Šta je novo?

Elektro i samovozeci automobili

teslini punjaci komuniciraju medjusobno, i ovi ostali mogu da naprave nesto slicno i tacno znaju koliko se koji auto zadrzava da li dolazi sledeci i slicno....i nema preko reda :)

ne mora drzava nikoga nista da obaveze, ne drze se ni pumpe zato sto ih je drzava obavezala nego zato sto imaju korist.
 
Sačekaš tih 30ak minuta? Kao što reče čovek, nepraktičnije je definitivno, ali daleko od nemogućeg.
Ili 2h, ako je na punjač pre tebe stao karavan gastarbajtera na povratku u Tursku.

Nije nemoguće, to je bilo jasno i bez mape, ali imam utisak da je još uvek rano za prelazak. A nekako se i dalje nadam da ce EV kao koncept živeti mnogo kraće od SUS, da će se preći na neke praktičnije grivne ćelije.

@bakara pošto punjači međusobno komuniciraju, da li ti možeš da uradiš rezervaciju slota za punjenje dok su još u putu?


Ono što mene kao korisnika interesuje, šta se dalje dešava sa našim vozilima. Ja već neko vreme gledam drugi auto. Trenutno mi je prvi pick jedan dizel, ako ga kupim sada, vozim 5 godina, to je vreme kada su neki od tradicionalnih proizviđača već prestali da proizvode SUS. Možda cena polovnjacima zapravo skoči, a možda ih ne bude moguće prodati.
 
Nisam ni mislio da nemaju koristi, neka naplaćuju, suština je da se obezbedi što manje zadržavanje e-vozila na punjačima.

Recimo ja vozim e-208 (range 200-280km autoputem), da li misliš da ću bezbrižno čekati iz Subotice do BG, da bi shvatio da je gužva i da zapravo ne mogu da nastavim dalje, kao što mogu kada treba da sipam benzin, neću ovde, gužva je, sipacu na sledećoj, za 40,50km..
Druga stvar, ako imam često punjače, neću čekati 40 min da mi se dopuni auto toliko da imam za 200km (i tako ranije oslobodim mesto za punjenje), punim ga 20 min, pa odmorim ponovo za 100km.

@PJ - Mislim da je još rano za takve radikalne poteze, mislim da se neće desiti, bar ne u narednih 10godina. Već su najavljivali prestanak SUS motora, pa su ih pomerali i mislim da će i sad da ih pomere. Evo i najprostiji primer koliko je industrija nespremna. Peugeot je neke modele ostavio sa analognim tablama, jer dobaljaci nemaju dovoljno el. komponenti da mogu da isprate proizvodnju modela sa digitalnim instrumentima.
 
A nekako se i dalje nadam da ce EV kao koncept živeti mnogo kraće od SUS, da će se preći na neke praktičnije grivne ćelije.

Verovatno si se ovde nespretno izrazio. EV kao EV, neće nigde nestati, zapravo trajaće duže, nego ovo što imamo sada, mislim istorijski gledano, poredeći sa SUS motorom.

Tj, kao način pokretanja vozila, u tehnološkom smislu, koristićemo duže elektromotor, nego motor sa unutrašnjim sagorevanjem. Samim tim, to je i dalje EV.

Odakle ćemo uzimati energiju, da li sadašnje baterije, da li gorivne ćelije, da li nešto treće, ne menja priču, da je to i dalje EV, vozilo sa elektromotorom.
 
Imali smo test masinu na 2 nedelje. Elektro viljuskar triplex koji dize 10 tona.
Olovna baterija teska 4,5 tona. Punis 9 sati, vozas skoro 9 sati. Mora skroz prazna i do vrha punjenje. Cena 150.000 evrica sa takvom baterijom Ista masina sa litijum baterijom, koju punis kada hoces i iste je tezine, cena samo 240.000 evrica. Litijum izdrzi od 100 do 20% skoro 7 sati rada.
Da nije pritiska drzave sa taksom na CO2, kao i premije za zastitu okoline, firma nikada ne bi ni pomislila na ev masine...
 
