Šta je novo?

Radeon RGB TV out ?

Borko

Čuven
Učlanjen(a)
20.02.2001
Poruke
770
Poena
630
Pokušao sam da na rage3d forumu pronađem rešenje ali izgleda da niko ne zna. Radi se o Hercules 8500 LE 128MB. Ima 7 pinski TV out konektor. Po onome što je ATI napisao za Rage Theater chip moguće je setovati TV chip u RGB mod rada. Pinovi 5,6,7 su za RGB. Kada bi ovo bilo izvodljivo teoretski kvalitet TV izlaza bi bio bolji nego sa Svideo izlazom. Potreban je samo TV sa SCART-RGB konektorom. Na taj način se dobija ekvivalent samostalnih DVD playera koji na SCART izlazima daju RGB. Da li neko zna kako se Rage Theater prebacuje u RGB način rada ?
 
Tek sam sada pretražujuću forum naišao na ovaj post, pa pošto si ostao bez odgovora evo da konačno razbijemo tu misteriju. :mig:

Kratak odgovor bi bio "neće moći". :( Prvo, taj zahvat najverovatnije podrazumeva brljanje po drajveru, a to je za nas smrtnike "mission impossible", pogotovo kada nemaš izvorni kod i detaljnu specifikaciju. Drugo, čak i kada bi nekako uspeo pojavila bi se gomila različitih problema sa kojima bi morao sam da se boriš jer nemaš nikakvu tehničku podršku, a ni pomoć drugih korisnika. Na kraju, otkud ti ideja da su svi pinovi na tom mini-DIN 7 konektoru povezani sa čipom i to baš kako tebi treba? Gde si to čuo ili video da su na kontaktima 5, 6 i 7 R, G i B signali i gde ti je onda comp. sync? Odgovarajuće ground pinove i kontrolni signal koji odgovara SCART specifikaciji da i ne spominjem. Čini mi se ipak da sedam pinova nije dovoljno za ostvarivanje SCART konekcije, s obzirom na to šta sve od signala treba da se kroz nju prenese.

[u_sebi] svuda pođi - Matroxu dođi [/u_sebi] :p Mislim da je Matrox jedini proizvođač grafičkih kartica za PC koji je omogućio SCART-RGB izlaz i to još od G400DH pa na ovamo. Tako na primer ja imam SCART-RGB izlaz koji ostvarujem preko adaptera za koji postoji šema na Matrox-ovom sajtu. U tom kontekstu možda treba spomenuti da taj adapter koristi i 7-pinski mini-DIN i RCA ( činč ) koji postoje na originalnom TV-out kablu, koji se pak kači na drugu glavu ( HD-15 ). Svemu tome treba dodati da je ova funkcija direktno podržana kroz drajvere i da u podešavanjima vezanim za TV-out imam da izaberem tip interkonekcije koju koristim: "Composite or S-video", "SCART - Composite" i "SCART - RGB".

Ono što je još bitno razumeti u ovoj priči je da se TV i PC monitori razlikuju, te da različito interpretiraju naponske vrednosti R, G i B signala, odnosno da im se razlikuju gamma nivoi. Problem signala zatamnjenja je posebna priča, kao i frekvencija osvežavanja i interlaced prikaz. Ovo ističem da neko ne bi pomislio da se monitorski RGB izlaz može uzeti zdravo za gotovo kao izvor signala za SCART-RGB.

U komercijalnoj TV/video tehnici RGB interkonekcija se javlja samo kod SCART konektora, ali to što ga neki uređaj ima ne znači obavezno i da može da koristi sve njegove mogućnosti. Naime, SCART konektor putem svojih 20 pinova ( 21. je okvir ) može da prenosi i kompozitni i S-video i RGB signale, a kontrolni signal i jedan programabilan deo u samom uređaju određuje šta će biti poslato na koji pin. Većina video rekordera i drugih predajnika ni nema mogućnost slanja RGB signala, već kroz taj SCART šalje kompozitni ili S-video signal, što je potpuno opravdano uzimajući u obzir tehničke specifikacije komercijalne opreme ( VHS/Hi8/S-video ). SCART ulazi na televizorima bi trebalo da podržavaju RGB režim, ali valjda ni to ne mora da bude pravilo.

