Šta je novo?

Trideset godina Amstrad CPC serije

Nergal2000

Cenjen
Učlanjen(a)
23.08.2012
Poruke
31
Poena
159
Jubilej je bio u toku jula - u julu 1984. britanska kompanija Amstrad, do tada poznata uglavnom kao proizvođač muzičkih uređaja, lansira CPC 464 kompjuter. To je jedna od poslednjih uspešnih opštenamenskih serija 8-bitnih račura i jedan od klasika 8-bitne ere.

Amstrad-CPC-464-jeux.jpeg

CPC 464 je bio jedinstven po šarenom dizajnu (koji se nije svima dopao, ali postojala je i varijanta Amstradovog nemačkog partnera Schneider-a, koja je bila diskretnije dizajnirana) i po tome što je bio kompletno all-in-one rešenje: u istom kućištu su bili računar, tastatura i kasetofon a prodavao se zajedno sa monitorom (monohromni ili kolor) u kome je bilo i napajanje. CPC 464 ima 64K RAM-a, 32K ROM-a (u kome je bio odličan Locomotive Basic) a jezgro sistema čini Zilogov Z80 CPU. Amstradov računar je imao zaseban grafički i zvučni čip. Grafika funkcioniše u tri moda (od 160x200 do 640x200) sa do 16 boja na ekranu (u niskoj rezoluciji) iz palete od čak 27. U vreme kada je izašao, CPC 464 je bio najpristupačniji računar na tržištu koji je mogao da prikazuje tekst u 80 znakova po redu bez posebnih hardverskih dodataka ili softverskih trikova. Naravno, kao i u slučaju niza drugih računara, i ovaj sistem je obilovao kompromisima različite težine kako bi mogao da zadrži nisku cenu.

Kako je britansko tržište računara te godine bilo u krizi, dolazak uspešne "prinove" je dočekan uz mnogo "hype-a" i visokih očekivanja. Ovo oduševljenje je, višestruko pojačano, bilo preneto i u tadašnju jugoslovensku kompjutersku štampu koja je tih godina bila pod ogromnim, danas teško pojmljivim, uticajem britanske IT scene. Svet kompjutera je prikazao CPC 464 u novembru 1985. godine, Računari u decembru a Moj Mirko u martu 1985. Kasnili su 4-8 meseca za izlaskom računara? Da, jer tom brzinom su informacije stizale do nas u pre www eri. I sve su to bili "pozajmljeni" testovi, samo je autor teksta u Računarima (Dejan Ristanović) zapravo imao priliku da (nakratko) radi sa Amstradom.

Uprkos kasnom dolasku na 8-bitnu scenu, CPC serija je bila vrlo uspešna: do kraja 80-tih godina prodato je oko tri miliona mašina. Veći deo čini upravo prvi model, CPC 464. Naslednik, CPC 664 koji je umesto kasetofona imao ugrađen disk drive, kratko vreme je bio na tržištu (oko šest meseci u toku 1985) a 6128 mašina, uprkos sjajnim karakteristikama za jedan 8-bitni računar (128K RAM-a, CP/M kompatibilna, dodatno pojačan bejzik, disk jedinica) i dobroj početnoj prodaji, nije ponovila uspeh osnovne mašine. Razlog je, pre svega, nestandardna disk jedinica koja se "hrani" disketama od 3'. Generalno, sredinom i u drugoj polovini 80-tih godina, Amstradovi CPC računari su bili treća najpopularnija serija kućnih kompjutera u Evropi, nakon Commodore i Sinclair Spectrum kompjutera (od 1986. u vlasništvu Amstrada).

Uprkos svom uspehu, Amstradovi računari su pomalo trpeli od sindroma "treće svirale". Veliki deo software-a za Amstrad su činile konverzije sa drugih sistema, naročito ZX Spectrum-a, što se odrazila na njihov kvalitet. Ipak, tokom vremena je i na Amstradu skupljena zavidna kolekcija kvalitetnih igara što bi samo po sebi trebalo da probudi interesovanje svakog ljubitelja retro tehnologije.