Verovatno si se ovde nespretno izrazio. EV kao EV, neće nigde nestati, zapravo trajaće duže, nego ovo što imamo sada, mislim istorijski gledano, poredeći sa SUS motorom.

Tj, kao način pokretanja vozila, u tehnološkom smislu, koristićemo duže elektromotor, nego motor sa unutrašnjim sagorevanjem. Samim tim, to je i dalje EV.

Odakle ćemo uzimati energiju, da li sadašnje baterije, da li gorivne ćelije, da li nešto treće, ne menja priču, da je to i dalje EV, vozilo sa elektromotorom.

Hvala na korekciji. Pod EV sam mislio na EV vozila sa trenutnim mehanizmom punjenja. A verovatno sam i tu pogrešio, jer se u ne tako dalekoj budućnosti može pojaviti baterija koja će imati drastično veći kapacitet po jedinici zapremine i način (bežičnog) punjenja koji će biti višestruko brži od trenutno najbržeg teorijskog punjenja.

@giovanni laički rečeno, gorivne ćelije su mehanizam koji hemijskom reakcijom proizvodi električnu energiju. Ovog trenutka najinteresatnije zvuči vodonik kao gorivo i kiseonik kao pokretač reakcije. Vodonik se skladišti u vozilu, a kiseonik se uzima iz okruženja.

A ne bih se iznenadio da naprave toliko mali i bezbedan nuklearni reaktor, da stoji u kolima, sposoban da napaja auto ceo životni vek ili da na redovnom servisu samo zamene epruvetu sa gorivom za narednih 10-15-20 hiljada kilometara, a predjeni kilometri se automatski naplaćuju jednom mesečno preko nekog ugovora. Ne platiš, neće da krene.
 
Ajde malo o gorivnim ćelijama. Šta je to uopšte?

Gorive ćelije postoje već 100-tinak godina. Poenta je da praktično vrše obrnutu elektrolizu. Iz vodonika i kiseonika proizvode el. energiju, i kao nusprodukt, čistu vodu.
Dakle, kao polazno gorivo, vodonik i kiseonik.

Inače su veoma efikasne, i ako je vodonik gorivo, zapravo su najefikasniji način korišćenja vodonika kao goriva. Koristila ih je NASA u Apolo programu i na Šatlu.

Dalje, postoje razne varijante koje hemisjkim postupcima dolaze do el. energije, ali se to uvek nekako na kraju dovede na vodonik. Imaš npr. ove: https://www.bloomenergy.com/
Rade gorive ćelije koje kreću od metana, (zemni gas), ali na kraju, obrni okreni, vodonik (iz metana) + kiseonik = el.energija + voda (+ još ponešto, zavisi od kojeg goriva krećete).

Uglavnom, problem gorivih ćelija je što su najefikasnije ako je ulaz čist vodonik. Ali vodonik se dobija elektrolizom, tj. el.energijom, a onda je bolje el. energiju koristiti direktno.
Bilo je pokušaja gorivih ćelija u vozilima i drugih ulaznih goriva, ali to su več velika, teška i skupa postrojenja da se koriste na mobilnim platformama.

Ako će el. motor da okreće točkove, trenutno je baterija druga po efikasnosti iza gorivih ćelija sa čistim vodonikom kao polaznim gorivom, ali se smisao gubi kada se zna da se vodonik dobija el.energijom. Plus što su instalacija za vodonik u samom vozilu, kao i pumpe i stanice za napajanje dosta složene i skupe. Gorive ćelije su takođe skupe, podrazumevaju ne male količine platine.
Dakle, ostaje baterija + el.motor kao jedina izgledna budućnost.
 
A ne bih se iznenadio da naprave toliko mali i bezbedan nuklearni reaktor
Nista od toga, nuklearke se gase tj klasicne izvedbe + radioaktivni otpad je veliki problem, jedan od razloga zasto je Nemacka ukinula nuklearke jer i dan danas placa odstete...

