Šta je novo?

IT preduzetnici: Banke, porezi, propisi... (FAQ - II & III post)

Ali to što rade samo sa jednim klijentom nema nikakve veze, to je samo jedan od kriterijuma sa spiska, a treba pasti 5 da bi se izgubio status.

Zna se dobro za koga je namenski napravljen test samostalnosti, za ljude koji su bili u suštini zaposleni u IT firmama, svaki dan su išli na posao u kancelariju, imali su sva prava i obaveze kao da su stvarno zaposleni, a zapravo su radili preko agencija. Oni ne mogu nikako proći test. Nebitno je da li je firma domaća ili je strana.

Ne kažem da podržavam to, samo navodim činjenice. Ako si pravi frilenser, baš je teško pasti test samostalnosti.
 
@holland ključna stvar koja treba da se razume i vezi sa testom samostalnosti jeste da je dato pravo poreskom inspektoru da odredbe iz tog testa tumači na način na koji on misli da treba u skladu sa slučajem sa kojim se sreće.
To u teoriji znači da ovaj mesec možeš proći test samostalnosti a već sledećeg pasti pod potpuno pod istim uslovima i kod istog inspektora.
 
Pa šta znam, to svi pričaju i to jeste u teoriji moguće, ali ja zaista ne mislim da je njima cilj da idu svakog pojedinačno da proveravaju svakog meseca.

Cilj im je bio da zastraše i da test reši sve probleme pre nego što i počne da se primenjuje u praksi. Svi za koje znam da su radili po IT firmama preko agecija su napustili taj model čim je krenula priča oko testa i mislim da su time oni manje više ostvarili ono što su zamislili. S druge strane deluje i preventivno, jer niko više neće da rizikuje, svaki knjigovođa će ti danas posle 10 min razgovora odmah reći da li padaš ili ne.

Što se tiče DOO... Iz mog okruženja, to je ljudima koji rade za stranice bila jedina opcija, svi koje znam da rade za američke IT firme su prešli na DOO. Možda i ima povoljnijih varijanti jer je DOO mnogo skuplji od paušala, ali je definitivno najsigurnija opcija.
 
U Hrvatskoj već mesec-dva je haos po tom pitanju, lete kazne od po 20,000 eura svima koji su pali njihov test samostalnosti u 2020 ili 2021, nisam siguran. Baš ih love.
 
Jel? Nisam ispratio uopšte.

Ako su ti ljudi stvarno hteli da izigraju sistem, onda su baš ludi jer te kazne deluju nenormalno. A ako su krenuli da se iživljavaju nad pravim frilenserima, to će se kod njih veoma brzo razrešiti, ipak su oni malo uređenija država od nas, plus su u EU.
 
Sustina je da i knjigovodje tumace svako na svoj nacin. Kada sam nedavno kontaktirao osobu koja je u toj sferi dobio sam informaciju da ona licno ne poznaje nikoga ko je do sada zaista imao problem sa time.

Evo mojeg slucaja: radim za jednog klijenta, oni bi hteli da me angazuju u punom radnom odnosu ali nije izvodljivo (mozda je najveca prepreka to sto Srbija nije u Evropskoj Uniji). Ja nisam spreman na preseljenje.
Ja bih zeleo recimo da platim doprinose kao da sam stalno zaposleni, ali kako to mogu da uradim? Da odem negde i da trazim da mi se promeni da ne placam pausal nego da placam doprinose kao sto bi placao da sam zaposlen u firmi koja je registrovana u Srbiji? Mislim da bi me odmah vratili i rekli da to nije moguce.

I ja sam misljenja da je ovo imalo na samom startu svrhu da se smanji zloupotreba upotrebe preduzetnickih radnji u Srbiji. Spominje se kazna za ljude koji rade za jednog ino klijenta (koji pritom isppunjavaju i sve ostale kriterijume). Ali kako mene moze neka kompanija iz Evropske Unije da angazuje kao svog direktno zaposlenog iz Srbije? Spominje se jedino kazna a ne spominje se nigde koji je to drugi oblik statusa pod koji potpada takav nacin saradnje.
 
