monstrum
Čuven
- Učlanjen(a)
- 07.01.2003
- Poruke
- 331
- Poena
- 645
Evo teme gdje možemo podijeliti neka iskustva iz života ili iz struke, a koja su primjenjiva na svakodnevnom nivou. Najlakše je reći: "uzmi najnovije i najbolje, stavi 20 stiropora/kamene vune", ali stvarni život baš i ne funkcionište tako.
LJETNJE I ZIMSKO PODEŠAVANJE STOLARIJE
Mnogi ne znaju, ali ovo može igrati značaju ulogu, pogotovo kod nešto starije stolarije gdje su dihtung gumice popustile, te se veoma mnogo topline gubi kroz prozore, ili mnogo vrućine ulazi spolja. Kod moje punice je bilo na ljetnjem štelovanju, pvc stolarija lošijeg kvaliteta, u kući se jednako čula spoljnja buka, kao da su prozori na kip otvoreni. Korekcijom na zimski modus rada (što je bukvalno par minuta vremena), buka se drastično smanjila kao i gubici toplote u stanu. Neko praktično pravilo je, da kada stavite između stranice i okvira prozora A4 list papira i zatvorite prozor, ne biste smjeli lako izvuci papi (ili uopšte), onda je dobro dihtovanje.
IZOLACIJA KROVA
Različiti izvori se uglavnom slažu da su gubici kroz krov, oko 25% (negdje se navodi 20, negdje i preko 30%).
Ovdje jako mnogo ljudi griješi, i gubi mnogo toplote zimi, a ljeti im se uvlači previše vrućine. Ne biste vjerovali koliko sam ljudi sreo sa stavom "ma šta će mi izolacija na tavanu imam foliju ispod crijepa, a na kući stiropor 5cm / 10cm" (od slučaja do slučaja). Ljeti klimu ne gase, zimi lože kao ludi, i to im ne smeta. Krov mnogi apsolutno ne doživljavaju kao nešto što zahtijeva termoizolaciju, a ironično, topli vazduh se diže gore, pa ledena ploča bukvalo isisava toplotu kuće i izbacuje ju u okolinu. Uvijek preporučim, jer sam svjestan finansijskog stanja kod nas, i da ljudima nije svejedno kolike će izdatke imati, da se barem za prvu ruku stavi samo folija, pa preko, 5-10 cm vune, koliko se može priuštiti, a kasnije se lako može dodavati i podebljavati izolacija, jer ukoliko je ploča/tavan, to se zaista lako postavlja i brzo.
Krov se MORA dobro izolovati ako želite uštediti energiju i imati energetski efikasan objekat. To ne znači 5 cm stiropora, niti 5 cm staklene vune "jer krov nije toliko bitan", već valjan menadžment i izbacivanje vlage nastale disanjem i kuhanjem iz kuće - parne brane paropropusne folije, unutar kojih je upakovano barem 20 cm staklene/kamene vune. Vuna ima jednak koeficijent prolaska toplote kao i stiropor, ali je značajno jeftinija i jednostavnija za ugradnju.
Takođe, ne vjerujte majstorima sa nebuloznim pričama da 1 cm stirodura, zamjenjuje 5 cm stiropora, naprosto su to neistine, svaki materijal možete provjeriti, po mjerenjima zvaničnih građevinskih instituta, koliki je koeficijent provođenja ili otpora provođenju toplote za koju određenu debljinu/slojevitost materijala (ukratko, stirodur i storopor imajuj ako slične temoizolacione karakteristike).
Ja sam na svojoj koži osjetio i platio danak vjerovanju majstorima, gdje sam na krovu imao 10 cm staklene vune, ali gole - jer tako treba! Uprkos 12 cm stiropora i troslojnim staklima na kvalitetnoj pvc stolariji, imali smo problem sa vlagom u kući + ljeti je bilo samo tako vruće, a zimi su se prostorije potkrovlja veoma brzo hladile, kao i na spratu niže. Od kada sam propisno upakovao izolaciju krova u parnu branu, pa onda vuna, pa preko vodonepropusna folija, imam potpuno "drugu kuću", suh objekat, gdje ljeto prolazi bez klima uređaja (južna orjentacija, cijeli dan je dnevni boravak na suncu), a zimi se troši znatno manje ogrjeva i peć pali daleko rijeđe.
PROVJETRAVANJE
Objekat se pravilno provjetrava, otvaranjem svih ili najvećih vrata i prozora, u trajanju od par minuta, nekoliko puta dnevno. Pored zdravstvenog aspekta, kako bi vazduh bio kvalitetniji, a uz to imao i što manje RADONA (proguglati ovu jako bitnu temu), provjetravanjem smanjujemo i količinu vlage u vazduhu, što u praksi znači da zimi možemo držati sobe na malo nižoj temperaturi, a ljeti na višoj (ušteda energije grijanja/hlađenja). Ukoliko je vazduh suv, razmjena toplote tijela sa okolinom je znatno sporija i imamo prijatniji subjektivni osjećaj topline/hladnoće u ambijentu gdje nije visoka vlažnost vazduha. Plastičan primjer - ljeti kada je suvo, ni 35 pa i više stepeni nije prevelik problem, ali kada je visoka vlažnost (sparina), već na 30 se "diše na škrge" i teško se podnosi vrućina.
