Šta je novo?

Intel x48 chipst-best overclocking!!!

500+ FSB će dobro doći vlasnicima E8200 i Q9300, a i onima sa Q9450 da prebace 4GHz. 😉
 
Oni kazu da je izasao X48 a ja nigde na intelovom sajtu ne vidim takav info
 
Moze li neko da mi objasni koja je poenta 500+ FSB-a ako se koristi neki debilni 1600MHz strap i labavi tajminzi za memorijski kontroler?

Je li iko od vas probao koliki mu je protok i random/linear latencija tako sto je drzao memoriju na fiksnoj frekvenciji, a menjao odnos FSB😀RAM i frekvenciju FSB-a?

Test je jednostavan, ako imate DDR2-800 drzite ga na 800, a FSB menjajte sa 266 na 333 pa na 400 i merite bandwidth i latencije uz pomoc Sandre.
 
Moze li neko da mi objasni koja je poenta 500+ FSB-a ako se koristi neki debilni 1600MHz strap i labavi tajminzi za memorijski kontroler?

Je li iko od vas probao koliki mu je protok i random/linear latencija tako sto je drzao memoriju na fiksnoj frekvenciji, a menjao odnos FSB😀RAM i frekvenciju FSB-a?

Test je jednostavan, ako imate DDR2-800 drzite ga na 800, a FSB menjajte sa 266 na 333 pa na 400 i merite bandwidth i latencije uz pomoc Sandre.

bice i za to prilike 😉
stize Rampage Extreme 🙂
 
X48 je ono što je X38 trebalo da bude. Nisam ga očekivao tako brzo, ali kad pogledaš neke nelogičnosti kod performansi X38, onda je sve jasno...
 
Zavisi koliko dobro proces prima napon :d

off
65nm sasvim solidno probao 1.92V quad na vazduhu radi i dalje 🙂, kako bese to sve crkava preko 1.55 :d
/off

Nego ne rece mi za Sandru ozbiljno meris perf po njoj 🙂
 
Poslednja izmena:
65nm sasvim solidno probao 1.92V quad na vazduhu radi i dalje 🙂

Znaci 45nm ces da teras na 2.77V na vazduhu :d

Inace, cime si merio Vcore? Ja priznajem samo analogni unimer 😛

Nego ne rece mi za Sandru ozbiljno meris perf po njoj 🙂

Ozbiljno. Probao sam da izmerim na D975XBX protok i latencije, a izmerio sam ih sa istim procesorom i memorijom i na GA-P35-DS3R. Badaxe je imao bolji protok (7344 .vs. 6786 MB/sec) i nize latencije (67 .vs. 81ns) iako ima stariji chipset.

Znaci ili Sandra (ipak) radi kako treba, ili je najprodavanija i toliko hvaljena Gigabyte ploca njesra.
 
Moze li neko da mi objasni koja je poenta 500+ FSB-a ako se koristi neki debilni 1600MHz strap i labavi tajminzi za memorijski kontroler?

Je li iko od vas probao koliki mu je protok i random/linear latencija tako sto je drzao memoriju na fiksnoj frekvenciji, a menjao odnos FSB😀RAM i frekvenciju FSB-a?

Test je jednostavan, ako imate DDR2-800 drzite ga na 800, a FSB menjajte sa 266 na 333 pa na 400 i merite bandwidth i latencije uz pomoc Sandre.

U kojim to aplikacijama realnog života mem protok ima toliko uticaja?

Uzmeš u obzir 500MHz FSB-a na 266 MHz strapu i mem da ti radi 1200 MHz 5-5-5-15 i imaćeš protok veći od 9000mb/s u Sandri, podesiš strap na 333MHz dobiješ protok od 8400-8800Mb/s, postaviš strap na 400MHz dobiješ protok od 8100- 8500MB/s, i sad ti meni, al ozbilno da objasniš, koja će aplikacija to drastično osetiti, ako znaš da ćeš na 400 strapu izvući maksimalniji krajnji klok na manjem množiocu procesora?
 
Znaci 45nm ces da teras na 2.77V na vazduhu :d

Inace, cime si merio Vcore? Ja priznajem samo analogni unimer 😛

Sta si imao iz matematike? 65nm sam terao 1.92V quad na boxu, kako si izracunao 2.77Vza 45nm?

@ Sandru :d mislis da ono sto dobijes u Sandri ima veze sa realnim stanjem u aplikacijama?
 
U kojim to aplikacijama realnog života mem protok ima toliko uticaja?

U svim bandwidth bound aplikacijama. Na primer Photoshop -- on je toliko optimizovan da mu je najveci limit upravo memorijski protok, a ne procesorska snaga.

Sta si imao iz matematike? 65nm sam terao 1.92V quad na boxu, kako si izracunao 2.77Vza 45nm?

