Šta je novo?

Ima li pravnika na forumu :)

Uh, uh. Jedina glupost bez trunke osnova u zakonu je ovo što ti pišeš.
Pravo svojine na pokretnim stvarima se ne stiče upisom u bilo kakav registar, a ponajmanje u registar prebivališta.
Zakon je jasan, popisuju se stvari u drzavini izvrsnog duznika (a državina je faktička vlast na stvari, koju nemas ako si fiktivno prijavljen na adresi) ili koje su u svojini, za sta ti treba neki dokaz.
Upis prebivalista ne stvara nikakvu pretpostavku o vlasnistvu na stvari.
Ko je vlasnik stvari u stanu u kome je prijavljeno prebivaliste za 10 ljudi?
Dakle, da ne bi polemisali oko toga ko pise gluposti, to mozemo resiti na jednostavan nacin. Citirao si clan 221, koji se odnosi na to šta može biti predmet popisa. Ako je duznik fiktivno prijavljen u mom stanu, u kome i ja imam prebivaliste i sve stvari se nalaze u mojoj državini, koji član zakona kaže da se te stvari mogu popisati za dug koji nije moj? Dakle, clan zakona, a ne urbana legenda?
 
Clan zakona koji sam citirao. Da vodim raspravu gde izvrćeš sa debilizmima kao da sam ja rekao da se stice pravo svojine upisom u registar prebivališta necemo.

U izvrnom postupku ne postoji fitkivno ne fiktivno nego formalno/pisano. Mup je obavestio javnog izvršitelja da je izvršni dužnik ima prijavljeno prebivalište na nekoj adresi, javni izvršitelj ne ispituje fiktivnost prijave već vrši popis na toj adresi, a na trećem licu je da dokaže da poseduje pravo koje sprečava izvršenje nad popisanom starim i to samo pisanim dokazima .Član zakona je jasno citiran.

OVu temu spavoti više nećemo, ako imaš još nešto postji privatna poruka.
 
@Bogdan

Na licima koji prebivaju na adresi je kasnije da dokazuju šta je njihovo, a šta dužnikovo. Jer je logično da dužnik na adresi na kojoj prebiva ima svoju pokretnu imovinu.

Nema tu mesta tumačenju, tako je kako je.

Čak možeš ući u ogroman problem, ako je pretnodni vlasnik imovine/stana, od koga si ga regularno kupio, uknjižio. To uradio dok je bio u dugovima, pa da strana kojoj se dugovalo pokrene proces u kome tvrdi da je stan neosnovano prodat, kako bi se naplatio kroz isti.

Najpoznatiji slučaj:
 
A šta se dešava u slučaju da postoji ugovor o izdavanju stana/objekta ovjeren kod notara u kome piše da se stan izdaje na period od X dana/mjeseci/godina sa mogućnošću prijave na adresi, a da je stan/objekat opremljen stvarima u vlasništvu vlasnika stana/objekta?

Po ovome gore kako je napisano da je lik iznajmio stan, napravio dugovanja na svoje ime na adresi stana na kojoj je prijavljen, pa nestao iz države jer je stranac, pa onda izvršitelj može da oduzme i stan od vlasnika, jer ga ništa ne interesuje? Djeluje malo scary takav scenario…
 
Poslednja izmena:
Stan ne moze da oduzme! No da ne širimo diskusiju oko toga. Ako neko ima konkretno pitanje za svoj slucaj nek pita , ipak ova je tema za blic pitanja ako neko ima neki problem, a ne za rasprave i teoretisanju o pravu.
 
A šta se dešava u slučaju da postoji ugovor o izdavanju stana/objekta ovjeren kod notara u kome piše da se stan izdaje na period od X dana/mjeseci/godina sa mogućnošću prijave na adresi, a da je stan/objekat opremljen stvarima u vlasništvu vlasnika stana/objekta?
Jel’ mogu da dobijem odgovor na ovo, da znam kako da se zaštitim od ovakvog slučaja, odnosno da li je ovako ‘formulisan’ ugovor dobar ili treba da bude precizniji ili drugačiji? Hvala.
 