Mogu da angažuju tvoju DOO firmu. Čak ti je to ja mislim i isplatljivije nego da ti lično plaćaš pune doprinose i porez na punu zaradu koju ostvarjuješ od tog stranog klijenta :D
 
Jel? Nisam ispratio uopšte.

Ako su ti ljudi stvarno hteli da izigraju sistem, onda su baš ludi jer te kazne deluju nenormalno. A ako su krenuli da se iživljavaju nad pravim frilenserima, to će se kod njih veoma brzo razrešiti, ipak su oni malo uređenija država od nas, plus su u EU.
Kolega mi kaže da je tamo test samostalnosti još manje jasan i otvoren interpretaciji nego kod nas. Tako da je manje pokušaj izigravanja a više banana država. Uređenija nominalno, na prvi pogled, a srž isto trula kao i kod nas. Daleko smo mi svi od EU standarda i mentaliteta. Možda za hiljadu godina, kad se neki novi klinci budu reprogramirali. Kazne dozvoljavaju da se plate na tipa 24 rate, kao "olakšicu." A ni nema neke kritične mase, bune se ali lobiraju lokalne IT firme protiv paušalaca i svakog ko radi za inostrane klijente jer nisu konkurentni sa platama tako da im ovo direktno ide u korist.
 
... bune se ali lobiraju lokalne IT firme protiv paušalaca i svakog ko radi za inostrane klijente jer nisu konkurentni sa platama tako da im ovo direktno ide u korist.
Sušta suština, isto kao i ovde.
 
Mogu da angažuju tvoju DOO firmu. Čak ti je to ja mislim i isplatljivije nego da ti lično plaćaš pune doprinose i porez na punu zaradu koju ostvarjuješ od tog stranog klijenta :D
Iskreno, posto me trenutno ne veze puno toga za Srbiju pre sam za opciju da razmatram koje su mogucnosti da svoje poslovanje registrujem negde drugde. Nekako mi deluje da ce mi to doneti manje glavobolja i da cu manje izgubiti zivaca nego da u Srbiji imam svoj d.o.o.
 
Sta znam, stalno slusam te price oko registrovana firme van Srbije ali licno ne znam nikog ko tako posluje. Siguran sam da ima i tu dosta glavobolje.

Cuo sam da su sad krenuli nasi da otvaraju firme po SAD preko nekih posrednika, to jeste odlicna opcija za neki globalni biznis, ali to su sve neke price iz trece, pete ruke pa nemam pojma ni kako funkcionise ni koliko je pouzdano.
 
Kratka ali dobra emisija iz koje je moguće otkriti informaciju kako "paušalci" mogu preći u "D.O.O." uz olakšice ali i zagarantovano zanemarivanje testa samostalnosti za prethodni period:

Kako od nekog pismenog dogovora / ugovora - koje je premijer RS spomenula u pregovorima sa frilenserima onomad - nema ništa (da potsetim, radilo se o paušalcima koju posluju prevashodno sa jednim inostranim klijentom i njenom izjavom da se na takve neće primenjivati test samostalnosti jer oni nisu isto što i paušalci koji po istom principu na taj način rade sa domaćim klijentom, čitaj izbegavaju dodatni porez a sve u cilju da se takvi frilenseri uguraju u kakav-takav poreski sistem), nije da je ovo nešto što predlažem ali možda bi moglo da se razmotri jer bi onda paušalac bio siguran i za prethodni i za predstojeći period, sada kao D.O.O. - razume se.

Ako je neko razmatrao gore spomenutu računicu - molim za bilo kakav komentar, podelu spostvenog iskustva i slično.


