Šta je novo?

Stav benchmarka o softverskim patentima?

Ma to je vrzino kolo - prijavljuj patente da te ne bi ispalio neko iz konkurencije tako sto ce patetntirati stvari iz tvog sopstvenog proizvoda. Eno je izjava tipa iz Adobea kako su protiv patentiranja u sw inzenjeringu, a kad otvoris About box npr. Photoshopa, ne mozes da izbrojis sve navedene patente koliko ih ima.

Za Ameriku je suvise kasno - tamo se ocigledno bilo sta tesko da se promeni, jer giganti drze najveci broj patenata i zele da zastite te svoje pozicije (iako zasigurno i sami trose pravo malo bogatstvo na patentiranja). Medjutim, u slucaju da se stvari izokrenu suprotnom smeru u EU, pitanje je sta sa svim ovim vec dodeljenim patentima. Verovatno bi ostali na snazi, ali se iskreno nadam da bi se skratio njihov rok trajanja.
 
Bahati [SiD] je napisao(la):
zato mene i nerviraju te hipi akcije... stavljeno je u prvi plan da neko nesto hoce da patentira, zamislite nece da nam pokloni svoju ideju.

a problem je sustinski drugaciji jer lezi u samom mehanizmu patentiranja koji favorizuje imucne. da je to malo bolje objasnjeno verovatno bi otpor bio veci, ovako stvarno deluje kao neokomunizam...

Pogodak u centar!
 
dobro sad mi je sve jasno.
ali ... pitanje je sta raditi povodom toga? kako se boriti? da li je uopste moguce?
 
Jedino objasnjavati ljudima da je to zla varijanta koja pogoduje samo velikim firmama.
I neko rece da ce glavnu rec imati finansije -- ne bih rekao, pre ce biti ovako:

Programer: Sefe, smislio sam novi algoritam za kompresiju po principu bla, bla, bla..., daje 25% bolju kompresiju, mozemo li da ga ubacimo u sledecu verziju Compress-O-Matic-a?
Sef: Cekaj malo... Alo centrala, dajte mi pravnu sluzbu... Miloje, vidi leba ti da li je neko vec patentiro kompresiju po principu bla, bla, bla... jeste. Ako nije prijavi to, a ja cu da vidim sa finansijskim da namaknu lovu za to. Vazi, vazi...
Sef (programeru): Nemo jos nista da ubacivas, sacekaj da mi Miloje javi
Programer (rezignirano) : Dobro
 
Ja nisam programer, ali pogledajte recimo šta se dogodilo sa Plextorom i njegovim Plextools alatom prošle godine. Ukratko, da ne bi čitali beskrajne tredove pričica izgleda ovako:

Plextor pisači su, uprkos problemima, poznati po preciznom merenju kvaliteta snimljenih diskova uz pomoć komercijalnog Plextools Professional XL softverskog paketa (dolazi u trial verziji mesec dana). Osim nezanemarljive cene (39€/1, popusti na više od 10 licenci), značajan ograničavajući faktor je i ekskluzivna podrška za Windows OS. Od prilike, u ovo vreme prošle godine, Plextor je uputio upozorenje Erik Deppe-u (autoru popularnog Nero CD-DVD Speeda) koji je planirao da u okviru svog programa uvrsti i podršku PI/PO testiranja i na Plextor drajvovima. Obzirom da živimo u svetu korporacija, borba sa vetrenjačama je apsolutno uzaludan posao i podrška je logično "izostala". Preliminarno "upozorenje" je iskusio i autor DVDInfoPro-a. Ali, tu nije kraj. Na udaru japanskog ogranka (Shinano Kenshi, koja je razvila komercijalni Plextools) su se našli i potpuno nezavisni alati Pxscan i njegova verzija PxLinux, zatraživši od njihovih autora da se uklone sa servera i obustavi njihov dalji razvoj! Osim što ovi alati nisu bili komercijalnog karaktera (free) i bazirani na potpuno originalnom kodu, pružali su čak i veću funkcionalnost u nekim segmentima u odnosu na "premium" Plextools paket (imali su neke funkcije koje korisnici godinama "mole" Plextora da ih doradi). Plextor je već bio u problemima zbog problematičnih serija rezača, da ga je negativan odjek tog "ispada" naveo da "tiho" odustane od ideje podizanja neosnovane tužbe. U međuvremenu su usledile njegove OEM serije koje, usled različitog čipseta, logično i nisu imale punu podršku Plextoolsa pa se i prašina "slegla". Međutim, dolaskom nove generacije uvedena je specijalna checksum autorizacija na nivou firmvera prilikom inicijalizovanja Q-Scan moda (promenjene su komande) i koja je praktično onemogućila rad sa 3rd party rešenjima bez nekog čačkanja po fw... Ali pazite momenat: sa novim verzijama Plextools XL 3.0+ je uvedeno nekoliko novih funkcija prvobitno predstavljenih u ovim besplatnim verzijama! Ha! Naravno, izašao je hakovani fw u međuvremenu... :)

Plextor je maltene lažno optužio autore da su im pokrali kodove, a oni su samo uz pomoć nekog univerzalnog alata snimili (inače apsolutno standardne) komande za komunikaciju sa uređajem, što po zakonu ne može biti "copyright" (kao kada bi neki autor 3rd party programa bio optužen za kopirajt drajvera ... tako nekako). E sad, obzirom da je japanski ogranak Plextora prilično mala softverska kompanija (1$ mil kapital), Plextools sigurno predstavlja značajan izvor prihoda za sve njene zaposlene, pa ovaj potez u neku ruku može imati opravdanja... ali blokirati Linux verziju?

To vam je primer iz prakse o "softverskim patentima" i korporacijama. :)
 
andjelkoyu je napisao(la):
Plextor je maltene lažno optužio autore da su im pokrali kodove, a oni su samo uz pomoć nekog univerzalnog alata snimili (inače apsolutno standardne) komande za komunikaciju sa uređajem, što po zakonu ne može biti "copyright"

Nisu u pitanju komande, nego autentikacioni kodovi. To je isto kao kad od DVD-a "ukrades" CSS kljuc za dekripciju.

Inace lep primer, nisam ga se setio iako znam za pocetak price.
 
Ne znam te detalje dovoljno dobro (nisam programer :D), ali pominjali su samo standardne MMC-3 SCSI komande koje su publikovane u javnim dokumentacijama (koliko je to adekvatno poređenje sa CSS ključem nemam predstavu). U svakom slučaju "nepravda".
 
Evo boljeg primera koji vise utice na krajnje korisnike (narocito Linuxa):
Link

Ukratko radi se o Apple patentima:

Apple Computer, Inc., owns three patents that are related to the processing of glyph outlines within TrueType fonts. This process is also called hinting or grid-fitting and is used to enhance the quality of glyphs at small bitmap sizes.

To je inace razlog zasto u Linuxu fontovi izgledaju ocajno, a narocito Arial.

Da bi radili kako treba, mora se ukljuciti kompajliranje bytecode interpretera u freetype biblioteci. Posto je taj mehanizam patentiran, ispada da nemamo pravo da nam fontovi izgledaju lepo na Linuxu kao u Mac OS-u ili Windowsu.
 
Vrh Dno