Šta je novo?

Koji HDD ?

ne je napisao(la):
@silverglider:
Da li bi mogao da pojasnis ono sto si pricao o FAT32x? Da li Windows sam moze da pravi FAT32x il ga prave samo neki programi (PMagic,...)? Malo sam neupucen pa ne znam otkuda to "x" tj. eXtenzija kako si rekao.

Ovako, prvo treba da se istakne da FAT32 odredjuje tacna specifikacija. Sve sta je preko te specifikacije se obelezava kao FAT32x. MS nije hteo da pravi nove specifikacije, tj. nove verzije FAT32 fajl sistema. Naprotiv, hteo je da destimulise ljude od daljeg koriscenja FAT32-jke u korist NTFS-a. Zato _namerno_ nisu ugradili u Win2k i XP mogucnost formatiranja (ne i kreiranja!) logickih diskova >32GB.
Posto nova specifikacije nedostaje, ocigledno da fali i jasna definicija odnosno spisak "koje su to sve stvari koje spadaju u FAT32x". I tu onda nastaje problem, jer moze da se radi o n razlicitih stvari i razliciti softver moze na razlicit nacin da reaguje kad naleti na informaciju koju nije ocekivao odnosno koju ne razume ili mu je suvise velika cifra (overflow) nekog poznatog parametra. Zajednicko im je uglavnom obelezavanje particije odnosno logickog diska FAT32x flagom. Kao sto pomenuh, razlicite verzije win-a ce ukljuciti taj flag o obzirom na razlicitu velicinu particije (>8GB, >32GB). Ukoliko je disk u BIOSu namesten na normal, a ne na LBA, particija ce opet biti obelezena kao FAT32x (ukoliko se ide na FAT32, naravno).

Razlog odbacivanja FAT32-jke je isti kao i kod odbacivanja starog FAT-a: zato sto je tehnologija hardova toliko napredovala da premasuje specifikacije optimalnog koriscenja fajl sistema. Kod starog FAT16 je bilo i vise nego jasno - posto je 16-bitan, mogao je da alocira maximum 65536 klastera velicine 32K (2 na 16-1). Kada se to pomnozi dobije se tacno 2GB - znaci, FAT16 fajl sistemom ne moze da se alocira preko 2GB.
Kod FAT32 problem nije toliko ocigledan, posto maksimalna alokacija nije direktan, nego indirektan problem. Radi se o problemu brzine i velicine klastera, kao posredne posledice vrlo velikih drajvova. Kao sto je vec poznato, ovi fajl sistemi sami povecavaju velicinu klastera shodno povecanju velicine particije odnosno logickog diska. Velicina klastera se medjutim ne moze (i ne sme) povecavati unedogled - ako bi klaster bio velicine 256 ili 512KB, velicina bacenog prostora u prazno, tzv. slacka, bi bila monstruozna. Zato se maksimalna velicina klastera fiksira na neku prihvatljivu gornju granicu - recimo 32K. Ok, time smo slack na neki nacin resili, ali smo time napravili drugi problem. Sto bi disk bio veci i veci, to bi on imao sve vise i vise klastera od 32KB. To dalje znaci da bi rastom particije/logickog diska FAT tabela postajala sve veca i veca. Problem nije u tome "gde toliku FAT tabelu smestiti", nego brzine operisanja sa tako velikom FAT tabelom. Ilustracija - pri danas vec normalnom kapacitetu diska od 200GB bi jedna FAT tabela trebala da bude nesto preko 20MB! Kada bi se promenio neki fajl ili obrisala neka sitnica, racunar mora da drlja celu tu FAT tabelu da bi apdejtovao informaciju (a postoje dve kopije FAT tabela radi sigurnosti). U slucaju defragmentovanog diska ne treba pricati o gubljenju vremena. Dakle, zato je primetno da FAT32 biva brzi od NTFS-a na malim particijama, ali je zato NTFS brzi od FAT32 pri velikim particijama - bas zato sto FAT tabela raste proporcionalno velicini diska i pravi problem brzine operisanja.
Nakon svega toga je sasvim razumljivo zasto je MS hteo da ogranici upotrebu FAT32 fajl sistema na particije do 32GB i generalno destimulise upotrebu FAT32 kako su diskovi dolazili sa sve vecim i vecim kapacitetom. U XP ga je vec ugradio prakticki samo radi kompatibilnosti unazad, ali ne i sa namerom da bude 'noseci, udarni' fajl sistem. Evo, cekamo i taj WinFS sa longhornom, pa da batalimo sve ovo zastarelo do sada.
 
