Lud sam ako budem odgovarao na sve ovo ali hoću barem donekle.
Pametniji si kada ćutiš, bar ne postoji opasnost da izvališ novu glupost.
Ja kada bi odgovarao u tvom stilu na npr. ovo
trebao odgovoriti sa javi se u mundorf “nemaju oni pojma, trebali su da pitaju accuphase šta je dobro”. Zašto da prave antene kad mogu da prave kondenzatore."
A, dakle Mundorf stoji iza te frankenštanjske modifikacije, želeli su njom da prikažu kvalitet svojih kondenzatora? Ili je ipak u pitanju neki kvaziaudiofil dohvatio lemilicu, i “unapredio” zvučnu kartu? Pre će biti da je ovo drugo, a Mundorf tu nije ništa kriv za nečiju glupost, ne prodaju oni sa kondenzatorima i znanje, njega mora steći na drugoj strani.
Kažeš mjerenje je bitno ja ga osporavam.
Nikad to nije rečeno.
Više puta izrečeno sa tvoje strane, uvek u stilu “brojke i specifikacije se ne slušaju, važno je da noga cupka, i kez na licu”, pogledaj svoje poruke ako te pamćenje ne služi dobro.
Uporedni test malo kvalitetnijih elektrolita
Apsolutno nebitan test, upoređuje “kvalitet” elektrolitskih kondenzatora na putu audiosignala.
Dobro dizajnirani uređaji nemaju elektrolitske kondenzatore na putu audiosignala, to je isto kao da mi daš link ka testu “Ukus raznih vrsta drvene strugotine kao dodatak hlebu”. Obe opcije su neprihvatljive.
Tu mi je interesantno ovo poredjenje sa kuvarima, pita se izgleda može praviti I od g.vana.
Opet verglanje jedne gluposti do iznemoglosti, koja time ne postaje ništa tačnija. Standardne komponente koje se koriste u audio uređajima su dostigle veoma visoki kvalitet, pogotovo poluprovodnici, tako da kvalitet najviše zavisi od dizajna, mnogo manje od pasivnih komponenti.
Naravno da kombinacija vrhunski dizajn + vrhunske komponente daju vrhunske rezultate, to nije sporno, ali to ima svoju cenu, koja je takođe vrhunska.
Imaš dobar primer pred sobom, DAC koji si naručio iz Kine za nekih 25 dolara zvuči bolje od ASUS Xonar DX zvučne karte, koja košta nekih 70 evra. Ako je taj DAC napravljen od “g.vana” (kefalo81™), a bolji je od ASUS Xonar DX, od čega je onda ona napravljena?
Tebi se priviđa cmoy gde god vidiš opamp u nekom uređaju, eto kakve veze ima, ili se i toga ne sećaš?
Uzgred po tvojim parametrima cmoy je najbolji jer za najmanje novca svira najbolje.
Ne sećam se da sam hvalio cmoy kao uređaj, moj najbolji komentar po tom pitanju je bio u stilu “korektna spravica za svoju cenu od nekih dvadesetak evra”, i to je sve.
Ako je neko hvalio cmoy, onda si to ti, ili te je opet uhvatila amnezija? Neke od tvojih izjava:
“Ipak je to klon legendarnog Grado RA1” “benefiti su utegnut i kvalitetan bas” “to pjeeeva za sve pare”
Što se mene tiče, meni bi cmoy možda koristio kao što je magick svojevremeno napisao za podglavljivanje vrata, nemam neko visoko mišljenje o uređajima koji se prave u raznim garažama i podrumima od strane nesposobnih kvazielektroničara, sa mučenim i silovanim opampom na izlazu, spakovanog u kutijicu od mentol bombona, pa makar to
“pjeeeeevalo za sve pare” (kefalo81™).
Po meni hifi I best buy ne idu zajedno.
Gde završava best buy, a gde počinje hi-fi?
Kako se to onda volšebno DAC iz Kine koji kupuješ za 25 dolara pretvara u vrhunski high-end DAC za stotinak evra? I kakav je to high-end koji se može kupiti za stotinak evra?
Ja sam nešto bio ubeđen da high-end počinje tamo negde od 10.000 evra, ali dobro, da spustimo granicu i na 1000 evra po uređaju, mada bi nas audiofili za blasfemiju uvaljali u katran i perje, ali 100 evra i high-end?
Ili je u pitanju obmana tvojih potencijalnih kupaca, jedno sa drugim ne ide.
Da li u tom smislu ova dva uredjaj zvuče isto
Kupi pa probaj.
Oba imaju philipsov tda1541 konverter ?
Da, i šta sa tim? Reč je dva potpuno različita uređaja, razlika se vidi iz aviona, u prvom uređaju samo jedan čip radi posao za oba kanala, drugi je konstruisan simetrično, svaki kanal ima svoj čip.
Koji bolje zvuči? Verovatno drugi, ako nije ništa zabrljano u dizajnu.