Nedavni test CPC464 računara na poznatom retro kanalu:



Video/kompilacija povodom 30 godina Amstrada na retro kanalu posvećenom CPC računarima:



Jedna kolekcija igara za CPC računare

Iskreno, očekivao sam da neko drugi (neko od autentičnih Amstradovaca :) ) otvori ovakvu temu ali pošto smo ušli u avgust, eto... Koliko ima starih Amstradovaca na Forumu? Da li i dalje imaju svoj retro računar? Šta rade sa njim, da li prate inostranu retro scenu? U ono vreme, kada sam ja išao u osnovnu školu, o Amstrad/Schneider računarima se pričalo ali niko od mojih poznanika nije imao jedan. To je bilo carstvo C64 mašina uz jedan broj Spectruma-a (i jedan jedini Atari 800XL čiji vlasnik nije znao ni kako da učita programe, iako je uz njega dobio gomilu kaseta). Beše pre četvrt veka... :party:
 
886957_10200912772407901_294497228_o.jpg

Moj prvi računar. 1991 sam odigrao partiju Bomb Jack II, i od prvog momenta sam postao fasciniran kompjuterima. Još uvek radi, ostao u teškim ratnim godinama kod babe, zbog čega sam ga i koristo veoma kratko, i nikad ga nisam ni selio više. Ali ostaće uvek igračka sa kojom sam uplovio u magični svet računara, koji ni danas ne prestaje da me ispunjava. Igrao sam se malo sa CPC emulatorima, mada sam mnogo više vremena na emulatorima provodio uz VICE, MAME, i UAE.
 
Imao sam i još uvek imam 464 i 6128, mada nisam autentični cpc-ovac jer je moj prvi računar bio spectrum, a kasnije i c64.
Iskustva sa ovom mašinom su pozitivna mada ni primedbi nije falilo.
Prva stvar, ovo je bio izuzetno lep računar, rađen u dve varijante sivoj i šarenoj, dok je cpc 6128 bio samo sive boje.
Išao je u paketu sa monitorom zelenim ili kolor i tu su već počinjale muke.
Sa zelenim monitorom je bio odličan za programiranje, unos teksta itd, ali je igranje bilo veoma otežano.
Kolor monitor je samo na papiru bio dobar, ali je zračio kao černobiljski reaktor, a rf modulator je bio retka ptica, jer se kupovao posebno i slika nije bila ništa naročito.
Drugi problem su bile igre. Iako je imao skoro sve što i spectrum i c64, nije imao hardverske sprajtove, a nesretni z80 nije mogao da izađe na kraj sa glomaznom video memorijom od 17k, tako da su igre uglavnom sabijane u manji prozor, kako bi se zadržala kakva - takva brzina animacije.
Bilo je i pozitivnih izuzetaka, ali generalno utisak je da potencijal računara nikada nije iskorišćen do kraja.
Slično je bilo i sa zvukom, čip je bio dobar ali ugrađeni zvučnik slab, pa je trebalo pojačalo da dođe do izražaja itd.
cpc 6128 je bio još bolji i dan danas ga smatram jednim od najelegantnijih i najbolje dizajniranih kućnih računara.
Što se tiče tekstova u ex-YU štampi, kao što je rekao Nergal2000, većina su bili prepisani iz britanskih časopisa ali to nije važilo samo za Amstrad, već uopšte.
Dobar deo tekstova iz prvih brojeva "Računara" recimo, direktno je preuzet iz časopisa "Input" sa sve ilustracijama ili samo malo dorađen.
Sa Amstradom je bo sličan slučaj, jer je opis Dejana Ristanovića bio veoma tendenciozan i kritizerski, verovatno sa željom da naruži mašinu, za koju je (s pravom) smatrao da će ugroziti njegov nedodirljivi BBC.
Da li je stvarno imao prilike da radi sa Amstradom ili je dobio info iz druge ruke od njihovog saradnika iz Londona, to samo on zna.
Ono što ja znam, je da su krili kao zmija noge, izvor gomile tekstova koje su prepisivali tokom 84-85, kao recimo listinge o flight simulatoru iz broja 4, sa sve ilustracijama, direktno preuzeto iz već pomenutog britanskog magazina.
Amstrad je kao i c64 u "Računarima" uglavnom imao tretman pastorčeta (pogledajte sramotni opis c64 iz računara 2), a ni spectrum ne bi prolazio bolje, da nije bio toliko popularan, mada ni njega nisu štedeli ni malo.
Kvalitetnije tekstove o Amstradu je imao uglavnom Moj Mikro, ostali daleko manje.
Sve u svemu Amstrad ima svoje mesto u istoriji kućnih računara ali je bar za mene ostao nedorečena mašina.
Bio je večiti treći, mada je svakako vredeo više.
Ipak nije mogao protiv spectruma i c64, koji su već prigrabili tržište i korisničku bazu, ali je recimo uspeo da postane najpopularniji mikrać u Francuskoj, a u Nemačkoj se takođe jako dobro kotirao pod oznakom Schneider.
Kod nas je bilo igrica i korisnika, sve do ranih 90-ih, a onda je sve to oduvala Amiga i nadolazeći multimedijalni pc.
Neki demoi koje sam video prethodnih godina, kao recimo Batman Forever, samo pokazuju šta je sve Amstrad mogao da pruži:

