Po meni je pecenje u rerni kao i produvavanje duvaljkom - manje ili vise prelazno resenje. Necu da kazem da je uzaludno ali jeste samo privremeno resenje. Ipak, posto ima mnogo ljudi koji se interesuju za ove "discipline", zelim samo jos nesto da dodam cisto da malo pomognem. Kao prvo da kazem da se prilikom kontrolisanog i pravog reballinga i reflowing-a koriste se 2 grejaca. Jedan se nalazi sa donje strane predmeti koji se tretira (maticna, graficka...) a drugi sa gornje strane. Donji grejac zagreva siru okolinu ciljnog integrisanog kola (graficki procesor, severni ili juzni most maticne ploce...). Uglavnom se zagreva kompletna stampana ploca ili barem dobar njen deo i to u okolini pomenutog integralnog BGA kola. Za razliku od donjeg grejaca koji zagreva ovako siroko, gornji grejac ima vrlo usmereno dejstvo i greje samo cip direktno odozgo sa male distance. Ukupna angazovana snaga oba grejaca ide od barem 1000 i kusur vati pa do 2000 vati. U prvom delu radi samo donji grejac a u zavrsnoj oba zajedno. Sve ovo pricam da bih docarao kolika energija je potrebna za razlemljivanje/zalemljivanje/reflow BGA integralnog kola. Uporedite sada tu snagu sa snagom koja moze da da jedna duvaljka. Jednostavno, njena snaga je nedovoljna. Jos jedna izuzetno bitna stvar koju znamo iz termodinamike. Svako telo koje ima temperaturu vecu od apsolutne nule - zraci. Medjutim, izracena snaga nije linearna sa temperaturom. Izracena snaga apsolutno crnog tela ravna je cetvrtom stepenu !!! apsolutne temperature puta Bolcmanova konstanta. Sta ovo znaci u praksi? Sto mi vise zagrevamo neko telo i postizemo vece temperature to ono nelinearno, rekao bih vrlo nezahvalno , vise zraci tj. hladi se. Ovo treba imati na umu. Bitno je zato prvo postici da tako kazem bazicnu temperaturu sire okoline ciljnog integralnog kola tj. stampane ploce pa tek onda dodati potreban ostatak toplote na sam cip gornjim grejacem. Po nekom pravilu donji grejac na radnoj stanici treba da da 2/3 do 3/4 ukupne temperature a ostatak daje gornji grejac, zato ovaj potonji ima i znatno manju snagu. Zagrevanjem iskljucivo cipa sa gornje strane na temparature iznad 200 st. C. na dobrom smo putu da izazovemo tzv. popcorn efekat koji izaziva trajno i nepovratno unistenje cipa. Mada je po meni ovo krajne nepouzdana metoda, savetovao bih svakoga ko ipak ovo zeli da radi, da ovaj postupak izvede fenom za skidanje farbe kojim ce indirektno (sa donje strane) dobro zagrejati celu stampanu plocu ili barem okolinu ciljnog integralnog kola, pa tek onda da dogreje cip direktno odozgo istim tim fenom ili duvaljkom. Fen za skidanje farbe ipak ima prilicno veliku snagu i duva siroko pa na neki nacin moze biti kakva - takva zamena za donji grejac na radnoj stanici. Srecno!