Šta je novo?

Svemir i sve vezano za svemir

Nije jasno kako za sve ove milijarde godina u prostranstvu koje broji milijarde zvezda nema još uvek neke istaživačke i daleko naprednije civiliacijie, koja je prošla ovo gde smo mi sada pre milion + godina, a koja bi stupila u kontakt sa nama... trebalo bi da bude gomila takvih civilizacija.

Život na zemlji je nastao i prilagođen je životu na zemlji.
Život na bilo kojoj drugoj planeti u univerzumu je nastao i prilagođen je životu isključivo na toj planeti.

Fantaziranja u stilu naučne fantastike nemaju dodirnih tačaka sa realnim okvirima i realnim potencijalom za koji je sposoban život na našoj ili bilo kojoj drugoj planeti.
Život je uvek strogo determinisan prirodnim uslovima svog originalnog životnog stanovišta, npr ribe ne mogu da prežive na suvom, mi se davimo u vodi itd, da ne spominjemo napuštanje naše atmosfere i milion problema života u vakuumu.

Životni oblici koji bi mogli da se slobodno i prirodno kreću svemirskim prostranstvima jednostavno se kose sa elementarnom logikom.

Poslato sa WAS-LX1A uz pomoć Tapatoka
 
Život na zemlji je nastao i prilagođen je životu na zemlji.
Život na bilo kojoj drugoj planeti u univerzumu je nastao i prilagođen je životu isključivo na toj planeti.

Fantaziranja u stilu naučne fantastike nemaju dodirnih tačaka sa realnim okvirima i realnim potencijalom za koji je sposoban život na našoj ili bilo kojoj drugoj planeti.
Život je uvek strogo determinisan prirodnim uslovima svog originalnog životnog stanovišta, npr ribe ne mogu da prežive na suvom, mi se davimo u vodi itd, da ne spominjemo napuštanje naše atmosfere i milion problema života u vakuumu.

Životni oblici koji bi mogli da se slobodno i prirodno kreću svemirskim prostranstvima jednostavno se kose sa elementarnom logikom.

Poslato sa WAS-LX1A uz pomoć Tapatoka

Delimicno si u pravu, ali ne potpuno. Simulacija nase prirodne okoline bilo gde u svemiru moze da upali u teoriji. Mi ne mozemo u vodu kao sto si naveo, ali mozemo u brod koji pluta na vodi. Ne mozemo ni 10km iznad povrsine Zemlje, ali mozemo u avion. Trenutno smo daleko od toga da mozemo u svemir, ali ne bih se slozio sa ovim tvojim zakljucivanjem, jer eto, samo je stvar u stvaranju stanice ili simulacije onoga sto imamo ovde. Bilo bi lepo kada bi u buducnosti uspeli da napravimo dobru simulaciju gravitacije, jer je to trenutno najveci problem, vazduha ima na drugim planetama a moze i da se transportuje. Gravitavija i radijacija su najveci problem. Oba su zapravo resiva, samo treba dosta napretka u tehnologiji i nauci. Simuliramo 0G u avionima na Zemlji, sto ne bi 1G u svemiru? ;)
 
Centrifugalna sila?
 
Centifugalnom silom se može simulirati gravitacija (ali brod mora biti velik). Od radijacije se može štititi debelim barijerama i jakim magnetnim poljima (i opet brod mora biti velik). A voda/vazduh/energija se već sada mogu obezbediti u zatvorenim sistemima.

Problem kojem ni ne nadziremo rešenje (i koji sigurno muči i neke naše hipotetičke "komšije" (ako su dostigli bar naš razvoj tehnologije i nauke)) jeste pogon. Pogon, prvo da odemo gore (tu smo i dalje tek koračić odmakli od Gagarina), a onda i da gore "putujemo" (tu ništa nismo odmakli od tamo nekih prvih Luna). Dok se zalećemo na principu spaljivanja goriva sa kiseonikom, a onda dalje idemo inercijom po principima svemirske mehanike koje je postavio još Njutn, od Zemlje nećemo mnogo odmaći. Ok, jonski motori već sada rade, ali i oni eto samo malo efikasnije troše gorivo. Tehnički jesu izvodljivi jonski pogon sa nuklearnim napajanjem, ali to je za ozbiljan "brod" stotine tona samo za "motor", tako da smo i dalje u problemu iznošenja svega toga na orbitu.