[youtube]YJosZfm560Q[/youtube]
 
Što se tiče tekstova u ex-YU štampi, kao što je rekao Nergal2000, većina su bili prepisani iz britanskih časopisa ali to nije važilo samo za Amstrad, već uopšte.
Dobar deo tekstova iz prvih brojeva "Računara" recimo, direktno je preuzet iz časopisa "Input" sa sve ilustracijama ili samo malo dorađen.
Sa Amstradom je bo sličan slučaj, jer je opis Dejana Ristanovića bio veoma tendenciozan i kritizerski, verovatno sa željom da naruži mašinu, za koju je (s pravom) smatrao da će ugroziti njegov nedodirljivi BBC.
Da li je stvarno imao prilike da radi sa Amstradom ili je dobio info iz druge ruke od njihovog saradnika iz Londona, to samo on zna.

U zaključku piše: "Autor ovog teksta je imao prilike da radi sa "amstradom" (sic!) koga je već kupio jedan njegov kolega." On je tvrdio da je radio sa mašinom, sad' da li mu treba verovati, drugo je pitanje. Ako laže, svaka mu čast.

Ono što ja znam, je da su krili kao zmija noge, izvor gomile tekstova koje su prepisivali tokom 84-85, kao recimo listinge o flight simulatoru iz broja 4, sa sve ilustracijama, direktno preuzeto iz već pomenutog britanskog magazina.
Amstrad je kao i c64 u "Računarima" uglavnom imao tretman pastorčeta (pogledajte sramotni opis c64 iz računara 2), a ni spectrum ne bi prolazio bolje, da nije bio toliko popularan, mada ni njega nisu štedeli ni malo.
Kvalitetnije tekstove o Amstradu je imao uglavnom Moj Mikro, ostali daleko manje.

Računari su onih godina imali pomalo elitistički status. Redakcija se trudila da se prikaže kao klub "profesionalnih" korisnika računara i da se distancira od ostalih časopisa i običnog puka. Odatle i prekomerno forsiranje Acorn-ove BBC serije koja nije imala nikakvo uporište u Jugoslaviji (niti bilo gde izvan Velike Britanije). U Jugoslaviji je bilo možda 50 vlasnika BBC kompjutera, od toga 30 u Beograda, od čega (govorilo se u šali) polovina u redakciji Računara, naspram oko 20.000 vlasnika Spectruma potkraj 1984. Uprkos tome, BBC je imao kraljevski tretman u Računarima, zato što je bio računar "za profesionalce". Iz istog razloga je sredinom 1986. časopis napravio (preuranjeni ali gotovo potpun) zaokret ka IBM PC kompatibilcima. U drugoj polovini 80-tih u Računarima si mogao da pročitaš vrlo malo o Atari ST mašinama i ništa o Amigi, iako je to bilo njihovo vreme.

Nažalost, istina je i za prepisivanje. Recimo, "Škola avanturističkih igara" u Računarima 3 (str. 64-72) je direktno preuzeta (sve: tekst, ilustracije, komentar, mapa, listing u BASIC-u) iz knjige Write Your Own Adventure Programs for your Microcomputer od J. Tyler i L. Howarth-a. Ovi autori su pomenuti samo na jednom mestu u listingu. Praktično jedina intervencija Računara bila je da prevedu tekst sa engleskog na srpskohrvatski.