E ovde si u problemu. Ako on živi u stanu, to znači da ima drzavinu na stvarima, pa se one mogu popisati.
Dobra stvar je u tome što overen ugovor predstavlja ispravu koja je podobna da bude usvojen prigovor trećeg lica i da postupak u odnosu na te stvari bude obustavljen. Jeste cimanje, ali neces imati vecih problema, osim ako izvrsitelj ne izabere laksi put po sebe i odbije ti prigovor, u kom slučaju moras u parnici dokazivati nedopustenost izvršenja.
Ako duznik vise ne zivi u stanu, onda si bezbedan. Ako nema drzavinu nad stvarima one ne mogu da budu predmet popisa.
 
Ispadne da ako izdajete opremljen stan u ugovor treba navedete svu imovinu u stanu kao predmet ugovora o izdavanju...sporet, frizider...
 
Prijavu boravka stranih lica mogu uraditi i fizička lica koja pružaju uslugu smeštaja uz naknadu i poreski su obveznici za tu delatnost računajući i da se plaća boravišna taksa koja može biti uračunata u cenu smeštaja ili se naplaćuje posebno. Prijava se u tom slučaju može obaviti i elektronski i normalno je da ćeš da trčiš da odjaviš strano lice kad napušta smeštaj a postoji rok nakon odjave u kom strano lice mora da napusti državu.. To je belo rentiranje stana stranom licu što retko ko radi jer je najsladje kada se kaže za rentu "to je sve moje".
Džaba ti bilo kakav ugovor ako si prijavio strano lice MUP-u kao gosta, moguće da je naziv posetioc da ne tražim prijavu jer je sigurno ostala neka u nekom ćošku, uvek ih je bilo na gomili bar po dvadesetak. U tom slučaju si garant za gosta i da ga uhvati kontrola u busu ako neće da plati trošak prelazi na tebe, da ne pišem za zdravstvenu zaštitu ako nema osiguranje ili je isteklo i nema sredstava za plaćanje ili jednostavno neće da plati šta misliš na koga pada trošak? Najsladje je kada na aerodromu vidiš ledja gosta i kako granična policija uzima kartončić iz pasoša pa makar to bila i rodjena žena.
Zašto za aktulne zemlje je potrebna viza koju možeš dobiti ili uplatom turističkog aranžmana ili garantnim pismom gde garant ili deponuje novac ili stavlja hipoteku na nekretninu? To je da ne postaneš od turiste nešta drugo pa se zapitaj da li davalac garancije bar triput ne razmisli da li da se upušta u tu priču.
 
Beše skoro pitanje u vezi preporuke za pravnika za imovinsko pravne slučajeve, konkretno, treba mi za slučaj katastra koji odbija da prenese pravo svojine na brata za neke nasleđene njive.
Obrazloženje koje su dali je prilično komično, barem meni kao laiku za tu pravničku terminologiju pa bih čisto da vidim šta nam je činiti zvanično.

Ukratko, da ne kačim celo rešenje - brat DragAn :) je upisan kao DRŽALAC 1/1 na nekoj njivi, nasledio njivu od oca, otac nasledio njivu od majke, sve to uredno popisano u rešenju katastra, navedeni brojevi rešenja sudova i beležnika.
E, sad, tu kreću sa zapletom - nakon svih ovih konstatacija šta je i kako upisano, navode sledeće, citiram iz teksta rešenja:

utvrđuje se:
...
  • da je upis držaoca u korist MJ (baba :)) na predmetnoj parceli bio izvršen u izradi katastra nepokretnosti u predmetu broj XYZ i uvidom u spise pomenutog predmeta utvrđeno je da u predmetu nije priložena podobna pravno valjana isprava za upis, te da je upis u korist MJ bio izvršen u skladu sa odredbama ranije važećeg Zakona o državnom premeru i katastru i nosiocima prava na nepokretnostima kojima je, pod određenim uslovima, bio dozvoljen upis držaoca na nepokretnostima i kada nije dostavljena podobna pravno valjana isprava za upis
  • da nije dostavljena pravno valjana isprava podobna za upis u korist JM kao sticaoca prava na predmetnoj parceli