Tek sa DVD plejerima upotreba komponentne interkonekcije u "consumer" uređajima postaje opravdana, tako da ćete na evropskim modelima verovatno naći SCART konektor koji stvarno može da šalje RGB signal. Ovde treba primetiti da ljudi često brkaju analognu komponentnu interkonekciju koja se označava simbolom YPbPr sa RGB interkonekcijom. Tome dodatno doprinose proizvođači koji tri ( Y/Pb/Pr ) RCA ( ženski činč ) ulaza na uređajima često farbaju u tri različite boje i to baš crvenu, plavu i zelenu ( vidi sliku ). Analogna komponentna YPbPr interkonekcija je u Americi standard za povezivanje DVD uređaja i CTR televizora više klase, a sve je prisutnija i u opremi namenjnoj Evropskom tržištu.

E sad', da se vratimo na tvoj problem. Tvoja kartica, odnosno Theater čip, podržava TV-out i to u kompozitnom i S-video formatu, da se tako izrazim. Da li bi Theater čip mogao da generiše R, G, B i blanking signale koji odgovaraju TV monitoru, možda i bi, ali da li će on to raditi... ne bez odgovarajućih instrukcija, odnosno parametara, koje drajver ili čak sam BIOS kartice treba da zadaju. Pošto ne verujem da možeš doći do koda ATi-evih drajvera i da bi mogao da ga prepraviš :eye:, ukoliko su uopšte povezani svi pinovi na tom mini-DIN konektoru, držaćemo se realnosti. :)

Ako si mislio da prevariš karticu rekavši joj da se na drugom izlazu nalazi PC monitor umesto TV-a, znaj da ti to neće raditi jer kao što sam već objasnio to nije isti RGB signal. Za tu konverziju će ti trebati SCAN konvertor, a takvi uređaji viskokog kvaliteta koštaju mnogo više od tog Radeona.

Ono što ti je ATi omogućio i što možeš da uradiš je da kupiš ili čak napraviš adapter, koji se montira na monitorski izlaz ( HD-15 ) i uz odgovarajuća podešavanja omogućava komponentnu YPbPr interkonekciju ( vidi sliku ). Više detalja možeš naći ovde, a prnicp je sledeći: namestiš u drajveru YPbPr izlaz i odgovarajuću rezoluciju, restartuješ računar, otkačiš monitor i zakačiš adapter sa kablovima koji vode u TV i wola! :happy: Ali ne lezi vraže, postoji niz poteškoća i neprijatnosti na koje možeš naići tokom upotrebe ovakvog rešenja tako da bi pre upuštanja u ovu avanturu trebalo dobro da ispitaš iskustva drugih korisnika ( pretraži malo Internet ) naročito u pogledu kompatibilnosti sa određenim aplikacijama ( softverskim DVD plejerima ) i TV uređajima. Naravno, da bi iskoristio ovaj vid interkonekcije tvoj TV mora imati odgovarajuće konektore, pri čemu još jednom ističem da uprkos vizuelnoj sličnost on nema veze sa RGB-om. Teoretski bi mogao da otvoriš TV i pokušaš da izvedeš takav ulaz, jer u svakom televizoru video signal prolazi kroz tu fazu u procesu dekodiranja, ali pretpostavljam da je to već malo dalje od onoga dokle bi ti išao. :sceptic:
Kada bi ovo bilo izvodljivo teoretski kvalitet TV izlaza bi bio bolji nego sa Svideo izlazom. Potreban je samo TV sa SCART-RGB konektorom. Na taj način se dobija ekvivalent samostalnih DVD playera koji na SCART izlazima daju RGB.
Na kraju, moram te razočarati i u pogledu ovog tvog zaključka, mada posle cele ove priče ne verujem da će te to nešto mnogo potresti. :d

U principu je tačno da bi SCART-RGB interkonekcija trebalo da bude kvalitetnija od S-video, ali ni to ne mora da bude pravilo pa je u praksi razlika često teško primetna. Glavni razlozi za to bi mogli biti kvalitet korišćenih konektora i samih kablova, kao i činjenica da mnogi televizori pretvarju primljeni RGB signal u YUV pa ga onda opet vraćaju u RGB, što se radi zbog prilagoćavanja signala svojstvima konkretnog ekrana. Zaključak ovoga i praksa govore da kvalitetni S-video kabel može dati istu ili čak bolju sliku u poređenju sa SCART-RGB kabelom sumnjivog kvaliteta ( buvljak, bulevar, sitne zanatske radnje ili domaća radinost ). Ova relativnost se odnosi na samu interkonekciju i važi samo u slučaju kvalitetnog predajnika, odnosno kada razlika u kvalitet generisanog RGB i Y/C signala nije nikakav faktor.