Koliko sam razumeo preduzetnici koji se preregistruju u DOO i zaposle sebe (da postanu kvalifikovani novozaposleni) imaju pravo na poreske olaksice prvih 6 godina (pod uslovom da firma ima do 30 zaposlenih).
 
Imam pitanje u vezi otkupa deviza. Gledam sada u Raiffeisen banci, kupovni kurs 114.8074.
Da li postoji neka opcija da se dobije malo povoljniji kurs od ovoga ili je to fiksno svima?
 
U svakoj banci je ta politika različita.
Skokni do najbliže poslovnice i pitaj koji su uslovi za dobijanje povoljnijeg kursa.
Npr. u Unicredit banci možeš da tražiš malo bolji kurs za sume preko 1000€ a ima i "premium" kurs za sume preko 10000€.
 
Imam pitanje u vezi otkupa deviza. Gledam sada u Raiffeisen banci, kupovni kurs 114.8074.
Da li postoji neka opcija da se dobije malo povoljniji kurs od ovoga ili je to fiksno svima?
U Raiffeisen-u zovni Call Centar, pa će te preusmjeriti na nekog kome možeš da tražiš bolji kurs. I to ti onda postave da bude za stalno u mobilnoj aplikaciji. Tipa meni je bilo prije nego sam zvao 116.1, a posle 116.7, nije mala razlika, iako je generalno loš kurs kod njih (tipa drugar u Intesi imao tad 117 automatski bez ikakvog zvanja).

Vidi ovo:
 
Jeste, u Intesi postoji neka opcija EUR NET kurs koji je povoljniji (za korisnike). Videcu ako mi ne daju nesto sto je priblizno tom kursu da podnesem zahtev za promenu banke. Slazem se da na vecem uzorku ta razlika ne bude mala.
 
Zamolio bih za sledeću informaciju - da li iznos od 150.000 dnevno za raspolaganjem novcem paušalca važi i u slučaju internog transfera ebankingom (sa dinarskog računa preduzetnika na dinarski račun (istog) fizičkog lica)?
 
Vazi isto pravilo, i sa tim mislim da se ne treba zezati. ispostovati tih 150.000 rsd dnevno. Stim sto banka nece da stopira prenos ali moze postojati problem ako nekad dodje inspektor u posetu i vidi isplate na izvodima.
 
Vazi isto pravilo, i sa tim mislim da se ne treba zezati. ispostovati tih 150.000 rsd dnevno. Stim sto banka nece da stopira prenos ali moze postojati problem ako nekad dodje inspektor u posetu i vidi isplate na izvodima.

na par različitih mesta (ništa zvanično i nisu institucije) mi je rečeno da iznos u okviru internog transfera ne podleže istom limitu, što meni savršeno ima smisla s obzirom da se novac ne diže direktno sa računa preduzetnika gde podleže drugim pravilima. Mada bih želeo da ustanovim isto na neki "zvaničan" način, umesto što samo verujem šta mi kažu.
 
Takodje sam cuo da taj limit ne vazi u okviru internog transfera, ali posto mi do sada nije zatrebalo HITNO prebacivanje sredstava - drzim se tog limita i za interne transfere.
Za "zvanican" nacin mozda najbolje pozvati poresku upravu?
 
Vec se diskutovalo ovdje na temi, zakljucak je bio da ti limiti ne vaze za interne transfere. Ja sam nekih 2 godine tako prebacivao novac i nisam imao problema do sada (trenutno mi je agencija u fazi mirovanja).
 
Ja sam se ovo informisao na pausal.rs kod njihovih savetnika. Mozda ne znaju ali mislim da je pametnije da se ispostuje i isprebacuje u par dana po 150.000 rsd da glava ne boli(bar ja tako radim).. ako se isplanira nije problem povuci vecu sumu novca
 
Koju banku preporucujete za preduzetnika sada? Citao sam temu, ali ima dosta starih postova. Uplate ce biti 99% iz inostranstva.