Ako ja dobro tumačim ovo njihovo pisanije - baba je upisana kao držaoc njive nekada kada je važio Zakon o državnom premeru i katastru i kada je to moglo da se uradi i bez pravno valjane dokumentacije pod određenim uslovima.
Dakle, u skladu sa tada važećim propisima je bilo dozvoljeno, pod određenim uslovima, šta god bili ti određeni uslovi, da se upiše, što je i urađeno i ima rešenje suda kojim se to sprovodi itd.
I majstori se sada na kraju pozivaju na to da tada nije dostavljena pravno valjana dokumentacija?!?
 
Ako je baba bila upisana kao držalac, pa otac, onda će i brat biti upisan tako.
Pojma nemam kako je baba stekla drzavinu na njivi.
 
Trebalo je naknadno dostaviti pravno valjanu dokumentaciju i rešiti stvar. To što je tad bilo dozvoljeno, nije značilo da će tako ostati zauvek i problem je naravno nastupio na “prvoj krivini”, kad se ukazala potreba za promenom upisanog držaoca.
 
Ček, nešto što je nekada bilo dozvoljeno po tada važećem zakonu, i oni sproveli kao promenu, sada osporavaju XY decenija kasnije?
Sva dostupna dokumentacija koja je postojala o tome odakle babi njiva je predočena prilikom tog inicijalnog upisa, kako kažu, kada su izrađivali katastar nepokretnosti (mislim da je neki zemljišni list ili šta je već, staro 70 godina...)
Kapiram da treba prekopati sad to inicijalno rešenje i na koje su se to 'određene uslove' pozvali kada su usvojili tadašnji upis na babu, ali nekako mi je sumanuto da nešto što je tada sprovedeno mogu sada da osporavaju.
 
Ne osporavaju oni ništa. Brat je upisan kao držalac. Lepo je @RingeRaja rekao, treba naći pravno valjan osnov za upis prava svojine.
 
Stan ne moze da oduzme! No da ne širimo diskusiju oko toga. Ako neko ima konkretno pitanje za svoj slucaj nek pita , ipak ova je tema za blic pitanja ako neko ima neki problem, a ne za rasprave i teoretisanju o pravu.

Ne može....po Rimskom pravu...al po pravu koje se primenjuje kod nas, a to NIJE Rimsko pravo, MOŽE!
Može sve...jer se kod nas sudi na osnovu slobodnih sudijskih uverenja i na osnovu tumačenja zakona
a NE na osnovu zakona. Kod nas je u upotrebi tkz. prekomorsko pravo, kao poseban slučaj anglo-saxonskog prava.
Jer, da nije tako, ne bi bilo ovoliko nepravde i kršenja zakona.
 
Ne osporavaju oni ništa. Brat je upisan kao držalac. Lepo je @RingeRaja rekao, treba naći pravno valjan osnov za upis prava svojine.
OK, jasno mi je da se svim ovim predmetima o nasleđivanju prenosi pravo DRŽAOCA a ne vlasnika nad svojinom, ali postoje valjda neki rokovi posle kojeg državina prelazi u vlasništvo?
Napominjem da niti ko potražuje te njive, niti postoji spor nad vlasništvom oko njih... šta sad uopšte uraditi da brat postane vlasnik a ne držalac tih njiva?
 