Ne provjetravamo objekat dugotrajnim otvaranjem prozora na kip/kant, pogotovo što su po pravilu kod nas radijatori ispod prozora, što znači da guramo toplotu direktno van, bez zadržavanja u kući, ishlađujemo zidove (a onda nam treba mnogo energije i vremena da prostorije vratimo na željenu temperaturu). Takođe, zimi veoma često nailaze jako neugodni vanjski mirisi (od loženja uglja npr.) pa nije nimalo praktično da vam se to uvuče u kuću, ako ostavite na kip po sat ili dva prozore.
Nije nam cilj ishladiti zidove, koji u suštini drže toplotu i griju nas 24 časa pasivno, već promjeniti vazdiuh i smanjiti vlažnost u objektu.
ADEKVATAN STEPEN SNAGE PEĆI
Ukratko, proučite šta je najbolje u vašem slučaju, i tu ne postoje generalizovanja i "kod svakog se sve podesi isto" pristupi. Postoji dosta online kalkulatora, koji će vam dati dobar orijentir kolika je potrebna snaga za grijanje vašeg objekta, a ako već imate premalenu ili preveliku peć, možete to donekle kompenzovati podešavanjima snage.
Sretao sam u životu primjere da ljudi imaju sasvim pravilno dimenzioniran kotao, ali ne mogu zagrijati objekat, iako im peć stalno radi. Vjerovali ili ne, nisu uopšte znali ništa oko svoje peći, koja je bila podešena na snagu 1 (radila je na 8,3 KW), što je naravno bilo apsolutno nedovoljno kada se uđe u minus sa temperaturama, te su trošili strašno mnogo peleta i morali čistiti peć baš svaki dan, jer su spaljivali nekoliko vreća dnevno.
U svojoj kući imam primjer daleko predimenzionisanog kotla, i kada bih ložio kako je ovlašteni majstor podesio (na jačini 3 kada je +, a kada je minus, preporuka da dignem na 4 ili 5), trošio bih duplo, možda i preko toga, više nego sada, kada je na jedinici, izuetno na dvici od mogućih 5 stepeni snage kotla.
Ubacite vi svoje preporuke ovdje, vjerovatno će pomoći nekome.
LJETNJE I ZIMSKO PODEŠAVANJE STOLARIJE
Mnogi ne znaju, ali ovo može igrati značaju ulogu, pogotovo kod nešto starije stolarije gdje su dihtung gumice popustile, te se veoma mnogo topline gubi kroz prozore, ili mnogo vrućine ulazi spolja. Kod moje punice je bilo na ljetnjem štelovanju, pvc stolarija lošijeg kvaliteta, u kući se jednako čula spoljnja buka, kao da su prozori na kip otvoreni. Korekcijom na zimski modus rada (što je bukvalno par minuta vremena), buka se drastično smanjila kao i gubici toplote u stanu. Neko praktično pravilo je, da kada stavite između stranice i okvira prozora A4 list papira i zatvorite prozor, ne biste smjeli lako izvuci papi (ili uopšte), onda je dobro dihtovanje.
IZOLACIJA KROVA
Različiti izvori se uglavnom slažu da su gubici kroz krov, oko 25% (negdje se navodi 20, negdje i preko 30%).
Ovdje jako mnogo ljudi griješi, i gubi mnogo toplote zimi, a ljeti im se uvlači previše vrućine. Ne biste vjerovali koliko sam ljudi sreo sa stavom "ma šta će mi izolacija na tavanu imam foliju ispod crijepa, a na kući stiropor 5cm / 10cm" (od slučaja do slučaja). Ljeti klimu ne gase, zimi lože kao ludi, i to im ne smeta. Krov mnogi apsolutno ne doživljavaju kao nešto što zahtijeva termoizolaciju, a ironično, topli vazduh se diže gore, pa ledena ploča bukvalo isisava toplotu kuće i izbacuje ju u okolinu. Uvijek preporučim, jer sam svjestan finansijskog stanja kod nas, i da ljudima nije svejedno kolike će izdatke imati, da se barem za prvu ruku stavi samo folija, pa preko, 5-10 cm vune, koliko se može priuštiti, a kasnije se lako može dodavati i podebljavati izolacija, jer ukoliko je ploča/tavan, to se zaista lako postavlja i brzo.
