha (ne merimo ni svi uspeh istim "metrom").
 
Da upises mozes koji hoces, ali bilo bi dobro da zavrsis ETF neki elektronski smer. Jer to tesko da mozes sam u sopstvenoj reziji nauciti a neophodno je da bi mogao stici do najnizeg nivoa apstrakcije, dobrog poznavanja rada hardvera na kojem programiras. Jer sve dok si na nekom visokom nivou apstrakcije ti nisi svoj na svome i ukoliko apstrakcija procuri nacices se u nebranom grozdju jer ne poznajes kompleksni sistem koji se nalazi ispod. Vecina radi, zaradjuje, stvara bagove, resava ih ali pitanje je kako postati ozbiljan strucan programer. To mislim da je moguce jedino ako poznajes hardver u dusu i ako znas sa lemilicom i mikrokontrolerima. To ne predstavlja neophodno znanje potrebno jednom modernom programeru ali je jako korisno ukoliko zelis da rastes i razvijas svoje znanje u oblasti kompjuterskih nauka. Ako ti fokus karijere nije iskljucivo na namicanju sto vise para nego volis svoje zanimanje i zelis da budes sto bolji u njemu i znas sto vise.

U praksi ti zaista ne treba da poznajes hardver tako dobro jer se u praksi radi da se zaradi, uglavnom je neko biznis programiranje u pitanju sto znaci jako visok nivo apstrakcije i svasta se desava i tolerise. Ali nije svako ko radi i zaradjuje u privredi narocito strucan. Pritom razvojni put kvalitetnog programera je da postane menadzer drugim programerima i prestane da pise kod. Sto znaci da citava prica strucnosti pada u vodu jer se posle par godina napredovanja trazi neki drugi tip strucnosti, iskustvo u upravljanju kadrovima iliti menadzment po engleski.

Zbog toga je dobar fakultet daleko bolja sredina za razvijanje strucnosti programera jer tamo mozes siriti svoje znanje cak i kada postanes predmetni profesor. Niko te ne sprecava da nastavis istrazivati i uciti i o kompjuterskim sistemima. Upravo zbog toga se veliki broj novih otkrica i svezih pristupa resavanju problema dogadja bas na fakultetima jer nema privreda vremena za to. Privreda je po svojoj prirodi intertna i zbog fokusa ka profitu koristice isti sistem sve dok zadovoljava potrebe i generise profit. Sto je privredni subjekat veci i kompleksniji to su manje sanse da ce napraviti neko novo oskrice i promeniti trziste. Primera za koliko hoces. Dok ce se na fakultetu istrazivaci uvek truditi da inoviraju. Na zapadu privatne firme finansiraju i ulazu i istrazivace na eminentnim univerzitetima jer znaju da su male sanse da ce neko od njihovih kardova inovirati. Ne znam da li se tako radi i kod nas.
 
Na zapadu privatne firme finansiraju i ulazu i istrazivace na eminentnim univerzitetima jer znaju da su male sanse da ce neko od njihovih kardova inovirati. Ne znam da li se tako radi i kod nas.
Kod nas je obrnuto. Npr. novosadski FTN ima situaciju gde su planovi i programi studija uvek u potencijalnom "sudaru" sa potrebama nekoliko privatnih kompanija ciji vlasnici predaju na istom tom faksu.

Jos nesto gore se smesi i beogradskom ETFu, koji za sada slozno odoleva pritiscima. Samo sto je prica sa ETFom mnogo ozbiljnija, a potencijalne posledice mnogo tragicnije za talentovanu decu.
 
Poslednja izmena:
Da upises mozes koji hoces, ali bilo bi dobro da zavrsis ETF neki elektronski smer. Jer to tesko da mozes sam u sopstvenoj reziji nauciti a neophodno je da bi mogao stici do najnizeg nivoa apstrakcije, dobrog poznavanja rada hardvera na kojem programiras. Jer sve dok si na nekom visokom nivou apstrakcije ti nisi svoj na svome i ukoliko apstrakcija procuri nacices se u nebranom grozdju jer ne poznajes kompleksni sistem koji se nalazi ispod.

U praksi ti zaista ne treba da poznajes hardver tako dobro jer se u praksi radi da se zaradi, uglavnom je neko biznis programiranje u pitanju sto znaci jako visok nivo apstrakcije i svasta se desava i tolerise.

Ne mislim da ce nepoznavanje samog rada hardvera i najnizih nivoa apstrakcije u buducnosti biti prepreka. Upravo se ka tome i tezi, da osobe koje resavaju neki problem pre svega ostanu na tom najvisem nivou apstrakcije, sto je i srz svega. Osoba ce mnogo vise dobiti ako se fokusira sto vise na tom najvisem nivou apstrakcije. Znanje rada hardvera i funkcionisanje na nizim nivoima apstrakcije je dobro za opstu kulturu, ali za posao kao posao je presudan upravo taj najvisi nivo apstrakcije. U buducnosti ce to biti samo jos i izrazenije.
 
Nazad
Vrh Dno