Tekst u računarima: Ukleti dvorac i druge bajke

Write Your Own Adventure Programs for Your Microcomputer
Haunted House

Isti tekst na "ex-Yu računarskoj sceni"
Neki demoi koje sam video prethodnih godina, kao recimo Batman Forever, samo pokazuju šta je sve Amstrad mogao da pruži:

Mislim da je ovaj demo već neko okačio u drugoj temi. Zaista impresivan rad, 16-bit grade! Ovakav kvalitet bismo očekivali na Amigi a ne na osmobitnom računaru. Prosto te natera da razmišljaš na temu "šta bi bilo da je bilo". U demou se, vrlo diskretno, proziva C64 scena. Nekada bih se ljutio a sada mi je to vrlo simpatično, čak dirljivo. Prepucavanja i rasprave u trouglu ZX-C64-CPC su činila sastavni deo računarske subkulture sredinom i u drugoj polovini osamdesetih godina.
 
Poslednja izmena:
1986(cini mi se) sam nabavio Schneider 464 (razlika u odnosu na amstrada su crno-siva umesto sarene tastature i naravno logo) sa zelenim monitorom. Naravno, kao pravi geek nisam hteo da uzmem C64 jer si na njemu mogao samo da se igras, a Spectrum sam vec bio prerastao. Amstradi su tada bili (a bogami i ostali) retke zverke, pre svega jer nisu bili dobri za igrice kao C64 pa i Spectrum, a 95% racunara se tada koristili iskljucivo za to. Postojala je u pocetku komuna korisnika gde smo razmenjivali kasete, casopise, sve sto se moglo naci o nasim ljubimcima... Koliko sam puta samo stelovao glavu na kasetofonu jer je svako imao drugi azimut, jurio da kupim Basf crvene kasete jer su se najbolje "citale". Amstradov Basic je stvarno bio nevidjeno komforniji u odnosu na ostale, moglo je ponesto i da se iscrta pa sam npr pravio program za generisanje skolskog rasporeda casova, sa sve grafickim prikazom u tabeli. Srecna vremena...
 
Naravno, kao pravi geek nisam hteo da uzmem C64 jer si na njemu mogao samo da se igras
Isto koliko i na drugim računarima iz tog doba. Šta si radio sa mašinom, to je zavisilo samo od tebe. Ja sam se prvih godinu dana samo igrao na C64, onda sam polako počeo da učim BASIC, pa posle toga asembler (C64 BASIC nije bio za pohvalu, ali se opet u njemu svašta moglo napraviti). Posle dve-tri godine sam uz njega više provodio vremena programirajući nego igrajći igre...

No, da se vratim na CPC. Veoma zanimljiva mašina, naročito 6128 model. Batman demo je pokazao šta se sve može izvući iz te mašine, prava šteta što se to nije odradilo 80-tih (primer šta može je i R-Type port od pre par godina - neuporedivo bolja igra od originalnog porta iz 80-tih). Većina CPC igara su nažalost bile samo prepravljene ZX Spectrum verzije.

Planiram da, kad uhvatim vremena, konačno probam i SymbOS:
symbos-apps-symamp1.gif
(vezano za ovo, zna li neko kako se može proširiti memorija na 6128?)

P.S. 6128+ je nedavno stigao do mene, jedva čekam da isprobam njegove demoe :)
 
Zanima me :
1.Koja literatura se dobijala uz kompjuter?
2. Koji usluzni programi su se dobijali (Ako su uopste...)?
 
Koliko mene sećanje služi uz Schneider CPC464 sam dobio originalno uputstvo na nemačkom, prevod na srpsko-hrvatski, i Schneider demo-kasetu.
 
Uz Schneider 6128 je islo uputstvo za BASIC, nesto malo CP/M, DOS (jedna knjiga na nemackom), diskete sa CP/M 2.2 i CP/M 3.0, disketa sa Logo programskim jezikom, demo softverom i nesto usluznih programa (disk copy i sl.). 3 diskete ukupno ako se dobro secam.
 
Ko voli Amstard i ko shvata njegovu istorijsku važnost neka pročita biografiju Alana Sugara, tvorca ove kompanije, odlična je knjiga preporucujem!
 
Ko voli Amstard i ko shvata njegovu istorijsku važnost neka pročita biografiju Alana Sugara, tvorca ove kompanije, odlična je knjiga preporucujem!

