Frrka, odlično zapažanje.
Odliv depozita direktno bi trebao da utiče na povećanje stope nezaposlenosti (manje kredita privredi/manja proizvodnja/manja potreba za radnom snagom). Trenutna stopa nezaposlenosti je 3,5% (umesto da raste opala je prošli mesec sa 3,6%). FED-ov projektovani nivo raspona centralne tendencije stope nezaposlenosti za ovu godinu je 4,0-4,7%, minimum 3,9%, maksimum 4,8% (srednji 4,5%), a za sledeću 2024.g. je centralna tendencija 4,3 - 4,9%, minimum 4,0%, maksimum 5,2% (srednji 4,6%). Prošle godine su podbacili, čak i ispod minimuma, koji je bio 3,7%, godina se završila sa decembarskih 3,6%.
Izvor :
https://www.federalreserve.gov/monetarypolicy/fomcprojtabl20230322.htm
Na grafu ispod jasno je uočljivo da su subrime i near-prime auto zajmovi (novi i polovni automobili, laki kamioni i kombiji) praktično na nivou iz prethodne krize 2007/09.

Izvor 2:
https://www.newyorkfed.org/medialibrary/interactives/householdcredit/data/pdf/HHDC_2022Q4
Za slabije upućene, kod bankarskih kredita i lizinga subprime kreditna sposobnost (Equifax) je ispod 620 bodova (drugorazredni krediti), od 660-719 je prime kreditna sposobnost (prvorazredni krediti), između njih 620-659 nalazi se near-prime kreditna sposobnost, čija kategorizacija (drugorazreni ili prvorazredni) varira od niza faktora (tanka kreditna istora, uredno izmirivane obaveza…), od 720 pa naviše je super-prime kreditna sposobnost (vrhunska sposobnost) na osnovu koje se dobijaju i najpovoljniji kamatni uslovi. Naime, proporcionalno riziku što je kreditna sposobnost niža kamata za kredit je viša. Stoga subprime krediti imaju visoke kamatne stope i obično ih dobijaju ameri sa niskom kreditnom ocenom sposobnosti. U prošloj krizi GM i
Chrysler (zajedno sa mnoštvom drugih co. u njihovom lancu snabdevanja) jedva su spaseni od bankrota zbog lošeg standarda procene zajmodavaca od strane auto dilera, nebankarskih kreditnih institucija, banaka i dr. prilikom ocene kreditne sposobnosti zajmoprimaca tj. zbog loše strukturiranih auto ABS-ova.
Trenutno je delikvencija (kašnjenje sa otplatom) auto kredita u opadanju (videti izvor 2). Međutim, taj opadajući trend je iznad nivoa na kome je delikvencija bila tokom krize 2007/09. Plus, prelasci u delikvenciju od 30+ i 90+ dana, kod auto kredita, imaju tendenciju povećanja iz meseca u mesec i to opet na sličnim nivoima kao tokom krize 2007/09.