ne je napisao(la):
@silverglider:
Dok sam poslednji put pri instalaciji WinXP pokusavao da formatiram jednu particiju diska na FAT (1GB) nisam uspeo da formatiram na FAT32 jer mi je formatirao na FAT16 :-( Morao sam celu particiju ponovo da unistim i lepo iz fdisk-a da kreiram Logical Drive i formatiram u FAT32.
Zasto WinXP instalacija FAT formatira samo kao FAT16? Da li zbog male particije od 1GB koliko sam izdvojio.

Prvo samo jedna napomena - svuda kada se kaze 'FAT', misli se na FAT16. Ako se misli na FAT32, to se mora explicitno naglasiti ili izabrati u programu.
Nisam odavno radio tako male particije, pa ne znam da li to windows automatski preferira FAT16 za tako male particije. Generalno, zavisi za sta ti ta 1GB particija treba. Ukoliko poredimo FAT16 i FAT32 na particiji te velicine, FAT32 je bolji izbor ukoliko ces na nju snimati mnogo manjih fajlova (dokumenti i slicno), a FAT16 je bolji izbor ukoliko ona sluzi za recimo swap fajl. U tom slucaju ti je svejedno koliki je klaster, posto sa jedan, dva ili tri fajla neces ionako patiti zbog gubitka na sleku.
 
@silverglider:
1- Hvala na iscrpnom obavestenju.

2- Particiju od 1GB FAT32 sam stavio samo da bih mogao da je vidim sa Win98/XP dualboot iz oba sistema. Stara Zoltrix TV kartica mi brljavi u XP, a i komp mi je nesto slabasan, pa sam zato dodao Win98 a Xp mi treba za Visual Studio (pocetnik :).

3- "Zato _namerno_ nisu ugradili u Win2k i XP mogucnost formatiranja (ne i kreiranja!) logickih diskova >32GB." Zanci, moze se kreirati logicko disk >32GB ali se ne moze formatirati FAT32 vec samo NTFS ?

4- Koliki je clustersize na NTFS i da li se to uopste zove cluster tamo? Zar i NTFS nema neku tabelu u kojoj cuva podatke + jos ko zna sta za enkripciju podataka i onemogucavanje neovlascenog pristupa da se svaki file zastiti lozinkom,... i trista cuda? :-(

poz.
 
2. Upravo tako; windows ce dozvoliti kreiranje particije odnosno logickog drajva >32GB. Cak ce dozvoliti i da korisnik izabere njegovo formatiranje pod FAT32 - ali kada formatiranje dodje do 32-og gigabajta, format ce izbaciti gresku.

3. cluster takodje ima odredjene default velicine pod ntfs-om u skladu sa velicinom volumena:
do 512MB je pola kilobajta
od 512MB do 1GB je 1KB
od 1GB do 2GB je 2KB
od 2GB do 4GB je 4KB
od 4GB do 8GB je 8KB
od 8GB do 16GB je 16KB
od 16GB do 32GB je 32KB
vece od 32GB je 64KB