Ne može....po Rimskom pravu...al po pravu koje se primenjuje kod nas, a to NIJE Rimsko pravo, MOŽE!
Može sve...jer se kod nas sudi na osnovu slobodnih sudijskih uverenja i na osnovu tumačenja zakona
a NE na osnovu zakona. Kod nas je u upotrebi tkz. prekomorsko pravo, kao poseban slučaj anglo-saxonskog prava.
Jer, da nije tako, ne bi bilo ovoliko nepravde i kršenja zakona.
Naravno da može da se proda stan radi naplate novčanog potraživanja ako je u svojini dužnika ( čl. 152 ZIO), ali ne ako je izvršni dužnik samo prijavljen na navedenoj adresi.
 
Ne znam da li je zakonita ili nezakonita državina.
Ja bih tražio iskaz identifikacije za te parcele i izvode iz ZK za te parcele da vidim kako je baba stekla drzavinu a i ko je prethodni vlasnik. I onda videti na koji odrzaj ići.
Edit, moguće da je državina upisana na osnovu npr neoverenog ugovora...
 
OK, jasno mi je da se svim ovim predmetima o nasleđivanju prenosi pravo DRŽAOCA a ne vlasnika nad svojinom, ali postoje valjda neki rokovi posle kojeg državina prelazi u vlasništvo?
Napominjem da niti ko potražuje te njive, niti postoji spor nad vlasništvom oko njih... šta sad uopšte uraditi da brat postane vlasnik a ne držalac tih njiva?
Drzavina je upisana jer prilikom formiranja katastra nepokretnosti nije bilo dokaza o pravu vlasnistva, kako u ZK, tako ni u dokumentaciji koju je stranka-baba bila duzna da podnese u postupku pripreme podataka za izlaganje i zlaganja na javni uvid podataka o nepokretnostima i pravima na njima. Kao sto je navedeno u resenju Sluzbe, tadasnji zakon je dozvoljavao upis drzavine i drzaoca, sto sadasnji zakon iskljucuje-Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti i katastar infrastrukture. Pri tom treba imati u vida, da ukoliko se najkasnije do 1. maja 2028. godine ne steknu zakonski uslovi za upis prava svojine na nepokretnostima na kojima je određeno lice upisano kao držalac u skladu sa ranijim zakonom, Služba će po službenoj dužnosti izvršiti brisanje svojstva držaoca tog lica i državine na nepokretnosti (cl. 58).
 
Baba je umrla još tamo negde 1970 i neke... a ovo sve oko upisa se dešava u poslednjih 10tak godina... :)
Proveriću sa bratom šta imaju od te dokumentacije, poslali su mi samo ovo rešenje da pitaju šta znači i zašto je odbijen za upis vlasništva... hvala svima na savetima.
 
Kupio sam solarnu elektranu 3kw. Od novembra ne radi. 30 dana bila u sevisu, vratili, kažu samo prašina. Samo napunili baterije.
Posle 3 dana opet ne radi. Ponovo podnosim reklamaciju, kažu doći će posle novogodišnjih praznika. Od tad je prošlo 70 dana, niko ne dolazi. Zvao udruženja za zaštitu potrošača, ali pošto mi je prodavac odgovorio pismeno u roku od 8 dana na uloženu reklamaciju, oni me prebacili na tržišnu inspekciju. Tržišna kaže da je rok 45 dana za rešavanje reklamacija i da će oni tužiti firmu od 50k do 2 miliona dinara kazna, ali da to ne obavezuje tu firmu da meni reši reklamaciju, iako bi trebali nov uredjaj da mi daju ukoliko ne reše problem za 45 dana, tako sam ja razumeo da piše u zakonu i da imam pravo na produženje garancije za period dok je bila u servisu. Kažu da mogu samo privatno da ih tužim. Kažu kazna će ih naterati da posluju kako treba, ali to meni nikako ne pomaže. Od novembra sam bez struje faktički. Mogu li drugačije po zakonu da nateram tu firmu da izvrši svoje obaveze ili moram stvarno privatno da ih tužim? Ispada da je garancija samo dobra volja trgovca i da može da radi šta hoće.
 