Jos smo u pelenama sto se tice kvantne mehanike ali sam uveren da je tu buducnost.
 
Planiraš rutu, kreneš na put. Šta radiš ako dodješ na mesto gde si planirao da se napuniš i shvatiš da ćeš u najboljem slučaju čekati na red najmanje 30 minuta, jer su i drugi baš tu planirali da se pune?

Pros cons je sledeći, 99% vremena vozimo svi kola u gradu, 1% vremena duže ture. S'obzirom da imam garažu i potencijalno punjač, neće se ići na pumpu/punjač i svo potrošeno vreme na bezinskoj pumpi tokom godine na gomilu, pa pretoči u to jedno, dva čekanja kad se putuje negde dalje i koriste tuđi punjači.

Na primer, ja sipam gorivo jednom nedeljno, neka je 5 minuta točenje bez ulaska u objekat, plaćanje bar kodom. Ima 48 nedelja da radim, 4 ne radim, recimo, to je 4 sata godišnje. Sve do oko 4 sata godišnje vanrednog čekanja na punjače usput ti je i dalje u okvirima uštede vremena.

EV imaš benefit punjenja kod kuće, benzinski motor ne, dok za duže ture je svakako još dugo prednost vozilo sa motorom na gorivo.

Mene punjenje ne plaši, više me plaši eventualni požar, kvarovi, servisna podrška, itd. Trenutno kod nas to može biti samo drugi automobil, teško prvi.
 
^^ Hm, zanimljivo...

Mada, koliko ja pratim te alternativne motore/izvore/pogone, već jedno 30 godina se malo malo pa pojavi tekst o nekom revolucionarno novom rešenju motora ili pogona.
Pa smo opet tu negde obrni okreni na SUS motoru, klipu, klipnjači, radilici...

Konkretan primer sa linearnim motorom i vodonikom kao gorivom, sumnjam da je efikasnije od gorivih ćelija kojima je takođe vodonik gorivo, i koje direktno proizvode el.energiju.
Zapravo ne može biti efikasnije jer primer iz teksta el.energiju proizvodi posredno, prvo mehaničku, pa generator, pa tek onda el.energija. Vodonične gorive ćelije su vrlo efikasne u proizvodnji el.energije, i teško da nešto sa mehaničkim posrednikom može biti efikasnije. Plus dalje, već je zaključeno da se vodonik proizvodi korišćenjem el.energije, a onda dalje opet ga konvertovati u električnu može biti samo gubitak, poredeći ga sa direktnom upotrebom el.energije.
 
Pre mesec dana imao sam cast da provozam nov Tesla 3. Drugar kupio u svici. Ubrzanje je ludo. Autonomija 400 km i nesto. Ali problem je bio dolazak od Podgorice do Beograda. Nigde punjenja. Na mapi nigde nista kroz Srbiju. Da, Jagodina ima ali nije na trasi. Dok u Bosni je mnogo bolja situacija. Imaju punjace manji gradovi i uzgred lepo su regionalno rasporedjeni. Na zapadu svaki supermarket ima punjace pa nije ni bitno u daljoj prici. Morao je da T 3 ukrca u auto voz u Baru i da dodje do Beograda. Uzgred pored punjaca po Beogradu samo je jedan brzi punjac kod Ikee. Inace put od Bazela do Bara je kostao 10 evra sto se tice "goriva"
 
Najveće iznenađenje me dočeka ispod haube, pošto sam je otvorio potpuno nespreman. Nigde motora, hladnjaka, interkulera, turbina, posudica i ostalih radosti iz dizel univerzuma.
IMG_20210823_124905.jpg
 