Dakle, to su default velicine klastera. Medjutim, windows kod formatiranja dozvoljava da se velicina clustera promeni, tj. da je korisnik sam zada i tako utice na optimalno koriscenje diska i regulisanje slacka (fat32 to ne dozvoljava).
Da, i ntfs ima jednu tabelu (MFT) kao sto i fat32 ima fat tabelu. Medjutim, nacin njihovog koriscenja je drugaciji. FAT32 je jednostavno bio poslednja verzija jednog relativno zastarelog fajl sistema i neke stare boljke su se provlacile od FAT12 do FAT32 sistema - poboljsanja na njemu su bila kao popravke na bushnom brodu samo da bi isao dalje. Tek sa ntfs-om su seli i napravilo od nule malo posteniji fajl sistem. Jedan od poboljsanja je i nacin koriscenja takve tabele. Kod FAT-a tabela je jednostavno zasebna kontrolno-informativna struktura koja sadrzi podatke o pocetku, zavrsetku i velicini lanaca nekog fajla/direktorijuma (direktorijum je takodje fajl, samo sa posebnim flagom; volume name je takodje samo fajl sa drugacijim specijalnim flagom, itd). Kazem "lanaca", jer je fajl nacesce iscepkan u vise delova, pa treba svaki opisati. Enivej, kada treba pristupi nekom fajlu, fat prvo prodje kroz tabelu da bi se uverio da entry za taj fajl postoji i da pokupi adrese svih njegovih delova, a onda tek ide da pristupa tim konkretnim adresama na disku (uz sve to stoji i provera u drugoj sigurnosnoj kopiji fat-a). Kod ntfs-a je MFT vise "integrisan" sa samim fajl sistemom. U samoj strukturi tabele se nalazi i data polje - ukoliko se radi o dovoljno malom fajlu ili direktorijumu, data polje ne sadrzi njegovu adresu, nego sam fajl/dir entry. Znaci, kada mu pristupis u MFT-u, vec imas pristup samom fajlu/diru; bez dodatne pretrage i verifikacije, pa trazenju istog na samom disku. Uz dobro indeksiranje MFT-a, ntfs moze ispasti prilicno brzi sa vecim particijama i posebno malim fajlovima. FAT32 po pitanju brzine na malim particijama vadi samo to sto je tada fat tabela mala, pa moze kroz nju brzo da se prodje; cim se predje neka kriticna velicina, ntfs pocinje da odnosi prevagu po pitanju brzine.


Edit:
P.S.
za particije koje su konvertovane iz fat-a u ntfs obicno vazi da su primetno sporije od particija koje su od starta kreirane kao ntfs, jer je MFT tabela prilicno defragmentirana.
 
Poslednja izmena:
silverglider je napisao(la):
za particije koje su konvertovane iz fat-a u ntfs obicno vazi da su primetno sporije od particija koje su od starta kreirane kao ntfs, jer je MFT tabela prilicno defragmentirana.
E sad me izbedači :)
Znači bolje je da uradim backup, format u NTFS, restore nego convert?
Drugo pitanje, gore si pisao veličine klastera za NTFS particije, imam jednu od ~55GB, nju hoću da prebacim u NTFS, kako da smanjim cluster sa 64 KB i šta time gubim (nemoguće da samo dobijam :)).
 
Da, ukoliko ta particija ne sluzi kao neki obican storage za odlaganje fajlova (recimo backup), nego i za svakodnevno drljanje, pametnije je da se podaci prebace negde drugde, postojece fat particija ubije - odnosno napravi nova ntfs.
Kada particiju formatiras iz Disk Managementa, izaberes ntfs kao tip i pod allocation unit izaberes velicinu klastera koju zelis. Suvise malom velicinom klastera na stvarno velikoj particiji mozes da izgubis performanse zbog defragmentacije MFT-a. Ntfs naime radi tako da rezervise prvu osminu diska samo za upis MFT-a (to su oni "zeleni fajlovi" koje disk defragmenter prikaze na pocetku diska kao 'system files' ). Medjutim, ukoliko zbog velicine klastera MFT naraste preko te osmine (12,5%) volumena, onda mora da se deli. Za razliku od FAT particija gde fat tabela moze da stoji samo na pocetku diska, kod ntfs-a MFT moze da ide i na kraj. Tada dobijas situaciju kao da si konvertovao iz fat-a u ntfs. Ocigledno je kako to ide - fat tabela zauzima pocetak diska, mft se kreira na kraju, itd.
Uglavnom, za toliku particiju ne znam da li ima i smisla ici ispod 16K za klaster.
 
Poslednja izmena:
@silverglider:
A kako se tabele FAT i NTFS logicki i fizicki realizuju? Da li su to nizovi nizova (matrica= niz nizova, svaki element niza sadrzi i neki podniz u kome su adrese pripadajucih delova svakog podatka- to bi bio neki 3D niz?) ili preko pokazivaca (ako je to uopste moguce)?
Nadam se da ne lupam previse. :S: Ovo mi je palo na pamet jer si govorio o brzini pretrazivanja a na faxu (FON) smo nesto radili o pretrazivanjima i njihovoj efikasnosti.

"Kod ntfs-a je MFT vise "integrisan" sa samim fajl sistemom. U samoj strukturi tabele se nalazi i data polje - ukoliko se radi o dovoljno malom fajlu ili direktorijumu, data polje ne sadrzi njegovu adresu, nego sam fajl/dir entry."