Krov se MORA dobro izolovati ako želite uštediti energiju i imati energetski efikasan objekat. To ne znači 5 cm stiropora, niti 5 cm staklene vune "jer krov nije toliko bitan", već valjan menadžment i izbacivanje vlage nastale disanjem i kuhanjem iz kuće - parne brane paropropusne folije, unutar kojih je upakovano barem 20 cm staklene/kamene vune. Vuna ima jednak koeficijent prolaska toplote kao i stiropor, ali je značajno jeftinija i jednostavnija za ugradnju.
Takođe, ne vjerujte majstorima sa nebuloznim pričama da 1 cm stirodura, zamjenjuje 5 cm stiropora, naprosto su to neistine, svaki materijal možete provjeriti, po mjerenjima zvaničnih građevinskih instituta, koliki je koeficijent provođenja ili otpora provođenju toplote za koju određenu debljinu/slojevitost materijala (ukratko, stirodur i storopor imajuj ako slične temoizolacione karakteristike).
Ja sam na svojoj koži osjetio i platio danak vjerovanju majstorima, gdje sam na krovu imao 10 cm staklene vune, ali gole - jer tako treba! Uprkos 12 cm stiropora i troslojnim staklima na kvalitetnoj pvc stolariji, imali smo problem sa vlagom u kući + ljeti je bilo samo tako vruće, a zimi su se prostorije potkrovlja veoma brzo hladile, kao i na spratu niže. Od kada sam propisno upakovao izolaciju krova u parnu branu, pa onda vuna, pa preko vodonepropusna folija, imam potpuno "drugu kuću", suh objekat, gdje ljeto prolazi bez klima uređaja (južna orjentacija, cijeli dan je dnevni boravak na suncu), a zimi se troši znatno manje ogrjeva i peć pali daleko rijeđe.
PROVJETRAVANJE
Objekat se pravilno provjetrava, otvaranjem svih ili najvećih vrata i prozora, u trajanju od par minuta, nekoliko puta dnevno. Pored zdravstvenog aspekta, kako bi vazduh bio kvalitetniji, a uz to imao i što manje RADONA (proguglati ovu jako bitnu temu), provjetravanjem smanjujemo i količinu vlage u vazduhu, što u praksi znači da zimi možemo držati sobe na malo nižoj temperaturi, a ljeti na višoj (ušteda energije grijanja/hlađenja). Ukoliko je vazduh suv, razmjena toplote tijela sa okolinom je znatno sporija i imamo prijatniji subjektivni osjećaj topline/hladnoće u ambijentu gdje nije visoka vlažnost vazduha. Plastičan primjer - ljeti kada je suvo, ni 35 pa i više stepeni nije prevelik problem, ali kada je visoka vlažnost (sparina), već na 30 se "diše na škrge" i teško se podnosi vrućina.
Ne provjetravamo objekat dugotrajnim otvaranjem prozora na kip/kant, pogotovo što su po pravilu kod nas radijatori ispod prozora, što znači da guramo toplotu direktno van, bez zadržavanja u kući, ishlađujemo zidove (a onda nam treba mnogo energije i vremena da prostorije vratimo na željenu temperaturu). Takođe, zimi veoma često nailaze jako neugodni vanjski mirisi (od loženja uglja npr.) pa nije nimalo praktično da vam se to uvuče u kuću, ako ostavite na kip po sat ili dva prozore.
Nije nam cilj ishladiti zidove, koji u suštini drže toplotu i griju nas 24 časa pasivno, već promjeniti vazdiuh i smanjiti vlažnost u objektu.
ADEKVATAN STEPEN SNAGE PEĆI
Ukratko, proučite šta je najbolje u vašem slučaju, i tu ne postoje generalizovanja i "kod svakog se sve podesi isto" pristupi. Postoji dosta online kalkulatora, koji će vam dati dobar orijentir kolika je potrebna snaga za grijanje vašeg objekta, a ako već imate premalenu ili preveliku peć, možete to donekle kompenzovati podešavanjima snage.
Sretao sam u životu primjere da ljudi imaju sasvim pravilno dimenzioniran kotao, ali ne mogu zagrijati objekat, iako im peć stalno radi. Vjerovali ili ne, nisu uopšte znali ništa oko svoje peći, koja je bila podešena na snagu 1 (radila je na 8,3 KW), što je naravno bilo apsolutno nedovoljno kada se uđe u minus sa temperaturama, te su trošili strašno mnogo peleta i morali čistiti peć baš svaki dan, jer su spaljivali nekoliko vreća dnevno.
U svojoj kući imam primjer daleko predimenzionisanog kotla, i kada bih ložio kako je ovlašteni majstor podesio (na jačini 3 kada je +, a kada je minus, preporuka da dignem na 4 ili 5), trošio bih duplo, možda i preko toga, više nego sada, kada je na jedinici, izuetno na dvici od mogućih 5 stepeni snage kotla.
Ubacite vi svoje preporuke ovdje, vjerovatno će pomoći nekome.