Pre mesec dana imao sam cast da provozam nov Tesla 3. Drugar kupio u svici. Ubrzanje je ludo. Autonomija 400 km i nesto. Ali problem je bio dolazak od Podgorice do Beograda. Nigde punjenja. Na mapi nigde nista kroz Srbiju. Da, Jagodina ima ali nije na trasi. Dok u Bosni je mnogo bolja situacija. Imaju punjace manji gradovi i uzgred lepo su regionalno rasporedjeni. Na zapadu svaki supermarket ima punjace pa nije ni bitno u daljoj prici. Morao je da T 3 ukrca u auto voz u Baru i da dodje do Beograda. Uzgred pored punjaca po Beogradu samo je jedan brzi punjac kod Ikee. Inace put od Bazela do Bara je kostao 10 evra sto se tice "goriva"
1629831614310.png
Evo kako je mogao najbrže, preko Aleksinca gde je Tesla supercharger. Jeste "malo" okolo, ali izvodljivo je. Samo jedno punjenje i to trajalo bi samo 16 minuta. :)
 
Poslednja izmena:
Google Maps mi kaže da normalnom rutom od Bara do Beograda treba 8 sati i 14 minuta, tako da ovo ispada samo 30-40 minuta duže. Pitam se da li je to realno. :unsure:
 
Google maps računa uslove/gužvu na putu, dok ovaj route planner verovatno računa da celim pitem voziš maks dozvoljenom brzinom.
 
^^ Hm, zanimljivo...

Mada, koliko ja pratim te alternativne motore/izvore/pogone, već jedno 30 godina se malo malo pa pojavi tekst o nekom revolucionarno novom rešenju motora ili pogona.
Pa smo opet tu negde obrni okreni na SUS motoru, klipu, klipnjači, radilici...

Konkretan primer sa linearnim motorom i vodonikom kao gorivom, sumnjam da je efikasnije od gorivih ćelija kojima je takođe vodonik gorivo, i koje direktno proizvode el.energiju.
Zapravo ne može biti efikasnije jer primer iz teksta el.energiju proizvodi posredno, prvo mehaničku, pa generator, pa tek onda el.energija. Vodonične gorive ćelije su vrlo efikasne u proizvodnji el.energije, i teško da nešto sa mehaničkim posrednikom može biti efikasnije. Plus dalje, već je zaključeno da se vodonik proizvodi korišćenjem el.energije, a onda dalje opet ga konvertovati u električnu može biti samo gubitak, poredeći ga sa direktnom upotrebom el.energije.
Проблем код водоника је цена која тешко може да се спусти много. Једна опција је масовна производња, где може да се спусти цена производње али је проблем пренос до пумпи који кошта много, а друга опција је производња на пумпи директно али то онда кошта много. Што се тиче ћелија на водоник, ту је проблем што је ефикасност од струје (од које се 90% прави водоник тренутно) до струје коју произведе горивна ћелија око 30%, док код батерија то буде око 75% што значи да се код водоника губи 45% више струје. Водоник се мени свиђа као идеја зато што дођеш и напуниш за минут а не дрндање са пуњењем. Мада сад сам читао перипетије неког лика у америци око пуњења. Оно што ни мени није пало на памет, онај део за точење може да се замрзне и да се направи лед, који је јако тешко очистити а не може да се точи са њим,
Такође људи не капирају проблеме са инфраструктуром за батерије. питање ако се крене масовно у то, колико ће да се распадне наш јадни ЕПС. Много богатије државе имају проблем са чекањем. У норвешкој је преко 50% продаје нових електро и улазе у проблем чекања на станицама иако имају 16000 пуњача у земљи. Што се тиче инфраструктуре, за једну пумпу са 6 брзих пуњача (колико знам обично иду у паровима) треба вам рецимо 300KW. То је јако велика снага, практично вам треба једна трафостаница за зграду да би то подржала. Узмите у обзир да 6 пуњача није ни приближно са 6 точилица горива с обзиром на трајање пуњења
 
He he, da li si pročitao celu temu? Sve to je već navedeno.