Što se tiče poređenja kvaliteta slike sa snand-alone plejerima ni ono nije na mestu. Vidiš, DVD plejeri su namenski uređaji. Suprotno personalnim računarima i grafičkim karticama oni mogu da rade samo jedno, ali su zato u tome vraški dobri. Možda o tome najbolje govori činjenica da oni koriste 10-bitne D/A konvertore, a jači modeli i 12-bitne. Sama analogna elektronika na takvim uređajima je izvedena mnogo bolje, nego što je to slučaj sa TV-out delom grafičkih karti za PC. Za sada jedine PC grafičke karte koje po kvalitetu prikaza mogu da se približe stand-alone DVD plejerima su Matrox Parhelia i G200 sa TV-outom i DVD modulom. Osnovni razlozi leže kako u reprodukciji digitalnog video zapisa tako i u veoma visokom kvalitetu izrade i korišćenih komponenata, među kojima se ističu 10-bitni D/A konvertori i veoma kvalitetni low-pass filteri. Tako stvari stoje, pa ko voli nek' izvoli. ;)

Nadam se da sam bio od pomoći. cheers
 
Prvo, puno hvala na iscrpnom odgovoru. Za sve su krive informacije, sa sve slikom sa ruskog site-a www.radeo2.ru, pa čak i info sa ATI site-a.
magick je napisao(la):
Na kraju, otkud ti ideja da su svi pinovi na tom mini-DIN 7 konektoru povezani sa čipom i to baš kako tebi treba? Gde si to čuo ili video da su na kontaktima 5, 6 i 7 R, G i B signali i gde ti je onda comp. sync? Odgovarajuće ground pinove i kontrolni signal koji odgovara SCART specifikaciji da i ne spominjem. Čini mi se ipak da sedam pinova nije dovoljno za ostvarivanje SCART konekcije, s obzirom na to šta sve od signala treba da se kroz nju prenese.

Ovo sam video na www.radeo2.ru. A i ATI zvanično za svoj Rage Theater kaže da MOŽE da radi u RGB modu.

• Выход видео как S-VHS, так и Composite, и RGB с автоматическим переключением в последний по сигналу с разъема SCART (реализовано в полной мере).

• 1 GND
• 2 GND
• 3 Y/RED
• 4 C/GREEN
• 5 SYNC
• 6 +12V Select (Out to SCART)
• 7 Comp/BLUE

• Разъем VID для подключения дочерней платы энкодера/декодера видеовхода/видеовыхода, а возможно, и ТВ-тюнера (заложено, но не смонтировано).


Što se tiče poređenja kvaliteta slike sa stand-alone plejerima ni ono nije na mestu. Vidiš, DVD plejeri su namenski uređaji. Suprotno personalnim računarima i grafičkim karticama oni mogu da rade samo jedno, ali su zato u tome vraški dobri. Možda o tome najbolje govori činjenica da oni koriste 10-bitne D/A konvertore, a jači modeli i 12-bitne. Sama analogna elektronika na takvim uređajima je izvedena mnogo bolje, nego što je to slučaj sa TV-out delom grafičkih karti za PC. Za sada jedine PC grafičke karte koje po kvalitetu prikaza mogu da se približe stand-alone DVD plejerima su Matrox Parhelia i G200 sa TV-outom i DVD modulom. Osnovni razlozi leže kako u reprodukciji digitalnog video zapisa tako i u veoma visokom kvalitetu izrade i korišćenih komponenata, među kojima se ističu 10-bitni D/A konvertori i veoma kvalitetni low-pass filteri. Tako stvari stoje, pa ko voli nek' izvoli. ;)

Na www.tvtool.de - arhiva imaš poređenje standalone vs PC rešenja. I prednost je na strani Conexant-a.
 
Zaboravio sam da dodam kako se zove onaj članak na pomenutom site-u

Как нам организовать Radeon 8500 (часть 2).
 
Izvini što si ovoliko čekao na odgovor, ovih dana sam u nekoj gužvi, a razjašnjavanje ovakvih stvari zahteva temeljnost, što znači vreme.

Prvo da kažem da odavno znam za sajt Radeon2.ru i da sam jedno vreme pratio njihov rad tako da sam dotični članak pročitao još svojevremeno. Taj detalj oko RGBs izlaza preko mini-DIN 7 konektora sam skroz zaboravio, verovatno zato što nema primenljivost ( šta ćeš, mozak zaboravlja nebitno :p ).

