Šta je novo?

Novi fiskalni uredjaji od 2022?

Super, hvala na informacijama. Piši ako bude nekih novina :D
 
Koliko sam ja shvatio, ako do sad nisi imao kasu i ovo je sve novo za tebe treba da se prijavis ali ne moras da kucas racun fizičkim licima sve do 1.5.2022. Nakon toga je obavezno
 
Da, tako sam i ja shvatio ali koliko da placam doprinose ako pausal vise ne postoji? Realno samo nam prave konfuziju a mnogi ce i da zatvore radnje jer pitanje da li im se isplati.
 
Ovo mozda najbolje pitati knjigovodju. Trebalo bi da je upoznat/a sa zakonima i pravilnicima.
Ja nigde ne nalazim da se ikom izricito nalaze da mora da predje na nov sistem od 1.januara 2022. jer jos se uigrava s ovim i ne znam ni da li su pocele isplate subvencija drzave
a mislim da nisu jos.

Od 1.5. moramo svi da predjemo na nov sistem fiskalizacije i stari i novi ucesnici.

update> fino porasla lista odobrenih elemenata
 
Da, tako sam i ja shvatio ali koliko da placam doprinose ako pausal vise ne postoji? Realno samo nam prave konfuziju a mnogi ce i da zatvore radnje jer pitanje da li im se isplati.
Nisi razumeo, ova fiskalizacija nema veze sa tim dal si pausalac ili ne. Ti oblik pausalac imas I dalje. Razlika je samo ukoliko radis sa fizičkim licima da ces morati da imas kasu i izdajes racun. PiD ces nastaviti da placas normalno o kao i do sad.

A ovo za rok do 1 Januara je u pravu zamzung. Mislim da je nije poslednji voz. Moze se i posle toga prijaviti
 
Do 31.01. se mora prijaviti za subvenciju(svi obveznici kojiu otvorili radnju zaključno sa 29.10) ako je želite.
Do 30.04. se mora nabaviti nova kasa/nadograditi postojeća.

Da razjasnim oko softvera/fiskalnih printera:

Sve nove kase u sebi imaju ugrađen hardverski LPFR(lokalni procesor fiskalnih računa) koji je neophodan za obradu i slanje računa poreskoj, i naravno ESIR, tj softver koji mu pruža odgovarajuće podatke, ovo je priča kada neko nema računar.

Ako se koristi računar za izdavanje računara, pored programa za izdavanje računa(ESIR), mora postojati i LPFR, što se može obezbediti na tri načina:

1. Kasa sa integrisanim LPFR-om koja će se koristiti kao "fiskalni" štampač, program se oslanja na kasu za autentikaciju sa poreskom, rešenje najpribližnije onome koje se koristilo do sada po starom zakonu

2. Hardverski LPFR uređaj, još uvek nisam video nijedan, ali zamisao je jednog parčeta hardvera koji bi mogao da opsluži više računara u lokalnoj mreži(sa instaliranim ESIR-om) a štampa se vrši na klasičnim POS printerima za nardžbine.

3. Softverski LPFR, mana softverskog LPFR-a je nemogućnost izdavanja računa kada nema interneta, dok hardverski može raditi par dana i bez njega.

Program se kupuje/izjamljuje samo ukoliko imate stotine/hiljade artikala pa je neophodan zarad lakšeg vođenja stanja, ulaza i izlaza robe(materijalno knjogovodstvo). I postojeće kase imaju mogućnost vođenja zaliha, kao i štampu izveštaja prodatih artikala na.lraju svakog dana, ali to je rogobatno za korišćenje ako imate više od 100-200 različitih artikala, tada razmišljati u pravcu softvera i jednog od gore 3 pomenuta rešenja.
 
Počele su isplate za kasu, supruga dobila za frizerski salon, sutra podnosi knjigovođa za mene. Ja imam samo servis tako da ako nema softverskog rešenja koje je besplatno ili neko sa normalnom cenom više mi se isplati kasa, net imam. Nadam se da ima kasa sa Wifi pošto supruga već ima net u lokalu.
Ja da plaćam softver 20e mesečno i da akam moj laserski štampač i da bacim jednu kasu za 10 meseci mi nema logike.
 
Razlika je samo ukoliko radis sa fizičkim licima da ces morati da imas kasu i izdajes racun.
Da li ja kao programer koji fakturise doo-u jednom mesecno isto treba da se zajebavam sa ovim?
Tacnije treba da placam 2000 din mesecno da bih izdao jedan racun...
 
Tako je, ko radi sa pravnim licima ovo ne treba da ga zanima, fiskalizacija je samo za onog ko radi i sa fizičkim licima
 
Da li ja kao programer koji fakturise doo-u jednom mesecno isto treba da se zajebavam sa ovim?
Tacnije treba da placam 2000 din mesecno da bih izdao jedan racun...
Za pravna lica brini o e-računima, ali ako imaš mali broj računa, učukavaj ih ručno u onaj REF. Nisam probao, ali naš programer mi reče da može.
 
PJ baci neki link za to?
 