Vorp pogon, cvotočine i ostali slični "koncepti" služe samo za matematičke naučne radove, i emisije za popularizaciju nauke. :(
 
Poslednja izmena:
 
@MostWanted
Ključni problem, onaj koji nikada neće biti prevaziđen, je činjenica da otvoreni svemir nije ničija prirodna sredina. Uslovi koji vladaju u otvorenom svemiru su nepremostiva prepreka za život koji je prilagođen, u našem slučaju, planeti Zemlji.

Očekivanje da neki životni oblik razvije sposobnost da prelazi svemirska prostranstva je naučna fantastika.
Razmere svemira su tolike da ih je čak veoma teško i zamisliti.
 
Aha
I ako svemir uopšte ima "kraj", šta je iza kraja ? :D
 
Novi pocetak.[emoji16]

Sent from my Nexus 7 using Tapatalk
 
@MostWanted
Ključni problem, onaj koji nikada neće biti prevaziđen, je činjenica da otvoreni svemir nije ničija prirodna sredina. Uslovi koji vladaju u otvorenom svemiru su nepremostiva prepreka za život koji je prilagođen, u našem slučaju, planeti Zemlji.

Očekivanje da neki životni oblik razvije sposobnost da prelazi svemirska prostranstva je naučna fantastika.
Razmere svemira su tolike da ih je čak veoma teško i zamisliti.
Spore i mikrobi na asteroidima i kometama?

TuturuTu on 6X
 
Мени је највећи проблем у целој причи што се о неким другим цивилизацијама мисли на филмски начин. Све те друге цивилизације ходају на две ноге, имају и две руке а једино неко има шиљате уши а неко три ока. И обавезно говоре енглески а као циљ изаберу уса. Па ако имају срећу да их не нападне лично преЦедник, можда и прођу.

Можда су као у овој епизоди а можда изгледају као камење или као бубе па су свуда око нас. Одавно. ;)

 
Мени је највећи проблем у целој причи што се о неким другим цивилизацијама мисли на филмски начин. Све те друге цивилизације ходају на две ноге, имају и две руке а једино неко има шиљате уши а неко три ока. И обавезно говоре енглески а као циљ изаберу уса. Па ако имају срећу да их не нападне лично преЦедник, можда и прођу.

Можда су као у овој епизоди а можда изгледају као камење или као бубе па су свуда око нас. Одавно. ;)



civilizacija hobotnica a tek putovanje svemirom iste je nemoguće, koliko god da su inteligentne, razlog je prost njihovo prirodno stanište je voda a ispod vode nije moguće upaliti vatru i imati metalurgiju, koja je osnova svake realno zamislive civilizacije
 
Ово изгледа као хоботница, ко зна шта може да буде унутра. ;) Видиш да могу да се трансформишу у клингтона што значи да је сам изглед небитан. Ко каже да живе у води?
 
Mozda je u formi gasa, vode, zelatina, sile, mozda u formi koja je nama nepoznata ili je ne mozemo uopste pojmiti. Mi jedino kapiramo zivot kakav je razvijen na zemlji...kroz celiju. A to ne mora biti slucaj sa oblicima nekog zivota u svemiru. Mozda to i nije zivot, nego neko vise postojanje ili nepostojanje.

Sent from my Mi A1 using Tapatalk
 
Ja pomenuh FIJASKO od Stanislava Lema, ali izgleda da učesnici teme i nisu neki ljubitelji knjiga.
 