Ako dobro znaš ruski njihov forum je mesto koje je trebalo da posetiš. Da si to uradio znao bi da je autorova izjava o testiranom TV-izlazu u RGB režimu prazna priča i da do dana današnjeg niko nije potvrdio uspešnost ovog zahvata. Naime, moguće je na izlazu dobiti odgovarajuće signale ali postoji problem sinhronizacije koji niko nije uspeo da reši. Uostalom, pored drugih, mnogo funkcionalnijih rešenja, verovatno se niko ozbiljno nije ni pozabavio ovim. Da li je problem u drajverima ili pak samom hardveru niko ne zna, ali je izgleda prilično veliki te je zato ATi i odustao od podrške ovog režima.

7-pinski mini-DIN nije jedino rešenje, SCART-RGB izlaz je moguće izvesti i sa DVI konektora, ako ga imaš. Međutim, oni koji su to uspeli grdno su se razočarali kvalitetom dobijene slike, što je možda posledica njihove nekompetentnosti ili slabo terminisanih kablova.

Na kraju, VGA --> SCART-RGB je najbolje rešenje u svakom pogledu. Prvo što za to imaš najbolju podršku u vidu tuđih iskustava, a drugo što se tako dobija kud i kamo kvalitetnija slika. To je međutim stvar za prave Hi-Fi video manijake. :beat: Na žalost, kod tebe ovo neće raditi ukoliko nemaš TV sposoban da reprodukuje progressive scan video ( HDTV ).

Važna napomena: razlika potencijala između mase računaru i TV-a može biti i preko 100V. Zato je veoma važno da se računar napaja iz šuko utičnice koja ima uzemljenje, a ne bi bilo loše potruditi se i oko izjednačavanja GND nivoa jer se time eliminiše šum i dobija čistija slika. Ovo važi za sve tipove PC <-> A/V konekcije, a o tome posebno treba da vode računa korisnici kablovske televizije.

Rezime bi izgledao ovako:

1) mini-DIN 7

Za aktiviranje TV-izlaza u RGB režimu potrebno je editovati sadržaj BIOS-a. To ćeš uraditi pomoću programa RadEdit, koji možeš skinuti ovde. Program edituje originalni binarni fajl, sa ekstenzijom .rom, sa kojim potom flešuješ karticu i to je to. Da stvar ne bude baš toliko jednostavna, opcija za uključivanje RGB izlaza neće biti dostupna sa svim verzijama BIOS-a. :what:

Ako sam dobro shvatio, posle flešovanja pinovi mini-DIN konektora će dobiti odgovarajuće funkcije, baš kao što si i naveo. Nikakvo dodatno podešavanje kroz drajver nije potrebno, odnosno nije ni dostupno. Da bi se na izlazu pojavio signal pinove 3, 4, 5 i 7 moraš opteretiti sa 75Ω, odnosno povezati na odgovarajuće ulaze, pa će kartica detektovati da je nešto prikačeno.

Svi ovakvi pokušaji su se završili izbrljanom slikom, kojoj prema mišljenju nekih nedostaje vertikalna sinhronizacija, a možda je i takt sync signala potpuno pogrešno generisan. Bilo kako bilo, ovo za sada još nikome nije proradilo iako bi kao trebalo da radi.

2) HD-15 VGA

Ovo je već legendaran i dobro dokumentovan zahvat i o tome ćeš naći gomilu informacija na Internetu. Ipak, iako za mnoge ovo rešenje radi, i to uz izuzetne rezultate, tebi ne znači mnogo ako imaš običan TV jer Radeon 8500 ima problema sa overlejem u interlaced režimu. To je mnoge korisnike navelo da promene kartu.

3) DVI-I

Ovo rešenje je dosta slično prethodnom, samo mi nije jasno kako se rešava problem tajminga i frekvencije osvežavanja, pošto se TV tretira kao drugi monitor. Nisam upućen u dual display mogućnosti Radeona 8500, odnosno 8500LE, tako da taj deo prepuštam tebi, a što se tiče samog povezivanja mogu ti i za to poslati šemu.

Korišćenjem RGBHV signala sa DVI konektora zaobilazi se Theatre čip što ima svojih prednosti, ali i mana. Time ćeš izbeći sve peripetije sa prepravljanjem BIOS-a i verovatno dobiti još čistiji signal, ali ćeš zbog nedostatka flicker filtera imati neprijatno treperenje titla i sitnih detalja.

