jox
Čuven
- Učlanjen(a)
- 07.01.2003
- Poruke
- 2,103
- Poena
- 680
U Novom Sadu imate jako dobar primer maltene totalno otvorenog taksi trzista, koje pokazuje i dobre i lose strane takvog sistema.
Taksista po gradu ima jako puno, jer je tokom godina napuljen jako veliki broj ljudi koji nisu imali sta drugo da rade (ostali bez posla i sl) pa su krenuli da taksiraju (to je realno jako jeftin posao za poceti) sa idejom bolje da zaradim 50.000din mesecno nego da ne radim nista i ne zaradim nista. Kako su se taksisti gomilali, tako je tih 50.000 spalo na 45.000, pa na 40.000... a dokle god ima i najmanjeg smisla da se taksira (tj. dokle ne postane isplativije ne raditi nista nego taksirati), dolazice ljudi u ocaju da taksiraju, ali i dosta njih ce otici na bolje placena radna mesta. Direktna posledica toga su automobili koji moraju da se odrzavaju od te sice, a to znaci totalni krsevi. Skoro su imali neko povecanje cena, koje je bilo jako skromno.
Sa druge strane, kao posledica svega ovoga, pozitivna strana za potrosace je cena. Ne secam se kad sam poslednji put u Novom Sadu platio taksistu vise od 300din. Istina, ne idem u dalje krajeve grada, ali i tada sumnjam da bi iznos mogao nesto mnogo da predje 500din. Sto je poprilicno jeftino.
Iako sam veliki zagovornik primene novih tehnologija u postojecim trzistima, kao ni beogradski ni ovaj novosadski model nije dobar ni za taksiste (koji neretko rade i po 12h na ustrb vremena sa porodicom da bi izvukli iole normalnu zaradu), ali nije ni skroz dobar za potrosace (neretko se vozim u vozilima koja su ocigledno neispravna: dal nesto skripi ili trese ili sta god... gde mi vozac redovno kaze da ne moze da ide u servis kad zna da nema da plati. Uvek naravno planira da ode cim skupi novac ).
Oredjeni nivo regulative od strane grada treba da postoji, ali regulativa se donosi nakon sto se napravi konkretna strategija sta grad sa ovim trzistem zeli postici i u kom pravcu ga zeli razvijati. A za to je pored politicke volje (realnost) potreban i glas struke ekonomista koja to trziste mora da razume. A trenutno nema konstruktivnih ideja niti inicijativa ni jednih ni drugih.
Taksista po gradu ima jako puno, jer je tokom godina napuljen jako veliki broj ljudi koji nisu imali sta drugo da rade (ostali bez posla i sl) pa su krenuli da taksiraju (to je realno jako jeftin posao za poceti) sa idejom bolje da zaradim 50.000din mesecno nego da ne radim nista i ne zaradim nista. Kako su se taksisti gomilali, tako je tih 50.000 spalo na 45.000, pa na 40.000... a dokle god ima i najmanjeg smisla da se taksira (tj. dokle ne postane isplativije ne raditi nista nego taksirati), dolazice ljudi u ocaju da taksiraju, ali i dosta njih ce otici na bolje placena radna mesta. Direktna posledica toga su automobili koji moraju da se odrzavaju od te sice, a to znaci totalni krsevi. Skoro su imali neko povecanje cena, koje je bilo jako skromno.
Sa druge strane, kao posledica svega ovoga, pozitivna strana za potrosace je cena. Ne secam se kad sam poslednji put u Novom Sadu platio taksistu vise od 300din. Istina, ne idem u dalje krajeve grada, ali i tada sumnjam da bi iznos mogao nesto mnogo da predje 500din. Sto je poprilicno jeftino.
Iako sam veliki zagovornik primene novih tehnologija u postojecim trzistima, kao ni beogradski ni ovaj novosadski model nije dobar ni za taksiste (koji neretko rade i po 12h na ustrb vremena sa porodicom da bi izvukli iole normalnu zaradu), ali nije ni skroz dobar za potrosace (neretko se vozim u vozilima koja su ocigledno neispravna: dal nesto skripi ili trese ili sta god... gde mi vozac redovno kaze da ne moze da ide u servis kad zna da nema da plati. Uvek naravno planira da ode cim skupi novac ).
Oredjeni nivo regulative od strane grada treba da postoji, ali regulativa se donosi nakon sto se napravi konkretna strategija sta grad sa ovim trzistem zeli postici i u kom pravcu ga zeli razvijati. A za to je pored politicke volje (realnost) potreban i glas struke ekonomista koja to trziste mora da razume. A trenutno nema konstruktivnih ideja niti inicijativa ni jednih ni drugih.