Prijateljski savet: kada preporučuješ knjigu navedi bar i ime autora i tačan naslov. :) A nije loše staviti još poneki podatak (gde je izašla, kad, izdavač, postoji li digitalna verzija).
 
opis Dejana Ristanovića bio veoma tendenciozan i kritizerski, verovatno sa željom da naruži mašinu, za koju je (s pravom) smatrao da će ugroziti njegov nedodirljivi BBC.
Da li je stvarno imao prilike da radi sa Amstradom ili je dobio info iz druge ruke od njihovog saradnika iz Londona, to samo on zna.
Ono što ja znam, je da su krili kao zmija noge, izvor gomile tekstova koje su prepisivali tokom 84-85, kao recimo listinge o flight simulatoru iz broja 4, sa sve ilustracijama, direktno preuzeto iz već pomenutog britanskog magazina.
Amstrad je kao i c64 u "Računarima" uglavnom imao tretman pastorčeta (pogledajte sramotni opis c64 iz računara 2)...

da... ja sam skoro citao tekstove Dejana Ristanovica i mogu samo reci da se 100% slazem sa tvojom konstatacijom.

U zaključku piše: "Autor ovog teksta je imao prilike da radi sa "amstradom" (sic!) koga je već kupio jedan njegov kolega." On je tvrdio da je radio sa mašinom, sad' da li mu treba verovati, drugo je pitanje. Ako laže, svaka mu čast.

mozda je i taj deo teksta preveo iz engleskog casopisa :d
 
Poslednja izmena:
@kovacm

Dejan Ristanović je kasnije, preko "Računara", vodio pravi rat protiv Atari ST kompjutera. Nisu bili dovoljno "ozbiljni" za "profesionalne" korisnike. :D
 
Meni je uvek bilo interesantno da pogledam zadnje rubrike oglasa iz SK ili MM jer su tu obicno bili izlistani CPC i drugi racunari. :)
Inace "uzivo" sam ih vidjao samo na sajmovima Ucila i Tehnike (na standovima uvoznika i pirata). Nisam poznavao ikoga iz drustva da je posedovao taj racunar (za razliku od C64, ZX, Amige, ST...). Inace CPC mi je interesantna masina sa odlicnim VDCom i kvalitetnim igarama. Da je dosao pre ZXa i C64 sigurno bi bio "no 1", nema sumnje. Na mom 6128 sam igrao Robocopa prosle godine. Utisak je da je graficki slican ZXovom ali daaaleko bolji. :) Imam i dva 464, jedan Amstradov a drugi Schniderov, dva GT65 monitora i MP1. MP1 daje pristojnu sliku na CRT televizoru a kada uhvatim vremena napravicu i SCART kabl.

Planiram da, kad uhvatim vremena, konačno probam i SymbOS:
Pogledajte prilog 147820
(vezano za ovo, zna li neko kako se može proširiti memorija na 6128?)

P.S. 6128+ je nedavno stigao do mene, jedva čekam da isprobam njegove demoe :)

Izgleda interesantno SymbOS i mnogooo mocnije nego GeOS!

Javi utiske za 6128+. ;)

P.S.: Pisem sa telefona, nadam se da nisam nesta zabrljao. Pozdrav sa Kipra.
 
@kovacm

Dejan Ristanović je kasnije, preko "Računara", vodio pravi rat protiv Atari ST kompjutera. Nisu bili dovoljno "ozbiljni" za "profesionalne" korisnike. :D

znam... Zarko Berberski, Dalibor Lanik i ... ne mogu da se setim treceg AtariSTe... to je bilo vreme kada je u Racunarima izlazio dodatak posvecen Atariju.

Dejan Ristanovic je kasnije u prepucavanju izmedju PCjevaca i Atarista na Sezamu napisao da nikada nece koristiti misa jer "nece da racunar od njega pravi idijota". hm... zasto bi iko za njega pomislio da je idijot?! :d


a inace profesionalna upotreba racunara je kad 99% korisnika danas ne zna da kuca u Wordu pa ja sedim po ceo dan i ispravljam tudje brljotine! :mad:
(samo da budem jasan: nije problem u korisnicima vec u Wordu (i sl. aplikacijama) - jer korisnik treba da bude doktor nauka da bi znao kako se koristi; em sto su od racunara napravili pisace masine, em sto su jednu tako jednostavnu stvar 300 puta zakomplikovali :mad:)
 
Poslednja izmena:
Instaliraj ljudima winuae i GoldEd - problem solved :p Jeste da nije mesto, vredi li ATARI 1040STF 50-tak eura?
 