А и сам појам металургија је ограничен на нас, ко каже да неко негде нема материјал који расте из земље (тј како год им се зове планета) и обрађују га мислима? ;) А јачи и бољи од свега што знамо? Ко каже да они нису велики пола милиметра или 300 метра па су већ ту или неће да дођу пошто за нас мисле да смо неке бубе? А можда су ту али још нису научили енглески.
 
@MostWanted
Ključni problem, onaj koji nikada neće biti prevaziđen, je činjenica da otvoreni svemir nije ničija prirodna sredina. Uslovi koji vladaju u otvorenom svemiru su nepremostiva prepreka za život koji je prilagođen, u našem slučaju, planeti Zemlji.

Očekivanje da neki životni oblik razvije sposobnost da prelazi svemirska prostranstva je naučna fantastika.
Razmere svemira su tolike da ih je čak veoma teško i zamisliti.

Eh sada, ne znam dal' troluješ, ili ozbilno pišeš?!?
Ništa ne može da živi u otvorenom svemiru, naravno. Zato se prave veštačke zatvorene sredine, da se premestiš na lokaciju gde opet možeš da živiš. Podmornica, ISS, avion...

Da li neka civilizacija ima sposobnost da takvu zatvorenu sredinu pošalje svemirom, sv.godine daleko, pa, što do sada, znamo (a znamo dosta), veoma veoma teško da može.
I vrlo verovatno da to uopšte nije ni moguće bez obzira na razvijenost. Prirodni zakoni su jaki i nama, i nekome ko je uspeo da preživi milion godina više od nas.

...

Doduše, Artur Klark je obradio i neke vrste života koje se zasnivaju na radio talasima.
Takođe, obradio je i backUP čoveka (ličnosti) na neke medije koje onda možeš da šalješ gde hoćeš, da putuju koliko dugo hoćeš, pa ti onda tamo negde, vekovima kasnije, sintetišu novo telo, i "učitaju" te u njega.
Cool! Zar ne? :p
 
Sto se tice metalurgije, i na zemlji imamo organizme koje odlicno trpe radijaciju i ekstremne temperature.
Bio kontejneri/brodovi i sl, kao Targoidi u Elite Dangerous?

Postoji nesto vise samo jos ne znamo sta i zasto, kao sto eksperimenti u cernu pokazuju tipa elektroni blizanci i sl, vec smo pisali o tome.
Sumnja se na vise dimenzije koje jos ne poznajemo.
Jedina prepreka nam je intelekt, kao sto Nil rece, bojim se da nas mozak nije sposoban za takve stvari...

TuturuTu on 6X
 
Optimisti veruju da su naše mogućnosti bezgranične, da je samo potrebno da prođe dovoljno vremena i da će sve tajne kosmosa biti nadohvat ruke.
Mnogo realnija je priča da su naše prirodne granice nepremostive i da kada jednom udarimo u njih, to će i biti kraj naše svemirske avanture.
 
Prirodni zakoni su jaki i nama, i nekome ko je uspeo da preživi milion godina više od nas.

U tome je i problem fermija. Čak i da se ne prevaziđu prirodni zakoni i ne izmisli nešto što putuje brzinom svetlosti, za milione godina bi moglo da se kolonizuje pola galaksije.

Eno gore čovek kaže da ti sa našom najbržom raketom treba samo 50 000 godina do najbliže zvezde.

I da ponovim. Zamislite naprednu civilizaciju, otprilike kao našu (ne mora i da izgleda kao mi), staru 50 mil. godina. I to ne jednu nego hiljade takvih. Jer je po nekim proračunima život moguć oko svake milionite zvezde, a u našoj galaksiji ih ima preko 200 milijardi

Ovo pola galaksije je hiperbola, da neko ne pomisli ozbiljno.
 
Poslednja izmena:
U tome je i problem fermija. Čak i da se ne prevaziđu prirodni zakoni i ne izmisli nešto što putuje brzinom svetlosti, za milione godina bi moglo da se kolonizuje pola galaksije.

Eno gore čovek kaže da ti sa našom najbržom raketom treba samo 50 000 godina do najbliže zvezde.