 
  • Like
Reagovanja: cof
Za pravna lica brini o e-računima, ali ako imaš mali broj računa, učukavaj ih ručno u onaj REF. Nisam probao, ali naš programer mi reče da može.
E fakture privred mora da primenjuje od 2023., osim ako ne poslujete sa državnim organima/preduzećima.
U tom slučaju implementacija treba da krene od Nove godine 1.1.2022.
 
Mislio sam na ručbi unos fakture, ne preko API-a koji je @PJ pomenuo, nisam video portalna kome se to radi.
 
Nisam to lično video. Pokušaj ovde, ne znam gde bi drugo bilo.
Logovanje je preko e uprave.

Da, jeste pomeram datum, ali mene ne kači previše, jer prodajemo opremu budžetskim korisnicima. Tako da moram to relativno brzo da rešim.

Nazad na temu:
HCP Secunda, jedan od povoljnijih fiskalnih štampača, sa normalnim drjaverom, će moći da se prepravi da štampa na jednoj širokoj rolni i da radi kao običan POS termalni štampač.
HW i SW prepravku će raditi HCP, ali će štampače preuzimati preko distributera. Cena neće biti mala, ali ideja je da u sklopu te prepravke ponude svoj LPFR u obliku USB sticka.
Svakako će cenu da naprave da bude u rangu subvencionisanog iznosa.
 
Ima ih raznih, moji ce u firmi distribuirati win/android rsenje od 10e+pdv, ali to je bez robno-materijalnog knjgovodstva koji je opcioni, samo izvestaj prodatih artikala kao na klasicnim kasama koji moze sa se salje na mejl.

Windows kao platforma mi je ok, ali Android kase mi nemaju previse smisla, ne proizvode se ovde, niko ne uvozi delove vec gotove proizvode iz Kine, u prevodu kada stane baci i kupi drugu, ako se vec ide na hardverski uredjaj pre bih uzeo domacu kasu za koju sutra ima delova i mogucnosti popravke.
 
Ja sam vlasnik agencije za nekretnine, već posedujem fiskalnu kasu koju sam platio kešom, fiskalizovao i plaćam samo VIP-u (sada A1) oko 400 din mesečno, nije mi jasno da li ja moram da prelazim na ovo novo rešenje. Ako moram, da li postoji mogućnost, da izdajem račune na mobilnom telefonu (iPhone) i odštampam ih na štampaču koji imam u kancelariji. Pošto mesečno ne izdajem više od 5-6 računa ovo mi je idealna opcija.
Ali sada mi nije jasna ta stavka sa "softverskim rešenjem" itd. Laički, da li je to program koji se instalira na tel, pa se plaća mesečno održavanje itd ?
Ako je tako onda će i to da naplaćuju oko 2000 din mesečno, što mi je 5 puta više nego što plaćam taj namet trenutno...

Prosto već danima vrtim sajtove, čitam forum, a ne mogu da dođem do nekog optimalnog rešenja koje me bar neće izlagati dodatnim troškovima...
 
Mislim da tih 2000dinara nećeš moći nikako da izbegnete kako god rešenje da izberes
 
Trebace kasa za agencije, a sigurno se moze proci za manje od 2000din. Softversko resenje je kao sto sam rekao 10e+pdv, tj 1400 i kusur dinara, stampas na cemu god hoces.
Jeftinija varijanta je hardversko resenje u vidu nove kase sa integrisanim LPFR-om gde bi odrzavanje trebalo da bude oko 7-8e sa PDV-om.
 
Trebace kasa za agencije, a sigurno se moze proci za manje od 2000din. Softversko resenje je kao sto sam rekao 10e+pdv, tj 1400 i kusur dinara, stampas na cemu god hoces.
Jeftinija varijanta je hardversko resenje u vidu nove kase sa integrisanim LPFR-om gde bi odrzavanje trebalo da bude oko 7-8e sa PDV-om.
Znam da treba, imam je ja već odavno. Ali je, koliko sam shvatio Malog, ovo trebalo da olakša i digitalizuje ceo proces. U smislu da nama bude još jeftinije, a da svi računi koje izdamo budu objedinjeni i na jednom mestu radi kontrole. Povećanje troškova sa 400 na 1400 ili 2000 mesečno po meni, u 2022 godini je sramotno.
 
Slazem se da je cela prica o tome kako ce novi sistem biti jeftiniji besmisleni marketing, jedini nacin na koji bi to moglo da se realizuje je da je drzava ponudila svoje resenje koje je razvila o svom trosku, a od te price naravno nema nista, jer drzava niti ima resurse da takav sistem razvije niti da ga odrzava, niti joj je naravno cilj da IT/hardverski posao radi sama. Sve olaksice i digitalizacija iskljucivo i prvobitno donose dobrobit drzavi u smislu bolje kontrole, ne krajnjem korisniku, osim ako ne racunamo da ce naplata poreza sigurno skociti makar zbog psiholoskog efekta ako niceg drugog sto teretski donosi dobrobit svim gradjanima.