Pretpostavljam da se za vece file-ove koji ne mogu da stanu u data polje u MFT radi isto kao i u FAT. Tu je samo njihova adresa i jos neki opisni podaci pa se to trazi na disku.


@vojkan:
Pa, kao sto silverglider objasni (da ga malo rasteretim, ubi se od kucanja :type: ), pretpostavljam da ces smanjenjem cluster-a ustedeti na slack-u ali ces usporiti pretrazivanje. Pa sad, ako imas puno malih file-ova mozda bi bilo bolje da ti cluster size bude manji a ako skladistis vece file-ove onda stavi i veci cluster size. Na tebi je da se odlucis sta ti vise odgovara. Tako sam ja bar razumeo.
Sto se mene tice, pre bih lepo iznova formatirao NTFS nego convert, posto silver rece da se konvertovana tabela sporije pretrazuje. Ionako neces konvertovati svaki dan ( a i sumnjam da ces zeleti da se ponovo vratis na FAT) pa kad nesto radis onda ga uradi jednom kako valja da te posle ne boli glava.

pozdrav. :wave:
 
silverglider je napisao(la):
Da, ukoliko ta particija ne sluzi kao neki obican storage za odlaganje fajlova (recimo backup), nego i za svakodnevno drljanje, pametnije je da se podaci prebace negde drugde, postojece fat particija ubije - odnosno napravi nova ntfs.
Kad kažeš ubije, misliš bukvalno (fdisk i sl) ili može i običan format iz XP-a kao NTFS?

silverglider je napisao(la):
Uglavnom, za toliku particiju ne znam da li ima i smisla ici ispod 16K za klaster.
Hm, nešto me buni. Sad sam (čisto probe radi) otišao u my computer, pa desni klik, format, i kada stavim kao tip NTFS (u stvari za tu veliku particiju mi samo to i nudi, za onu od 4 GB nudi i FAT32 i NTFS) od ponuđenih clustera imam samo 512 B - 4 KB, ništa preko toga, zašto to?

ne je napisao(la):
Pa sad, ako imas puno malih file-ova mozda bi bilo bolje da ti cluster size bude manji a ako skladistis vece file-ove onda stavi i veci cluster size. Na tebi je da se odlucis sta ti vise odgovara.
Pravo da ti kažem ja i ne znam šta sve imam tamo :) Tj znam, imam svašta :)
Uglavnom idu filmovi i MP3, a sad sam gledao, od 20.7 popunjenih GB 300 MB odlazi na slack.
 
Vojkan je napisao(la):
Hm, nešto me buni. Sad sam (čisto probe radi) otišao u my computer, pa desni klik, format, i kada stavim kao tip NTFS (u stvari za tu veliku particiju mi samo to i nudi, za onu od 4 GB nudi i FAT32 i NTFS) od ponuđenih clustera imam samo 512 B - 4 KB, ništa preko toga, zašto to?
OK, sad kad sam osposobio disk management konzolu vidim da iz nje mogu da menjam cluster od 512 - 64K. Otkud ta razlika?
I da rezimiramo, što je manji cluster manji je slack, a što je veći cluster bolje su performanse - jel to otprilike to?
 
Sto je manji cluster, manji je slack - kod svih ovih pobrojanih fajl sistema.

Sto se brzine tice, pravilo nije tako direktno i jednostavno da bi moglo generalno da se izvuce - brzina nece uvek rasti povecanjem clustera (kod ntfs-a je recimo mala razlika dokle god se ostaje u okviru one osmine volumena; kod fat-a opet ne moze da se utice na velicinu klastera). Bolji je onaj rezime: FAT32 je brzi na manjim particijama, a NTFS na vecim. Cisto u pogledu performansi. U svakom drugom pogledu NTFS je superiorniji fajl sistem.
 
Ma NTFS će biti u svakom slučaju, ako ništa drugo zbog onog limita od 4 GB po fajlu kod FAT-a 32. Znači tvoja preporuke je 16 KB kluster za tih 55 GB?
 
silverglider je napisao(la):
Bolji je onaj rezime: FAT32 je brzi na manjim particijama, a NTFS na vecim. Cisto u pogledu performansi. U svakom drugom pogledu NTFS je superiorniji fajl sistem.
Da li to znači da ako bih dijelio hard disk od 80 GB na tri particije, i to da prva (sistemska) možda bude nekih 6 GB (ili je bolje možda manje ili više?) a ostale dve podijelim ravnomjerno da je najbolje da sve tri budu NTFS? Ili je bolje da prva bude FAT32? Gdje je granica između male perticije za koju je bolji FAT32 i velike za koju je bolji NTFS?
 