Izvor 3: videti izvor 2
Svi ti auto krediti su sekjuritizovani u auto ABS hartije od vrednosti obezbeđene imovinom sa rokovima od 12M do 7Y. Generalno, kolateral za ABS hartije može biti sve što generiše tok prihoda/mašta je granica; najoznatija podvrsta su RMBS, CMBS i CDO derivatne hartije (ozloglašene od prošle hipotekarne krize). Auto ABS derivati na koje ću se fokusirati isključivo su obezbeđeni auto kreditima. Ako neko želi podrobnije da se upozna sa ovom materijom neka pogleda prospekt Americredita (u konkretnom slučaju sponzor, depozitar i izdavalac su povezane kompanije u vlasništvu GM) u linku ispod ovog pasusa. Okačio sam i link prospekta Santander Consumer USA , dosta su brljali poslednjih par godina pa bi mogli biti problematični (u vlasništvu su Banco Santander - SAN). Na posletku je link na kome se mogu pratiti detaljniji podaci o serijama izdatih auto ABS subprime zajmovima.
file:///C:/Users/pc/Downloads/AMCAR%202023-1%20-%20Prospectus%20(print-ready).pdf
https://s22.q4cdn.com/451161776/fil...DART-2023-1/SDART-2023-1-Final-Prospectus.pdf
https://finsight.com/auto-subprime-loan-abs-bond-issuance-overview?products=ABS®ions=USOA
O enormnom porastu, u poslednjih nekoliko godina, derivata (raznih vrsta i klasa) bez rejtinga (non-agency car ABS), jer emitenti da bi više zaradili izbegavaju da plate rejting agencijama skupe procene, pritom još i mogu da sekjuritizuju nekvalitetne kredite koje bi agencije okarakterisale kao deep-subprime (duboki drugorazredni kreditni rezultat niži od 500) a koji bi imali rejtinge CCC - D (extremely speculative - in default), odnosno teško “smeće”, ne vredi ni govoriti.
Da se vratimo na osnovni problem. U kriznim vremenima obično dolazi do stagnacije ili do pada realnog ličnog dohotka. Konkretno, ukoliko inflacija ostane zaglavljena između 4 i 5% prolongiranje povišenih troškova života (zakup stana, hrana, energenti, usluge…) dodatno će povećati dugove po kreditnim karticama radi održanja osnovne egzistencije (kašnjenja po karticama takođe već sada imaju tendenciju porasta, tako da nije isključen ni problem sa credit card ABS, videti izvor 3), a kako je za očekivati porast stope nezaposlenosti (zbog FED-ove politike) to će dodatno otežati subprime, delimično i near-prime, a naročito deep-subprime zajmoprimcima da servisiraju oba duga, kreditne kartice i auto kredite (uglavnom su oni prinuđeni da se zadužuju kreditnim karticama sa visokim kamatama). Tačnije dobar deo njih će biti prinuđena da prestane sa plaćanjem auto kredita radi očuvanja puke egzistencije. Trenutno ovo nije tako veliki problem. Ali, kada nezaposlenost pređe 4% i nemogućnost otplate auto kredita će se neminovno početi pogoršavati.
https://fred.stlouisfed.org/series/DSPIC96
https://fred.stlouisfed.org/series/DRCCLACBS
https://www.bls.gov/opub/ted/2023/r...rcent-from-february-2022-to-february-2023.htm
Nenaplativost auto ABS-ova pokrenuće lančanu reakciju. Povećaće se prinudna prodaja kolaterala/automobila, lakih kamiona, kombi vozila. Što broj prinudnih prodaja bude veći to će cene vozila brže padati i povlačiti i preostale zajmoprimce pod vodu (vrednost vozila drastično će biti niža od uzetog kredita). Poplava jeftinih, kvalitetnih polovnih vozila (male starosti) na posledku će smanjiti tražnju za novim vozilima i auto proizvođači će se naći u problemu. Oni od prodaje dobrim delom finansiraju auto ABS-ove. Banke neće biti toliko direktno izložene jer uglavnom auto kredite prodaju radi sekjuritizacije (u bilansima imaju samo kredite koje trenutno još nisu prodali), tako uvećavaju svoju likvidnost svežim kapitalom i ujedno čiste bilansna stanja od potencionalno rizičnih subprime kredita + umanjenjena rezervisanja za potencionalne kreditne gubitke dodatno im povećavaju likvidnost (posledično profitnu stopu). Ali ostale finansijske institucije koje su pune auto ABS-ova (otvoreni fondovi, fondovi tržišta novca, finansijske kompanije, brokeri za hartije od vrednosti i dileri, osiguravajuća društva) i deo građana i kompanija koji su depozite prelili u auto ABS-ove, radi većeg kamatonosnog prinosa, biće pogođeni. Takođe će stradati i emitenti jer po Dodd-Frank zakonu moraju da zadrže minimum 5% emisije tj. često zadržavaju najrizičnije delove koji uzimaju prvi gubitak, ali i najveći profit (najlošijim tranšama kamate su najviše). To je slučaj i u primeru koji sam naveo. Kada se lavina pokrene indirektno će stradati i banke. Prvo, zato što drže deponova sredstva učesnika u auto ABS ciklusima. Drugo, neće imati kome da prodaju auto kredite i generišu novu likvidnost zauzvrat + vrednost tih dužničkih obaveza će opasti na sekundarnom tržištu dugova… Ovde bih dodao da već postoji problem kao sa obveznicama, prinos auto ABS-ova emitovanih u vreme niske osnovne kamate drastično je niži nego kod novo emitovanih.
https://fred.stlouisfed.org/series/TOTALSA
Najbolji dokaz za sve gore predočeno je porast bankarskih rezervisanja za kreditne gubitke (postavio sam link u prethodnom postu). Povećanje rezervisanja za kreditne gubitke prvi je i glavni pokazatelj problema u realnoj ekonomiji koji pali lampicu za uzbunu. Od 2022.g. sve banke uvećavaju rezervisanja, što znači da iz kvartala u kvartal rastu očekivanja problematičnih otplata kredita. JPM danas otvara sezonu objava zarada za banke (top 10) pa ćemo videti da li se trend povećanja nastavlja i u Q1-2023. Pošto pratim prvih 10 banaka selektovao sam krizne periode da bi bilo jasnije o čemu pišem za treću (WFC) i četvrtu (C) po veličini.

Izvor 5:
https://www.barchart.com/stocks/quotes/C/income-statement/quarterly?reportPage=1

Izvor:
https://www.barchart.com/stocks/quotes/WFC/income-statement/quarterly
Kao što se može videti u 2022.g. kreditna rezervisanja su bila negde na nivou 2006/07 s tim da su banke od tada mnogo više kapitalizovane. U periodu korone skok rezervisanja za kreditne gubitke bio je visok u Q1 i Q2-2020, ali nije došlo do pucanja banaka. Tada je država delila pare besplatno pa ovaj period ne može biti merodavan za adekvatnu procenu. U svakom slučaju, cenim da će banke zapasti u ozbiljne problem ako nivoi rezervisanj dosegnu nivoe iz 2008/09 bar tri četiri kvartala vezano. Za sada nije na alarmantno. Tek tamo oko Q4 moglo bi doći do drastičnijeg pogoršanja ovog parametra, pod uslovom da nezaposlenost do tada pređe 4%.
Većina mejnstrim medija tvrdi da neće doći do sloma auto ABS tržišta i posredno auto industrije. Nešto nisam siguran. Isto su pisali i pred hipotekarnu krizu…
Između krize bilansnog stanja nerealizovanih gubitaka (u opadanju) i krize rezervisanja za kreditne gubitke (u porastu) vidim otvoren prozor za rast tržišta, na tome i temeljim svoj optimizam.