Sta si ti imao iz matematike? 😀

Posto (citiram tebe) "sitniji proces bolje prima napon":

(65nm / 45nm) * 1.92V = 2.77V :d:d:d

Nego da se vratimo na temu:
http://www.anandtech.com/mb/showdoc.aspx?i=3208&p=4
 
Poslednja izmena:
Posto (citiram tebe) "sitniji proces bolje prima napon":

Pa da 🙂, nisam bas puno upucen ali koliko vidim svaki prelaz na sitniji proces donosi neka poboljsanja na fetovima, high-k, metal gate bla bla bla sve u svemu procentualno sitniji cmos bolje trpi napon u odnosu na svog predhodnika, pogledaj uostalom i sam kod nas na forumu koliko setuju na vazduhu za 45nm, i da li su to radili sa 65nm?
 
audiofreak je napisao(la):
U svim bandwidth bound aplikacijama. Na primer Photoshop -- on je toliko optimizovan da mu je najveci limit upravo memorijski protok, a ne procesorska snaga.
Shto ne napravisha malu studiju na tu temu 😉 istina je to shto kazesh, to nema sumnje...Ali...shta se dogadja ako recimo skochi FSB a emmorija vishe nemoze da stabilno prati? tj ako se procesor OC-uje. Ono shto pokushavam da kazem je da ma koliko ti imao latencije, podlatencije zategnutije, ma koliko ti protok bio veci, uvek cesh (a i jeftinije) proci sa OC-om procesora. Jednostavno ne moze memorijska shirina da parira sirivoj CPU snazi. Igrao sam se sa Photoshopom hiljadu puta i merio vremena nekog "filteringa". Ono shto sam primetio je da memory bandwidth primetno pomaze odzivu samog PS ali ne toliko i samom smanjenju vremena nekog zadatka. Da naravno i memory bandwidth pomaze, ali se dalko vishe dobija sa OCom CPU-a.
 
Pa da 🙂, nisam bas puno upucen ali koliko vidim svaki prelaz na sitniji proces donosi neka poboljsanja na fetovima, high-k, metal gate bla bla bla sve u svemu procentualno sitniji cmos bolje trpi napon u odnosu na svog predhodnika, pogledaj uostalom i sam kod nas na forumu koliko setuju na vazduhu za 45nm, i da li su to radili sa 65nm?
Ako propustis veci napon kroz tanju zicu, sigurno je da ce ta zica izgoreti pre od deblje zice. Kako to onda "sitniji proces" moze bolje da trpi napon od krupnijeg, osim sto se u principu manje zagreva, pa je moguce izvuci veci o.c. na vazduhu?
Metal gate je stvar stara skoro 40 godina, samo sto zbog nedostatka tehnologije je bila problematicna, pa je koriscen polysilicon gate. Inace metal gate je imao problem sa izgaranjem. Intel je to sigurno resio, mada se ne bih preterano igrao sa visokim naponima na njihovim 45nm procesorima.
 
Shto ne napravisha malu studiju na tu temu 😉 istina je to shto kazesh, to nema sumnje...Ali...shta se dogadja ako recimo skochi FSB a emmorija vishe nemoze da stabilno prati? tj ako se procesor OC-uje. Ono shto pokushavam da kazem je da ma koliko ti imao latencije, podlatencije zategnutije, ma koliko ti protok bio veci, uvek cesh (a i jeftinije) proci sa OC-om procesora. Jednostavno ne moze memorijska shirina da parira sirivoj CPU snazi. Igrao sam se sa Photoshopom hiljadu puta i merio vremena nekog "filteringa". Ono shto sam primetio je da memory bandwidth primetno pomaze odzivu samog PS ali ne toliko i samom smanjenju vremena nekog zadatka. Da naravno i memory bandwidth pomaze, ali se dalko vishe dobija sa OCom CPU-a.
Ako ces da biras izmedju nize latencije i 3600 Mhz i visoke latencije i 3700 Mhz, svakako ce ti brze raditi na 3600. To je poenta price. Dobitak sa nizim latencijama i protokom jedino neces videti u 3D renderingu.
 
@drfedja mislio sam na procentualno veci napon, nove proce vozimo na 1.7 na vazduhu/vodi neki i jace al dosta njih je rokalo od 1.65~1.7V, vid naponi novih proca su okvirno oko 1V, a max obicno deklarisani na 1.25, 65nm ekipa je bila vid obicno oko 1.27 a max deklarisani 1.55, u prevodu ovi sto sad voze preko a i na nasim forumima na 1.7 45nm je otprilike kao 2v na starim 65nm, i sad ti meni kazi koga znas ko je vozio ili vozi 2v na vazduhu za testove na 65nm? Slicno i za ram ddr1 max je bio nekih 4v, a ddr2 max nekih 3.5v bar sto sam ja vidjao inicijalno su 1.8v/2.5v sto novije procentualno vise gazimo?
 
Metal gate je stvar stara skoro 40 godina, samo sto zbog nedostatka tehnologije je bila problematicna, pa je koriscen polysilicon gate. Inace metal gate je imao problem sa izgaranjem. Intel je to sigurno resio, mada se ne bih preterano igrao sa visokim naponima na njihovim 45nm procesorima.
Tacno.I nisu otporni na visoke voltaze.Penryn ne moze da izdrzi visoke voltaze.Pochece da "stari" 😀.
Ovo ce se javljati u praksi kod overklokera sve vishe.
 
Nazad
Vrh Dno