Šta je novo?

Praktični i primjenjivi savjeti za bolju energetsku efikasnost objekta i uštede na grijanju

Ako se traži energetsko unaprijeđenje objekta mjerom izolacijom krova, "minimalna debljina termoizolacionog materijala kamene mineralne vune ili EPS-a 20 cm" ne potrebna da bi vam se odobrila sredstva.

Inače sam potpuno zaboravio koliki su žderači energije loša stakla, sad gledam tabelu, šok

jednostruko, 6 mm 5,80 (W/m2K)
dvostruko, prozirno, 4-12-4 mm, 3 (W/m2K)
dvostruko, niskoemisiono, 4 mm do 16 mm do 4 mm (zrak) 1,5
trostruko, niskoemisiono, 4 - 8 - 4 - 8 4 mm (Kr) 0,5

Petkomorni PVC 1,30 do 1,50, šestokomorni 1,20 do 1,30, dakle neisplativo ako je razlika u cijeni veća od 10-15 procenata.
 
Mislim da je 0,2 max vrednost po novim standardima, za zidove i plafon
 
Stavio ja još pre 6 leta
 

Pisao sam u sekciji za TP ali ostavicu i ovde.

Planiram da napravim ovako nesto jer nisam predvideo da ce sneg da navejava na stranu gde je TP.

Toplotna pumpa je kao usisivač za sneg i lepi se svaka pahulja kada je vlažan.

Logično mi je da cu podići efikasnost ako sprečim da sneg upada u TP i time izbegnem defrost. Ove zime ga nisam osetio jer je bila lagana ali treba biti spreman.

Ovo je jedna lagana DIY opcija moze od plastike, drveta...
 
Evo da podijelim jedno iskustvo iz prakse, nakon pregleda objekta koji nema nikakvu izolaciju na krovu, te ima dvokomorne drvene jako stare i slabe prozore (60+ godina), zidan blok opekom, 30 cm zidovi, sve i ostali detalji su uneseni u građevinske kalkulatore toplognih gubitaka i...

Ponovo ću da trubim o krovu 🙂

Kad se na objekat stavi 8 cm stiropora i pripadajuća fasada - ušteda u potrebi energenata 17,5%, period povrata investicije 26 godina.
Promjena stolarije - ušteda energenata 8,9%, period povrata 53 godine.
Termoizolacija krova - ušteda energenata blizu 30%, period povrata investicije ispod jedne i po godine. Štediće se 2500 eura ogrjeva godišnje, a sama izolacija košta malo ipod 3850 eura, pa vi razmislite koliko su oni do sada "bacilI" novca kroz plafon.

S tim što ako sami postavljate termoizolaciju na krov, cijena investicije pada za 30%, povrat je jako brz.

Dakle ljudi, "kapu na glavu" kad je zima, a kačket kad gori 🙂
 
Zato su kalkulatori super, tj onaj sto je na linku ustedaenergije.rs

Bar ti daje smernice sta je prioritet ako nista drugo.
 
Evo da podijelim jedno iskustvo iz prakse, nakon pregleda objekta koji nema nikakvu izolaciju na krovu, te ima dvokomorne drvene jako stare i slabe prozore (60+ godina), zidan blok opekom, 30 cm zidovi, sve i ostali detalji su uneseni u građevinske kalkulatore toplognih gubitaka i...

Ponovo ću da trubim o krovu 🙂

Kad se na objekat stavi 8 cm stiropora i pripadajuća fasada - ušteda u potrebi energenata 17,5%, period povrata investicije 26 godina.
Promjena stolarije - ušteda energenata 8,9%, period povrata 53 godine.
Termoizolacija krova - ušteda energenata blizu 30%, period povrata investicije ispod jedne i po godine. Štediće se 2500 eura ogrjeva godišnje, a sama izolacija košta malo ipod 3850 eura, pa vi razmislite koliko su oni do sada "bacilI" novca kroz plafon.

S tim što ako sami postavljate termoizolaciju na krov, cijena investicije pada za 30%, povrat je jako brz.

Dakle ljudi, "kapu na glavu" kad je zima, a kačket kad gori 🙂
Da li se tu pod izolacijom krova misli na izolaciju ploče između tavana i prostora za stanovanje ili izolaciju ispod crepa?
 
Ovdje konkretno se ide na armirano betonsku ploču od 20 cm debljine, prvo parna brana, pa 20 cm "staklene" mineralne vune, koja se pokriva "krovnom" folijom. Tavan se ne koristi nizašta.
Ko ide ispod greda, svakako ne može ići sa ovolikim slojem.
 
Ove subvencije sto sad daju mora minimalno 20cm vune da se uzme.
 
Ovdje konkretno se ide na armirano betonsku ploču od 20 cm debljine, prvo parna brana, pa 20 cm "staklene" mineralne vune, koja se pokriva "krovnom" folijom.
Parna brana je paropropusna, vodonepropusna folija? A kakva je ta krovna folija?
 
Pre 10ak godina kada smo podascavali krov i menjali crep, stavili smo paropropusnu, vodonepropusnu foliju preko dasaka. Koliko se secam folija je bila postavljena tako da paropropusni sloj isao sa donje strane (prema dasci), a vodonepropusni prema crepu. Osim tih naznaka na samoj foliji, nisam mogao da primetim koji sloj je koji. 😀 Cak sam mislio i da me vozaju, ali funkcionise to na kraju. 😀
 
Parna brana je paropropusna, vodonepropusna folija? A kakva je ta krovna folija?
Parna brana ide prvo na ploču da blokira vlagu iz objekta da ulazi u vunu. To je klasična folija plastična. Odozgore ide paropropusna folija da može vlaga da isparava iz vune koja je vodonepropusna da ne bi voda ulazila ako se ošteti crep.
 