Pa valjda je ocigledno da MS smatra da je granica oko 32GB, ukoliko se koriste default velicine klastera. Njihov je interes da se windows ne prikaze u losem svetlu zbog sporijeg FS-a. Ukoliko se igra sa velicinom klastera, mozda se ta granica malo i pomeri ovamo ili onamo (npr. ukoliko se na vecu ntfs particiju stavi suvise mali klaster, nece se ni ntfs proslaviti), ali za tacne velicine bi trebalo konkretno testirati.

Sto se tice podele, sve zavisi sta hoces da radis i koliko ti particija treba. U slucaju da se ima vise razlicitih OS-ova (recimo 9x i 2k/xp i/ili linux), mozda je najbolje ipak kreirati jednu 32GB FAT32 particiju za podatke, a ostatak diska podeliti prema operativnim sistemima koji se koriste (svaki sa svojim native fajl sistemom, naravno). Na taj nacin svi OS-ovi na masini dele jedan te isti logicki disk sa podacima, te se recimo ti MP3 fajlovi pustaju i iz win9x, xp i iz linuxa. A koliki ce biti odnos velicine medju njima zavisi najvise od kolicine softvera koji se planira instalirati.
 
Taman sam pomislio da sam resio problem oko izbora novog HDD-a (samo je ostala dilema da li JB/LB & da li 80/120 GB) kad ono na sajtu WD-a nema nista o LB-u i to ne samo u katalogu proizvoda, vec i u searchu. U cemu je fora? :trust:
 
Trbonja je napisao(la):
Razmisljam se izmedju Maxtor-a 80GB 8MB kesa i nekog WD slicne klase. Cuo sam da je WD Raptor odlican, pa me zanima koji da potrazim, posto ne umem da snadjem bas sa oznakama. Bitno mi je da je HDD pouzdan, da se tesko kvari, buka manje-vise nebitna. Ako neko ima neki drugi predlog neka izvoli...
Maxtor se pokazao kao veoma prosecan HDD, mada testovi govore da mu performanse nisu tako lose. Ipak u masini imam 6Y080P0 sa 8 MB kesa i nisam zadovoljan. HDD je relativno bucan, i ne preterano brz za moj ukus.
Mislim da bi bilo dobro da razmislis o Hitachi-ju Deskstar 7K250, SATA sa 8MB kesa. Disk je hladniji od Maxtora, tisi, brzi, ima bolje vreme pristupa i transfer, kao i prefetch. Garancija je tri godine na njega i verujem da nije nasledio falinke iz IBM-ovih "DeathStar" serija. Daje oko 38000 u sandri, kopira DVD image fajl sa particije na particiju za oko 4 minuta, sto je oko 30 sekundi brze od maxtora sa 8 MB kesa.
 
Jos jedna preporuka za HITACHI 7K250...imam ga i prezadovoljan sam njime...
 
Ma fica je odlican auto, super me sluzi, samo malo propusta kisu kad ide brze od 30KMH! :banana:
Salu na stranu, sta da radimo mi koji imamo ploce koje podrzavaju SATA-150 standard, da li je u svakom slucaju bolje uzeti SATA disk (recimo MAxtor 80GB SATA, ili Samsung Spinpoint SP0812C), ili ici na neki od odlicnih PATA modela koje ste naveli (WD 800LB, ili taj Hitachi), posto po testovima nama dostupni SATA diskovi (neracunajuci tu preskupog Raptora), nisu donijeli rast performansi )?
 
Poslednja izmena:
Gvozden je napisao(la):
Taman sam pomislio da sam resio problem oko izbora novog HDD-a (samo je ostala dilema da li JB/LB & da li 80/120 GB) kad ono na sajtu WD-a nema nista o LB-u i to ne samo u katalogu proizvoda, vec i u searchu. U cemu je fora? :trust:


Ovo i mene interesuje. Za sada mi je favorit WD 1200JB ;)
Inace, imam WD 200BA (20Gb, 7200rpm) i sluzi me evo vec skoro cetiri godine besprekorno :)
 
SCOUT je napisao(la):
Jos jedna preporuka za HITACHI 7K250...imam ga i prezadovoljan sam njime...