To ti misliš. Dizajn (topologija, šema, zovi je kako hoćeš) je bitna, ali to poređenje koje praviš je neprimereno, očigledno se radi o sasvim različitim šemama. Ispravno poređenje:
Uzmi prvi ili drugi uređaj, nebitno, napravi jedan sa standardnim komponentama, ne nešto sa otpada ili rashodovanih uređaja, u drugi naguraj najskuplje kondenzatore i otpornike po volji, i uradi blind test. Ogromna verovatnoća je da nećeš moći da ih razlikuješ po zvuku. Pod standardnim komponentama podrazumevam neki prosek koji se ugrađuje u audio uređaje, pošto voliš da iskriviš napisano, i da tumačiš onako kako se tebi sviđa. Eto neka bude nivo ugrađenih komponenata kao recimo u O2+ODAC kombinaciji, nikakva ezoterija.
Da sam sam čitao i pored dobrih ocjena nikad se ne bih odlučio za kupovinu bubica, prvo zato što ih ne slušam a drugo zato što ne vjerujem mnogo napisanom.
Interesantno, ali zato veruješ u vudu b.udalaštine tipa jitter, srebrno ožičenje, audio elektrolite, legendarni Grado RA1 (legendarno šišanje ovaca je adekvatniji izraz), cmoy koji
“pjeva za sve pare” i gomilu drugih gluposti.
Ono što je sigurno je da će teško preko tabele i mjerenja odabrati pravo za odredjene slušalice.
Ne sećam se da je preko tabela i merenja vršena preporuka, već na osnovu toga da su se određeni proizvodi pokazali kao dobra kupovina (na osnovu iskustva mnogobrojnih korisnika), u različitim cenovnim klasama, ovo se odnosi na DAC, pojačala za slušalice i zvučne karte.
Opmpovi, pa ako se mjenaju lampe jer ne zvuče sve isto , zašto ne probati I opamp.
Zato što zamena nije uvek pametan izbor, ima tu mnogo više od toga da se samo zameni opamp. Imaš primer u O2 pojačalu, gde projektant navodi da zamena nije preporučljiva, a ti upravo navodiš obrnuti primer, i daješ preporuku da se menjaju. Ima tu puno mitova, ako želiš zaista nešto više da saznaš i naučiš, pročitaj sledeći članak, mnogo toga će ti biti možda nerazumljivo, ali nešto ćeš možda i shvatiti, daleko bolje objašnjeno u odnosu na izjave tipa “opamp A je bolji od opampa B, a C je nekim parametrima bolji od A i B”. Skraćena verzija: prosta zamena opampa, bez prilagođavanja topologije, i izvlačenje tvrdnji iz toga da je opamp A bolji od opampa B, nije tačna.
Op Amps: Myths & Facts
Po meni USB je inferioran način napajanja I ne treba očekivati neke naročite rezultate.
Pročitaj ovaj tekst, sa sve rezultatima.
Poznat mi je taj tekst, naleteo sam ranije na njega. Ima ispravnih zaključaka, ali je često kontradiktoran, preporučuje skladištenje muzike pomoću EAC sa CD na računar (slažem se) kao bolju varijantu za reprodukciju u odnosu na CD plejer, a sa druge strane tvrdi da je USB napajanje “prljavo”. Ok, a odakle dolazi to USB napajanje? Sa napajanja iz kompjutera, sada se nameće pitanje, kako to da je kompjuter u jednom slučaju dobar izbor kao izvor zvuka, a sledećem ne valja.
To isto napajanje radi i tokom procesa skladištenja (ripovanja) muzike sa CD na harddisk, kao i tokom reprodukcije, tj. slanja signala sa računara na DAC.
Rezultata nema, priložena je jedna slika kao “dokaz” koliko je USB napajanje “prljavo”, ali ono što se vidi sa te slike je da je napajanje na kome je vršeno merenje veoma lošeg kvaliteta, u rangu noname “kung-fu” napajanja, ili LC Power đubreta. Moderna napajanja imaju daleko bolje i kvalitetnije napone na izlazu od prikazane slike. Na kraju, uvek ostaje opcija koja je navedena u tekstu, da se napravi USB kabel koji prekida napajanje iz kompjutera, i da se pređe na baterijsko ili linearno za snabdevanje eksternog DAC uređaja.
Naravno sve što sam ja napisao nije apsolutna istina niti se u linkovima krije sveti gral za kupovinu bez greške, ali da su smjernice svakako jesu.
Daleko je to istine, a pogotovo od apsolutne istine, “smernice” koje daješ su često gomila lupetanja, proizvoljnih tvrdnji i nakaradnih tumačenja, više puta sam naveo, malo objektivnosti ne bi bilo na odmet, a manje ostrašćenosti, neznanja i audiofilskih mitova.
ali mišljenje izvodim sam pa sam u tom smislu nabavio tri identične pločice konvertera od kojih je jedan sve Panasonic FC I NOS Philips polikarbonat.
Drugo je sve narodno iz obične radnje a treći će biti Nichicon ES i Nichicon FG opet sa Phislips polikarbonatom.
Ludost jeste ali je to jedini način da znam razliku.
Eto ti dobre prilike da proveriš koliko komponente utiču na kvalitet zvuka, samo još da nakon toga uradiš fer blind test, po mogućstvu bez manipulacija (mada u ovo žestoko sumnjam), verujem da ćeš sam biti zbunjen zbog nemogućnosti da ih razlikuješ po zvuku.