Do sada te je kasa kostala 400din za GRPS, minimum 250din mesecno u smislu godisnjeg tehnickog pregleda(3000din godisnji pregled), plus oko 120din mesecno na 6 godina za zamenu fiskalne memorije, tj. oko 770din(gore dole zavisnosti da je servis naplacavio tehnicki skuplje, koja je kasa i cena njene memorije).
Znaci skoro 7e si davao i sada. Ukoliko imas svoj internet, sada ces za otprilike isti novac zadrzati istu funkcionalnost, ustede nema, samo je pitanje u cijim rukama ce novac zavrsiti.
 
Slazem se da je cela prica o tome kako ce novi sistem biti jeftiniji besmisleni marketing, jedini nacin na koji bi to moglo da se realizuje je da je drzava ponudila svoje resenje koje je razvila o svom trosku, a od te price naravno nema nista, jer drzava niti ima resurse da takav sistem razvije niti da ga odrzava, niti joj je naravno cilj da IT/hardverski posao radi sama. Sve olaksice i digitalizacija iskljucivo i prvobitno donose dobrobit drzavi u smislu bolje kontrole, ne krajnjem korisniku, osim ako ne racunamo da ce naplata poreza sigurno skociti makar zbog psiholoskog efekta ako niceg drugog sto teretski donosi dobrobit svim gradjanima.

Do sada te je kasa kostala 400din za GRPS, minimum 250din mesecno u smislu godisnjeg tehnickog pregleda(3000din godisnji pregled), plus oko 120din mesecno na 6 godina za zamenu fiskalne memorije, tj. oko 770din(gore dole zavisnosti da je servis naplacavio tehnicki skuplje, koja je kasa i cena njene memorije).
Znaci skoro 7e si davao i sada. Ukoliko imas svoj internet, sada ces za otprilike isti novac zadrzati istu funkcionalnost, ustede nema, samo je pitanje u cijim rukama ce novac zavrsiti.
Za naplatu poreza se slažem, zato i kažem da je Državi najisplativije da pojednostave sve do maximuma, multiplikovali bi naplatu poreza u odnosu na komplikovano/birokratske zavrzlame.
Moj cilj je da se posvetim poslu, što više ja prihodujem time će i Država, a ne da gubim vreme na tehničke peripetije oko kase.

U pravu si i za troškove, kada se sve obračuna, bude to više od 400din/mesečno.
Kontaktirao sam jednu firmu koja ima softversko rešenje, njihova cena je 2000 din/mesečno sa PDV. S tim da mi je čovek rekao da sam u obavezi da imam POS štampač, tj, da ne mogu da koristim bilo koji. A to mi je malo neverovatno. Ja nemam problem da račun izdam na A4 papiru, ionako ih izdajem manje do 10 mesečno.
 
Pri sertifikaciji ESIR-a se navodi stampac na kome se stampa racun i zato uslovljavaju koriscenjem odredjenog POS stampaca. Na ovom softveru koji moji distribuiraju je to reseno koriscenjem drajvera/middleware-a koji zapravo komunicira sa printerom tako da je za ESIR/poresku stampac koji oni vide zapravo uvek isti, ali to već zavisi od rešenja do rešenja. Korišćenje klasičnog A4 štampača obično nije isplativo i gabaritno je pa retko ko pruža podršku za njih, verovatno zato i većina uslovljava POS printerima 58-80mm širine.
 
Znam da treba, imam je ja već odavno. Ali je, koliko sam shvatio Malog, ovo trebalo da olakša i digitalizuje ceo proces. U smislu da nama bude još jeftinije, a da svi računi koje izdamo budu objedinjeni i na jednom mestu radi kontrole. Povećanje troškova sa 400 na 1400 ili 2000 mesečno po meni, u 2022 godini je sramotno.
Grešiš prijatelju.
Kada je to država snizila troškove a sebi prihode? Nikad.
To što oni na tv-u i po novinama pričaju da su nešto ukinuli ili pojeftinili, je za narod a privatnik zna da su na nečem drugom povećali opterećenje. I to na kraju preko privatnika oseti i narod.
A onda te zovu profiterom kada poskupi ulje, keks, prašak za veš, cigare.

Državni aparat je kao tovljenik - jede dokle god joj sipaš i ne staje.
*tovljenik - svinja koja je se goji, da bude što veća
 
Grešiš prijatelju.
Kada je to država snizila troškove a sebi prihode? Nikad.
To što oni na tv-u i po novinama pričaju da su nešto ukinuli ili pojeftinili, je za narod a privatnik zna da su na nečem drugom povećali opterećenje. I to na kraju preko privatnika oseti i narod.
A onda te zovu profiterom kada poskupi ulje, keks, prašak za veš, cigare.

Državni aparat je kao tovljenik - jede dokle god joj sipaš i ne staje.
*tovljenik - svinja koja je se goji, da bude što veća
Upravo to, nažalost.
U tom slučaju, ko nađe najjeftinije softversko rešenje neka objavi. Pa da tamo pazarimo, i bar se poštedimo bacanja para.
 
Nazad
Vrh Dno