Knjigovodja mi je preporucila Raiff Preduzetnik Plus. Vidim da postoji i Raif Gold.
 
Ako odabereš RF, dovoljan ti je Preduzetnik paket, ne treba ti Preduzetnik Plus ili Gold. U tom pakety dobijaš mobilnu i web aplikaciju. I u jednoj i u drugoj možeš da odradiš praktično sve što će ti ikad trebati, raspoed deviznih priliva, devizna plaćanja itd.

Jedina mana je loš kurs i provizija od 1% ako plaćaš karticom u inostranstvu ili na stranim sajtovima. Al meni su lično sva ostala iskustva više nego pozitivna.
 
Preduzetnik Plus ima Ebanking pored Mbankinga, osim ako su im lose informacije na sajtu.
 
Meni je odrzavanje preduzetnickog paketa 500 dinara. Bila je neka opcija da se u slucaju otvaranja racuna online dobija besplatno odrzavanje prvih godinu dana. Ja sam podneo zahtev online ali iz nekog razloga nije prolazilo pa sam onda otvorio u samoj poslovnici. Ne znam kako je na kraju zavedeno da je otvoren racun.

Ja sam razgledao ponude banaka i posto vec imam racun u postanskoj otisao sam kod njih da se raspitam. Kada sam video da na salteru osobe vode neku privatnu politiku i nikog ne zanima da krene da radi ustao sam i otisao sam. Nemam vise zivaca za takve stvari. Razlog zbog kojeg sam odabrao RF jeste zbog toga sto sam dobio preporuku u vezi mobilne aplikacije i zbog toga sto mi je bila bliza poslovnica u kojoj sam mogao da otvorim racun. Kao i sve druge banka i Inteza sa preduzetnicima radi iskljucivo u nekoliko poslovnica, i posto mi je njihova bila dalja odlucio sam se za RF. Kurs nisam u tom trenutku razmatrao, ali cekam da vidim sta ce mi ponuditi za veci iznos. Ako bude nesto drasticno manje od onog kursa koji je trenutno u Intezi onda sam spreman i da prebacim racun tamo. Ok mi je da kurs bude nesto nizi ali ne bih ostao ako to kumulativno bude ne tako zanemarljiva suma. Isto imam prilive iskljucivo iz inostranstva u eurima.
Kada sam otvarao racun rekli su mi da mogu da biram da li ce kartica da bude vezana za dinarski ili devizni racun (kako sam razumeo u slucaju kada je kartica vezana za dinarski racun onda se prilikom placanja u inostranstvu vrsi uvek konverzija sa dinarskog u devizni, a ako je kartica vezana za devizni racun onda se u inostranstvu prilikom placanja sredstva povlace sa tog deviznog racuna, ali u slucaju da na toj kartici nema sredstava onda placanje nije moguce). Ja sam se opredelio da kartica bude vezana za dinarski racun.
 
Ja u RF imam neki paket od 500rsd mesečno, ne znam naziv, ali imam i Mbanking i Ebanking.
Što se kursa tiče, za CAD nije loš. U poređenju sa kolegama koji su u Intezi, možda i malo bolji. Pritom govorim o kursu iz aplikacije, za veće sume ide cenkanje sa dilerima.
 
Meni je 500 odrzavanje, nemam Ebanking, samo Mbanking. Trebalo bi da je to Preduzetnik paket, na sajtu pise da je Plus 900 a Gold 1500.
 
Zabuna je sledeća - do pre par meseci jedini eBanking je bila Java aplikacija koja radi sa sertifikatom. Ta aplikacija i sertifikat nisu uključeni u Preduzetnik paket. Ali skoro su uveli web aplikaciju koja radi bez sertifikata, u brauzerima. Ta web aplikacija jeste uključena u Preduzetnik paket, samo mora da se podnese zahtev. Sajt nisu ažurirali, ali tarifnik jesu.
 
Nazad
Vrh Dno