Instaliraj ljudima winuae i GoldEd - problem solved :p Jeste da nije mesto, vredi li ATARI 1040STF 50-tak eura?

STF nema modulator i mislim da je teze iz njega dobiti compozitni signal: http://info-coach.fr/atari/hardware/video.php

a da li vredi 50e? ...najniza cena koju sam video je bila oko 3000din sve sa SM124 monitorom.

pre bih rekao da STe vredi 50e. (mozes lako da ga prosiris na 4MB + imas stereo chinch izlaz)
ako pogledas na njuskalo.hr videces da za 65e imas STe + SM124 + MegaFile30 ;)
mada sto zzarko rece: idealan je 520ST bez flopija ali sa HxC flopi emulatorom :) http://forum.benchmark.rs/showthread.php?324550-HxC-unutar-Atarija-520ST-(ne-520STF!)

---
btw sad videh da onaj STf na kupujemprodajem ima TV modulator?!! :)
 
Taj sa KP i gledam :) Nikad nisam imao Atari, pa hocu da nabavim jednu masinicu sa hxc ili gotek flopi emulatorom. Znaci najbolje 520st?
 
Taj sa KP i gledam :) Nikad nisam imao Atari, pa hocu da nabavim jednu masinicu sa hxc ili gotek flopi emulatorom. Znaci najbolje 520st?
Pa, sad, ako hoćeš da se zezaš sa lemljenjem gomile žica za floppy konektor na matičnu ploču, 520ST je super varijanta (pod uslovom da je memorija proširena sa 512 na 1024K). Dobiješ veoma kompaktnu mašinu sa džojstik portovima sa strane. Jes' da sam se namučio sa mojim primerkom, ali je vredelo :)

E, sad, ako nisi za to da se zezaš sa lemilicom, mislim da je bolje da potražiš kakav 1040STF (ima standardno 1MB memorije, floppy), eventualno 520STF sa nadograđenom memorijom. Što se gotek-a tiče, ne znam da li postoji ST varijanta (nisam davno proveravao). HxC sigurno radi.
 
probao sam onaj SymbOS na 6128, izgleda interesantno, ali cini mi se ne bas mnogo korisno.
 
Što se gotek-a tiče, ne znam da li postoji ST varijanta (nisam davno proveravao). HxC sigurno radi.

Gotek, čini mi se, neće biti za ostale mašine, ili neće biti besplatan. Dogodilo se isto što i sa HxC-om u toku razvoja, developer je poludeo od preprodavaca koji svojataju njegov firmware... Zato u zadnje vreme nema ni apdejta za Amigu...

Many people are doing shit with the firmware (selling it on ebay,amibay and other commercial places) and don’t get any respect at all for the work done here… I even got some insults from the one selling it on amibay… You should contact him directly for the future update since he seems to believe to own all the rights over the firmware…
I think that you understand that i am not very motivated to work for those people.
This is not the end of the project, but I have to find another way for it to avoid such abuse.
 
developer je poludeo od preprodavaca koji svojataju njegov firmware...
Divno, zbog nekoliko *****a koji to vide samo kao način za zaradu, oni koji bi to stvarno koristili su izvisili. Kako se ovako nešto ne dešava u PC open-source svetu (ili, bar ja ne znam za to), ali je u retro open-source svetu redovna pojava? Ako je firmware bio pod GPL-om, možda može da traži pomoć od Free Software Foundation...
 
^
desava se zato sto je to kraduckanje, na malo...

nema tu para (u retro svetu) pa da se neko cima oko toga: retro zajednica je mala, PC open-source svet je 1000x veci, ima velikih para, i zato ima interesa da se ovakve stvari u njemu sprece.

u retro svetu, sve se svodi na profit koji je dovoljan mozda da podmiri podrebe 1-5 ljudi.
ne vidim koji drugi mehanizam developer u retro svetu moze da ima osim da jednostavno ne da source u opensource varijanti (ako nece da drugi zaradjuju na njegovom trudu). ili da napravi deal sa jednim proizvodjacem koji ce mu isplacivati procenat (kao Lotharek za npr. HxC).
 
Nazad
Vrh Dno