Da, vodonik nema budućnost kao mass gorivo. Proizvodnja, transpost, lagerovanje, korišćenje, sve zajedno je daleko veći gubitak energije nego pogon el. energijom direktno.
Ako sam dobro ukapirao, stanice za LNG (Liquefied natural gas) su u principu kompatibilne i sa vodonikom, uz određene modifikacije, ali LNG nije baš da je zaživeo.
Vodonik prognoziraju za velika i teška long range teretna vozila. Tu možda imaju smisla.

Što se punjača tiče, da, biće problem mass punjenja, kada do toga dođe. Tesla Supercharger može da puni sa 150kW. Deset komada na jednom mestu, ako se nakači 10 vozila istovremeno, jeste 1.5MW. Predpostavljamo da će u nekoj budućnosti svako parking mesto imati običan "spori" priključak, i da će umreženi smart grid sistemi upravljati tim punjačima, te optimizovati punjenja i usklađivati ih sa mrežom i potrebama vozača. Brzi punjači će biti uz deonice gde ljudi idu na duža putovanja.
 
Vodonik je nestabilan, zapaljiv i eksplozivan. Vrlo nezgodan za transport i skladištenje u velikoj količini, na stranu energetske gubitke u celom procesu.

Što se tiče stanica za dopunu za električna vozila, pisao sam ovde o sistemu koji koriste električni trajekti sa pomoćnim baterijama koje se stalno dopunjuju. Takvo rešenje može da se izvede i za automobile. Nema svrhe da noću kad nema potrebe za dopunama na tim stanicama, a struja je jeftina sama stanica bude bez ikakve potrošnje. Ovako se pravi "bafer" koji može da se koristi kad treba. Sistem stacionarnih baterija je dobro poznat, i može prilično jednostavno da se gradi na bezbedan način, i da ima mogućnost ventilacije, održavanja i ostalog što je neophodno.
 
Vodonik je nestabilan, zapaljiv i eksplozivan. Vrlo nezgodan za transport i skladištenje u velikoj količini, na stranu energetske gubitke u celom procesu.

Po tim pitanjima nije nešto posebno gori od CNG i LNG. Čak štaviše, ako procuri, beži gore, ne lageruje se "u podrumu".

Sve u svemu, vodonik nije gorivo budućnosti za mobile. Možda bude za heavy-duty-long-range privredna vozila. Za civile, ne.
 
Meni je najsimpatičnije od svega u vezi sa vodonikom bila tvrdnja profesora sa ETF-a: vodonik curi. Naime, molekul vodonika je toliko mali da je mnogo manji od širine kristalne rešetke materijala od kojih se najčešće prave rezervoari (parafraziram). Zato su im i rezervoari jako skupi i teški, a punjenje je prilično sporo u poređenju sa benzinom.

Što se tiče punjača u nas, biće problema samo sa time ko će u njih da investira, energije će se naći, a mreža će ja većini lokacija morati da se gradi nova ili da se "ojačava". Poznato je da se kod traženja uslova za priključenje, iz distribucije proračunaju realno potrebne uslove i onda na stranu sigurnosti "udare" x2 ili x3 ili x5. Sve u svemu, kućne punjače će verovatno i moći da ugrađuju svi, naročito u gradskim sredinama, ali brzwe punjače, naročito više njih na istom mestu, to je malo opsežnija investicija.

I na kraju, zabluda je da je struja jeftinija noću. Barem ne u onoj meri koliko je kod nas odnos cene jeftine i skupe tarife. Već mesecima unazad cena noćne energije je ista ili nekad i viša nego cena energije u toku popodneva. Zimi je malo drugačije, ali nikada odnos cene dnevne i noćne energije ne prelazi 2. Razlog tome je masovno povlačenje iz pogona termo i nuklearnih elektrana u Evropi, a one su te koje su držale niske cene noćne energije, i sve veće učešće obnovljivih u proizvodnji.
 
20210913_183202.jpg
 
Nazad
Vrh Dno