Moze da radi sta hoce ukoliko ga ne tuzis. Zakon upravo tome i sluzi, ako se ne ispostuju "vansudske" mere, da se njima upravlja sud prilikom donosenja odluka. Dobro su ti rekli, on ce dobiti kaznu za neresavanje reklamacije u zaoknskom roku, ali to ne utice na samu reklamaciju.
 
Planiram da polovnu klimu i jedan polovan televizor, odnesem u Crnu Goru i tamo postavim u vikendicu. Da li mogu da imam neki problem na granici sa Crnom Gorom, odnosno mogu li slobodno da unesem ove polovne stvari bez neke procedure? Klima je stara vise od 10 godine, a TV 5-6 godina, naravno da nemam nikakve račune od njih.
 
Ne možeš, sve što unosiš a ne planiraš da vratiš (ili carinik proceni da ne planiraš da vratiš), moraš da uvezeš, suštinski treba da platiš PDV a možda i carinu. Moguće je da te puste, ali zakonski moraš da platiš da uvezeš te predmete. Slično kao i auto.
 
Ne verujem da prave problem, ako slučajno zapne malo se podmaže sitnom deviznom valutom.
 
Sve dok nisu ispunjeni procesni uslovi za održavanje tog ročišta. Dakle, ne postoji određen broj koliko puta može da se odloži. Naravno sud ima dužnost da vodi računa o odugovlačenju postupka i da takve pokušaje spreči zakonskim mehanizmima (što je nekad manje, a nekad više uspešno). Bitna je i priroda postupka, da li se radi o parničnom, krivičnom, prekršajnom, to sve utiče na to na koji način će sud gledati na odlaganje i koliko će to teško ići. Primera radi, mnogo je lakše odložiti ročište u prekršajnom postupku u većem gradu nego u nekom manjem mestu gde sudovi imaju manje predmeta u radu, mnogo je lakše odložiti ročište u redovnom parničnom postupku jer generalno sud nema neki poseban interes da mu se "žuri". Pitanje je prilično opšte, pa je takav i odgovor.
 
Samo par pitanja u vezi izvrsitelja:

1) ako se dug plati pre prijema resenja o izvrsenju (na osnovu verodostojne isprave), da li se onda postupak obustavlja ili ostaju jos neki troskovi? Angazovan je izvrsitelj ali jos nista nije stiglo, a neko kaze da je isto kao i da se plati po prijemu ili da se placa sve sem nagrade, sto ja u ZIO ne nalazim.
2) u slucaju da u medjuvremenu stigne resenje, da li postoji tih 60% popusta na naknadu/nagradu izvrsitelju ako se plati u roku od 8 dana?
3) da li se na resenje o izvrsenju na osnovu verodostojne isprave podnosi prigovor ili zalba? Konkretno na deo rešenja kojim su odmereni troškovi postupka?
 
1)Placaju se troškovi koji su nastali do trenutka plaćanja. Naknada za uspešnost ( nagrada ne postoji) se ne plaća. Navedeno nije propisano ZIOm nego je navedeno propisano odredbama Javnoizvršiteljske tarife čl. 15 st. 1


2)na osnovu verodstojne da , na osnovu izvršne ne - Javnoizvršiteljske tarife čl. 14 st. 1. Nije rok 8 dana već je rok dok se ne preduzme prva radnja sprvođenja ( ona ne može pre isteka 8 dana, ali ne znači da je 9og preduzeta)

3)Na Rešenje o izvršejnu na osnovu verdostojne isprave se podnosi uvek prigovor. Na osnovu izvršne isprave je žalba OSIM u situaciji ako se rešenje pobija samo u delu troškova onda je prigovor.
 
Hvala puno, nasao sam tarife/bodove, ali ne i te odredbe, a za eventualan prigovor nisam bio siguran. Procitao sam da je rok za prigovor ili placanje 8 dana, a onda postaje pravosnazno i mislim nakon 3 dana se upucuje na sprovodjenje.
 
Nazad
Vrh Dno