I jos jedna preporuka od mene, imam 2 Hitachi-ja od 80 GB (SATA) u Raid 0 vezi, odlicno rade (tihi, brzi i ne greju se puno) :smoke:
 
Vlasnik sam jednog WD 120JB i za njega imam samo reci hvale - pogotovo ako ga uporedim sa starim, sada pokojnim Maxtor-om od 40GB.
Sto se tice Hitachi-ja njega preporucuju po nemackim sajtovima npr.
link
http://www.pcwelt.de/index.cfm?pid=346&pkid=1&op=d
 
Kad ste se vec raspisali o tom Hitachi-ju/IBM-u, i kad ga toliko hvalite... koliko otprilike bude cena za 120/160 GB model?
PATA, sa 8 MB cache-a.


P.S. Ima li uopste ovih "Zvezda Smrti" u PATA izvedbi... ili su svi SATA?
 
ne je napisao(la):
A kako se tabele FAT i NTFS logicki i fizicki realizuju? Da li su to nizovi nizova (matrica= niz nizova, svaki element niza sadrzi i neki podniz u kome su adrese pripadajucih delova svakog podatka- to bi bio neki 3D niz?) ili preko pokazivaca (ako je to uopste moguce)?
pozdrav. :wave:

Podaci na hard disku se ne cuvaju u nizovima, vec u stablima podataka, tacnije u B+ ili B* balansiranim stablima (sad sam zaboravio koje od ova dva). Pretrazivanje podataka u stablima (ova stabla nisu binarna, vec cvorovi imaju 200-300 ili cak vise sledbenika) je mnogo brze u stablima, kao i umetanje i izbacivanje novih podataka u odnosu na nizove. Takodje, da se stabla ne bi deformisala i time pokvarile performanse, primenjuju se algoritmi odrzavanja stabla sto blize kompletiranim stablima, otuda i ime balansirana stabla. To je otprilike ukratko o tome.

Pozdrav
 
Poslednja izmena:
Vidim da su korisna predavanja iz struktura podataka! :D

p.s. Pretpostavljam fonovac ili elektrotehnicar ???
 
Joj, zar tako lose misljenje o meni :d Pa covek je samo pitao :D

Apsolvent na RTI-ju...

Inace, ta knjiga iz struktura je jako dobra stvar, vredi je imati i ako nisi ETF-ovac, pogotovo za srednjoskolce koji idu na takmicenja iz programiranja...
 
Bad MF je napisao(la):
Joj, zar tako lose misljenje o meni :d Pa covek je samo pitao :D

Apsolvent na RTI-ju...

Inace, ta knjiga iz struktura je jako dobra stvar, vredi je imati i ako nisi ETF-ovac, pogotovo za srednjoskolce koji idu na takmicenja iz programiranja...

Pozdrav od kolege iz NSa! :wave:
 
Bad MF je napisao(la):
Podaci na hard disku se ne cuvaju u nizovima, vec u stablima podataka, tacnije u B+ ili B* balansiranim stablima (sad sam zaboravio koje od ova dva). Pretrazivanje podataka u stablima (ova stabla nisu binarna, vec cvorovi imaju 200-300 ili cak vise sledbenika) je mnogo brze u stablima, kao i umetanje i izbacivanje novih podataka u odnosu na nizove. Takodje, da se stabla ne bi deformisala i time pokvarile performanse, primenjuju se algoritmi odrzavanja stabla sto blize kompletiranim stablima, otuda i ime balansirana stabla. To je otprilike ukratko o tome.

Pozdrav

Za FAT se koriste generalisana stabla sa binarnom realizacijom:

TInfStr = String[12];
PGTreeE = ^TGTreeE;
TGTreeE = Record
InfStr : TInfStr;
Next : PGTreeE;
Under : PGTreeE;​
End;


NTFS je daleko slozeniji i kombinuje nekoliko osnovnih tipova struktura podataka.
 
Poslednja izmena:
Da, ali to je zato sto se ova stabla (i u sustini, prakticno sva slozena stabla) mogu logicki predstaviti kao binarna stabla sa Next i Under pokazivacima. Cvor slozenog stabla u sebi sadrzi vise rekorda, pa se moze "rastaviti" na vise cvorova povezanih next pokazivacima. Naravno, ovime se gube neke osobenosti i potrebno je onda dodati jos neka polja u cvor.

Pozdrav
 
Nazad
Vrh Dno