Evo teksta:
Dobavljac Internet usluga KPNQwest iz Hoofddorpa u Holandiji je bankrotirao, jer je propao pokusaj da prodajom dijela svoje imovine dodje do gotovine kojom bi ispunio hitne finansijske obaveze, saopsteno je proslog petka.
Jos uvek nije jasno kakav ce uticaj ovo bankrotstvo imati na njegove klijente.
Ova kompanija koja pruza usluge u 18 zemalja preko mreze dugacke 25.000 kilometara, saopstila je da trenutno sa svojim klijentima radi na planovima "za slucaj da trenutna situacija dovede do nestabilnosti ili potpunog gasenja KPNQwestove mreze."
KPNQwest je pretprosle njedelje podnio zahtjev za zastitu od bankrotstva, nedugo posto je njen nadzorni odbor podnio ostavku.
Duboko zaduzena kompanija koja je stvarala gubitke zapala je u finansijski skripac kad su njeni osnivaci, glavni dionicari Koninklijke KPN i Qwest Communications International i neke banke, prestali da joj pruzaju pomoc.
Analiticari procjenjuju da je KPNQwestov dug dostigao 2,3 milijarde evra.
Nekoliko KPNQwestovih podruznica u Evropi podnijece zahtjev za zastitu od bankrotsva sad kad je propala glavna kompanija.
Rukovodstvo i administratori koje je imenovao sud nastavice da rade na prodaji "znatnog dela" KPNQwesta, u koji spada i centralnoevropski komad za koji nije trazena zastita od bankrotstva.
Razni mediji vec su javili u petak da AT&T namjerava da kupi dio ili cak cijeli KPNQwestov imetak.
Medju zainteresovanima se jos pominju i Equant, Infonet Services i Cable and Wireless.
Klijenti su poceli da preduzimaju razlicite korake cim je postalo jasno da je KPNQwest pred bankrotstvom.
Neki su se odmah otkacili, drugi pregovaraju s alternativnim dobavljacima, a treci cekaju da vide sta ce biti s KPNQwestom.
KPNQwest ima jednu od najvecih mreza u Evropi. Neki smatraju da bi njeno gasenje ili prodaja mogli prouzrokovati zagusenja.
KPNQwest je osnovan u novembru 1998. Osnovali su ga holandski KPN i americki Qwest.
Qwest je vlasnik 47 posto a KPN 40 posto KPNQwesta. Kompanija je prosle godine prijavila neto gubitak od 266 miliona evra na prometu od 810 miliona.
Dobavljac Internet usluga KPNQwest iz Hoofddorpa u Holandiji je bankrotirao, jer je propao pokusaj da prodajom dijela svoje imovine dodje do gotovine kojom bi ispunio hitne finansijske obaveze, saopsteno je proslog petka.
Jos uvek nije jasno kakav ce uticaj ovo bankrotstvo imati na njegove klijente.
Ova kompanija koja pruza usluge u 18 zemalja preko mreze dugacke 25.000 kilometara, saopstila je da trenutno sa svojim klijentima radi na planovima "za slucaj da trenutna situacija dovede do nestabilnosti ili potpunog gasenja KPNQwestove mreze."
KPNQwest je pretprosle njedelje podnio zahtjev za zastitu od bankrotstva, nedugo posto je njen nadzorni odbor podnio ostavku.
Duboko zaduzena kompanija koja je stvarala gubitke zapala je u finansijski skripac kad su njeni osnivaci, glavni dionicari Koninklijke KPN i Qwest Communications International i neke banke, prestali da joj pruzaju pomoc.
Analiticari procjenjuju da je KPNQwestov dug dostigao 2,3 milijarde evra.
Nekoliko KPNQwestovih podruznica u Evropi podnijece zahtjev za zastitu od bankrotsva sad kad je propala glavna kompanija.
Rukovodstvo i administratori koje je imenovao sud nastavice da rade na prodaji "znatnog dela" KPNQwesta, u koji spada i centralnoevropski komad za koji nije trazena zastita od bankrotstva.
Razni mediji vec su javili u petak da AT&T namjerava da kupi dio ili cak cijeli KPNQwestov imetak.
Medju zainteresovanima se jos pominju i Equant, Infonet Services i Cable and Wireless.
Klijenti su poceli da preduzimaju razlicite korake cim je postalo jasno da je KPNQwest pred bankrotstvom.
Neki su se odmah otkacili, drugi pregovaraju s alternativnim dobavljacima, a treci cekaju da vide sta ce biti s KPNQwestom.
KPNQwest ima jednu od najvecih mreza u Evropi. Neki smatraju da bi njeno gasenje ili prodaja mogli prouzrokovati zagusenja.
KPNQwest je osnovan u novembru 1998. Osnovali su ga holandski KPN i americki Qwest.
Qwest je vlasnik 47 posto a KPN 40 posto KPNQwesta. Kompanija je prosle godine prijavila neto gubitak od 266 miliona evra na prometu od 810 miliona.