Parna brana nije nikako obična klasična plastika, iako ime kaže "brana", ne brani potpuno prolaz vlage iz objekta - onda bi imao vlagu po zidovma/ploči i haos u kući, već zapravo spriječava nekontrolisan i nagli prodor vlage u termoizolaciju/krov. Dozirano prebacuje vlagu iz objekta i ploče/monte, u izolaciju i dalje u ventilirani dio krova.
Krovna folija ("tamna") omogućava prolaz pare, ali štiti od vjetra i usporava ishlađivanje vune tokom hladnih dana, a tako i ljeti kontroliše prodor vreline. Na kući sam imao primjer oštećenja crijepa, kada smo izašli na tavan nakon oluje kiša je ulazila kroz pukotinu i svojom napravila prilično veliku lokvu na krovnoj foliji, ali nije uspjela ući u vunu, već se vuna udubila od težine i oformila se na vrhu lokva promjera metar.

 
VIdim odavna nema upisa.

ROLETNE su preskočene, a jako pomažu. Zimi, pošto su noći osjetno hladnije od perioda dnevne svjetlosti, spuštanje roletni će usporiti hlađenje objekta.
Roletna sama po sebi nije neki izolator, tanka je, male je mase, ali između sebe i prozora zarobi sloj vazduha, koji jeste sjajan izolator.
Isti princip je i ljeti.

Prozorski otvori, u najboljem slučaju gube barem 4x više energije od izolovanog zida, tako da spuštanje roletni itekako ima smisla, pogotovo ljeti ako sunce direktno "udara" u prozor.


U pogledu korištenja invertera - "low noise", to jest modus rada u kojem vanjska jedinica radi malo laganije, je kod mene doveo do mnogo manje "defrosta", te je time i naravno klima konstantnije isporučivala toplotu + mnogo manje vode/leda na stazi ispod klime.
 
E imam jedno pitanje u vezi njih. imama ,naime one koje su ispod prozora tj, nisu spolja nego iznad prozora u prozorskom oknu tj u celom otvoru zida. misli da to nemam nikakvu izolaciju...kad se odmota to je šuplje.... može li se to nekako izolirati?
 
Pa, kad si tako jasno i lijepo objasnio, našao neku sliku gdje se vidi šta je u pitanju, moj jedini odgovor može biti - nemam pojma, a vjerovatno ne može, jer sve što je budženje i improvizacija, em ne izgleda lijepo, em rijetko kad radi posao kako treba 🙂

Ako je klasična roletna pvc/alu, ona ima 2 sloja materijala (nekad i ispunu izolacionom pjenom) i generalno poenta je da "zadihtuje i zarobi" vazduh između sebe i prozora - zimi spusti roletne, pa kasnije pipni to staklo koliko je toplo, naspram stakla gdje nisu spuštene roletne.
Ljeti ista priča, roletna upija toplotu sunčevog zračenja, ali ima par cm sloj vazduha, koji mnogo sporije pušta t u vrelinu u staklo/okvir prozora.
 
E imam jedno pitanje u vezi njih. imama ,naime one koje su ispod prozora tj, nisu spolja nego iznad prozora u prozorskom oknu tj u celom otvoru zida. misli da to nemam nikakvu izolaciju...kad se odmota to je šuplje.... može li se to nekako izolirati?
Ta vrsta roletni (ugradna) ima, nazovimo je izolaciju, u kutiji, ali ima ih i bez izolacije (od proizvođača do proizvođača).
Može se dodatno izolovati sa spoljne strane kutije, ako ima prostora tj. nije u ravni sa zidom, ali u tom slučaju vodi računa da ne zatvoriš poklopac na kutiji za pristup mehanizmu roletne (servis/remont...)
 

Prilozi

  • roletna.png
    roletna.png
    357.7 KB · Pregleda: 30
  • roletna 4.png
    roletna 4.png
    327 KB · Pregleda: 30
Utoplismo napokon krov jednog važnog javnog objekta.
Računi za Januar, do sada - 11500 kWh, 12800 kWh 13 920 kWh... Prvi "izolovani" mjesec - 6350 kWh. Totplotne pumpe vazduh-vazduh
Ovo je sa 1250 m2 korisne površine, nakon dogradnje. Jedina varijabna - izolovan krov, sva ostala izolacija ista, način grijanja isti..

Dok je imao 1031 m2 i grijao se na elektrobjlere centralne, neslavni rekord Januar 2017-e od 21240 kWh.

KROV IZOLUJTE JUČE, A AKO NISTE JUČE, ODMAH DANAS 🙂
 
Vredelo bi napisati kako ste ga izolovali, kako je bilo pre a sta je stavljeno sad?
 
Malo bolji od kabrioleta ranije - preko greda (bez podaščanja) obični trapezni lim od 3 mm. Sada je 20 cm kamene vune.
 
u jee...
kakav je plafon bio ispod?

i to su grejali tako na struju?
 
Armirno Betonska ploča i idemo dalje... Ponegdje spušteni rigips strop, ali go rigips bez izolacije.
 
Nazad
Vrh Dno