Da bi se RGBHV signal doveo na SCART konektor televizora potrebno je generisati kopozitni sync, što se u ovom slučaju mora izvesti odgovarajućim čipom ili dosta prostom logikom čiju šemu možeš naći na Internetu. Naravno ne sme se zaboraviti ni na kontrolni RGB signal koji mora da odgovara specifikaciji SCART konektora, ali to je najmanji problem. ;)

Ovde možda treba još dodati da su kod Radeona 8500 primećeni banding artifekti prilikom korišćenja dva displeja, ali su oni izgleda vezani samo za određene verzije drajvera. To je naravno vremešna informacija, a pošto nemam tu kartu aktuelna situacija me ni ne zanima previše.

Zaključak: batali taj trip i budi zadovoljan kompozitnim/S-video izlazom ili menjaj kartu. Rešavanje ground loop problema i korišćenje dobro terminisanih kablova može značajno povećati kvalitet slike.

*************************************************

Što se tiče onog poređenja standalone DVD plejera i TV-izlaza na grafičkim kartama, koje je uradio Tvtool.de, ono je prosto smešno, a kruna svega je zaključak koji protivureči očima.

Kada si rekao da je prednost na strani Conexant-a nisi mnogo pogrešio, mada nisi ni svestan zašto. :d Naime, dotični DVD plejer ( Yamakawa S715 ), koji se našao na testu, koristi Conexant-ov BT864A video encoder, tako da je to zapravo bila komparacija BT864A vs BT869. Čak i najvećem laiku je dovoljan samo pogled na opise ovih čipova, dostupne na Conexant-ovom sajtu, da bi video da se radi o proizvodima različite klase. Evo kako ih sam proizvođač razvrstava i koju im je primenu odredio, odnosno šta piše pod "Applications" za jedan i za drugi čip:

BT864A
  • Digital cable/terrestrial systems
  • Satellite television set-top boxes (DBS/DSS)
  • DVD Players
  • Video CD players
  • Digital cameras
  • Video conferencing systems
  • PC add-on cards
  • PC video editing [/list:u] BT869
    • Desktop PCs with TV-out
    • Portable PCs with TV-out
    • Living-room PCs
    • Internet TVs
    • Internet appliances [/list:u] Vidiš li neki smisao u ovome? Drugo, način na koji je testirao je potpuno imbecilan. Nemoj me pogrešno shvatiti, ali taj tip nema veze sa životom, odnosno sa video tehnikom, ili samo pokušava na foru da proda svoj softver. Grešaka u njegovom testiranju ima toliko da je zaista teško poverovati da su sve načinjene iz neznanja, no aj'mo po redu.

      BT864A, koji je prisutan u DVD plejeru, podržava RGB izlaz, za razliku od svog "jeftinijeg" brata prisutnog na grafičkoj kartici. Iako je sajt Evropski, tačnije Nemački, autoru nije palo na pamet da iskoristi SCART-RGB konektor niti da spomene njegovo prisustvo i prednost ovakve konekcije. Zato je ovo praktično test S-video izlaza i klaviteta dekodiranja ovih čipova.

      Oprema i način samog testiranja je potpuno debilan. Poenta je utvrditi kvalitet analognog signala koji generišu ti čipovi i njihovi Digitalno-Analogni konvertori, a on ga ponovo digitalizuje DVcamcorder-om ( prva konverzija ). Tako digitalizovan materijal ponovo reprodukuje u analogni, koji sada generišu DAC-ovi tog DVcamcordera ( druga konverzija ), da bi ga opet preko S-video kabla doveo na ulaz DC30+ i još jednom digitalizovao ( treća konverzija ). Ima li ovo ikakvog smisla!?!?!?!? Zašto jednostavno nije S-video signal odmah doveo na ulaz DC30? Čak i takvo poređenje bi opet bilo ograničeno mogućnostima kartice ( DC30+ ), koja i nije baš najbolja na svetu.

      Inače, njegovo pogrešno korišćenje termina S-VHS, što je smešno naspram drugih gluposti, dodatno govori o njegovoj kompetenciji.