I da ponovim. Zamislite naprednu civilizaciju, otprilike kao našu (ne mora i da izgleda kao mi), staru 50 mil. godina.

Odgovor...

Optimisti veruju da su naše mogućnosti bezgranične, da je samo potrebno da prođe dovoljno vremena i da će sve tajne kosmosa biti nadohvat ruke.
Mnogo realnija je priča da su naše prirodne granice nepremostive i da kada jednom udarimo u njih, to će i biti kraj naše svemirske avanture.

Trenutno nema razumnog razloga da verujemo i u jednu od ove dve krajnosti.
I to samo da verujemo ili ne. Ništa drugo i ne možemo, sem možda da pišemo SF romane.
 
Ako je realno da verujemo u našu kolonizaciju Marsa onda ne bi trebalo tako lako da odbacujemo Fermijev paradoks.
 
Životni oblici koji bi mogli da se slobodno i prirodno kreću svemirskim prostranstvima jednostavno se kose sa elementarnom logikom.

Očekivanje da neki životni oblik razvije sposobnost da prelazi svemirska prostranstva je naučna fantastika.

Priroda i tehnologija mare zilch za to sta ljudi proglasavaju da se "kosi sa elementarnom logikom" ili da je "naucna fantastika".




>



Problem kojem ni ne nadziremo rešenje (i koji sigurno muči i neke naše hipotetičke "komšije" (ako su dostigli bar naš razvoj tehnologije i nauke)) jeste pogon. Pogon, prvo da odemo gore (tu smo i dalje tek koračić odmakli od Gagarina), a onda i da gore "putujemo" (tu ništa nismo odmakli od tamo nekih prvih Luna).(

Netacno.


>


sa našom najbržom raketom treba samo 50 000 godina do najbliže zvezde.
Netacno.


>


civilizacija hobotnica a tek putovanje svemirom iste je nemoguće, koliko god da su inteligentne, razlog je prost njihovo prirodno stanište je voda a ispod vode nije moguće upaliti vatru i imati metalurgiju, koja je osnova svake realno zamislive civilizacije
Netacno.


>


I ako svemir uopšte ima "kraj", šta je iza kraja ?

yT0FxS7LogdVEJz3FcdzPetzDTK.jpg
 
Poslednja izmena:
Hemijski pogon, da.
Nikom ne pada na pamat da koristi hemijski pogon za takav poduhvat.
Ono sto mozemo da napravimo sa danasnjom tehnologijom, maglo bi da ima vreme preleta do Alpha Centauri izmedju 20 i 200 godina, u zavisnosti od mase payloada, i parametara misije.
I takva misija bi mogla da se ostvari po okvirnoj ceni od oko 500 milijardi $.

Sto se naravno nece desiti. Vaznije je imati skoro svake godine nov BAE Nimrod MRA4, po bagatelnoj ceni od 380 mil $...
 
Optimisti veruju da su naše mogućnosti bezgranične, da je samo potrebno da prođe dovoljno vremena i da će sve tajne kosmosa biti nadohvat ruke.
Mnogo realnija je priča da su naše prirodne granice nepremostive i da kada jednom udarimo u njih, to će i biti kraj naše svemirske avanture.

Neznam,al da tako usko gledaš je čak i za mene laika u večini tema čudno

Ajmo od početka.....dal da krenemo od Kolumba ili Darvina??
 
Ono sto mozemo da napravimo sa danasnjom tehnologijom, maglo bi da ima vreme preleta do Alpha Centauri izmedju 20 i 200 godina, u zavisnosti od mase payloada, i parametara misije.
I takva misija bi mogla da se ostvari po okvirnoj ceni od oko 500 milijardi $.
..

LOL

Koji crtani film ti je izvor ove informacije, Transformersi? :)
 
^^ +1

Da, da, evo samo što nismo napravili letelicu koja za 20-30-50 godina stiže do susedne zvezde.
:D :d :p
 
Nazad
Vrh Dno