      Što se tiče njegovog zaključka o jačem kontrastu slike sa grafičke karte, tu je tek pokazao koliki je laik. Ne radi se tu o jačem kontrastu ili većoj saturaciji, a kamo li oštrini, već o klasičnom Red Push artifektu. Pažljivim posmatranjem i poređenjem lako se primeti da sve slike sa PC-a izgledaju kao da su propuštene kroz crveni filter, to je naravno čista interferencija signala i udaljavanje od realnosti, a ne približavanje ka njoj kao što autor implicira. Posebno se ističe njegovo lupetanje o većoj oštrini slike sa PC-a što govori da je očigledno reč o osobi sa hendikepiranim vidom ili nekome ko je očajan u pokušaju da proda svoj program.

      Na kraju je ipak priznao veću oštrinu slike DVD plejeru ( doduše samo u pojedinim scenama ), a ja verujem da je ta razlika čak dooosta smanjena tumbanjem signala tamo 'amo i mogućnostima DC30+.

      Slike koje su izložene su prošle kroz gomilu elektronskih uređaja i tri AD-DA konverzije, i to korišćenjem Y/C interkonekcije, tako da je kvalitet sigurno degradiran. Pa dobro, pomisliće neko, oba signala su prošla kroz isti put ( x->DVcamcorder->DC30+ ) tako da su obe slike podjednako oštećene. Ali kako mi da znamo da je razlika u oštrini slike u korist DVD-a samo toliko mala kao što nam je predočeno? Možda je to upravo gornja granica DVcamcordera ili DC30+ i njene elektronike, što je vrlo verovatno. Iz neznanja ili namerno, ali DVD plejer je žestoko oštećen u ovom testiranju.

      Za kraj ostavljam ono najočiglednije, a to je očajno skaliranje slike sa PC-a, što pojedinim detaljima daje prividnu oštrinu ili bolje reći debljinu ( zbog spljeskanosti ). To što DVD plejer podržava SCART-RGB da i ne spominjem. ,)

      Može standalone DVD plejer da izgubi od HTPC konfiguracije, ali ne od ove i ne ovakve. TV-out na grafičkim kartama još nije dorastao samostalnim uređajima, osim možda kod Matrox-a. VGA->TV je nešto drugo, ali TV-out...

      Nadam se da sam pomogao. Za više detalja pretražite malo Internet, ne znam kada ću opet biti u prilici da ovako opširno odgovaram.

      Pozdrav! :wave;
 
Šta da kažem osim svaka čast za trud i znanje. Još je svojevremeno samo Vince Carter hteo i znao da zaista objasni ljudima.
Ako ti video tehnika nije profesija, napiši kako i odakle si sticao ta znanja. Ja sam naprimer čist amater i ovo mi je hobi. Iznenadio bi se da ti kažem šta mi je profesija.

Ima još jedna stvar koja stvara zbrku u ovoj oblasti. To je horizontalna rezolucija koja se u video tehnici izražava brojem vertikalnih linija po širini ekrana jednakoj njegovoj visini. Kako se to povezuje sa rezolucijom računarskih monitora u pixelima ?. Kakav je odnos pixela i linije rezolucije. Kako se preračunavaju ? Naprimer SVHS recorderi imaju rezoluciju 400 linija, DVD nešto veću. Kolika je rezolucija TV slike koja se emituje ? Da li je računarskih 800 X 600 bolje od TV slike ? Da li se u test slici TV stanica linije rezolucije povećavaju 100, 200, 300,400 ?
Da li veći TV ekrani imaju veću rezoluciju od manjih i zašto ako je standard PAL transmisije ograničen na 5 MHz ? Ako račun. monitori imaju bandwidth i 300 Mhz, a TV aparati znatno manji, zašto se za DVD reprodukciju uvek preporučuju TV a ne monitori. Na primer ako neko ima monitor od 22 inča, gde je bolje puštati DVD, tu ili na TV od 72 cm ili većem.
 
Prvo da cestitam coveku (magicku) na ovako detaljnom a nadasve strucno potkovanom odgovoru
Alal vera ti se bas kuzis u ovu tematiku!
E sad i mene je interesovalo otprilike isto sto interesuje Borka i posle ovakvog odgovora napustam svaku pomisao o radeonu i rgb izlazu.
Ali posto bih zaista voleo da izvucem maximum od tv signala tj maksimalno dobru sliku na tvu pitam te koju bi mi video karticu preporucio (normalno morala bi da bude pci i da se nekosi sa radetom) ako u opste postoji tako nesto?
Unapred hvala na odgovoru.

cheers
 
Vrh Dno