Šta je novo?

Elektro i samovozeci automobili

Kad bude trebalo sprovesce firma kabl do parkinga i punicete tamo...
Lakse je jednom instalirati kabl za punjenje nego stalno ici na pumpu.

jeste sve ovo jos uvek SF fantazija ali bice to vremenom bas tako.
U tenutnoj situaciji neće. Lokal nema svoja, već samo zajednička, javna parking mesta, do kojih se dolazi preko trotoara i zelene površine. No way Jose.
Moj je lokal, rado bih ja tu organizovao i privatna parking mesta i punjače i sve, ali neće da može. Javna površina. Verovatno će i zonu da nam uvedu u narednim godinama.
Post automatically merged:

Za one koje mrzi da čitaju "For now, NDB has only completed a proof of concept.", ali ideja je interesantna.

 
Poslednja izmena:
Troskovi za struju pa sadasnjim cenama nece biti prevelika stavka u koriscenju automobila. Ako ovaj dacijin model ima kapacitet od 27KWH i sa time da realno predje 200km, pretpostavimo da ce prosecan korisnik napuniti 10 puta za mesec dana kako bi presao nekih 2000km to je nekih 270kwh, ajde recimo da dodamo i do 300kwh. Ukoliko je prosecno domacinstvo koje se ne greje na struju onda ce ovi kilovati biti u plavoj zoni po visoj tarifi je 2700 dinara, po nizoj oko 675 din ako je pola pola onda je oko 1680 din, manje od 15 evra. Najjeftinji energent za SUV vozila je TNG (da ne racunam metan koji nije masovno zastupljen) da bi presao 2000km trebalo bi mu bar 160l plina i jos bas 5-6 litra benzina sve skupa bar 14.000 dinara. 14000 - 1700 = 12300 ustede (rata za auto).
Punjenje na trofaznu uticnicu bi moglo da ide vecom brzinom, tri zice poprecnog preseka 2,5mm mogu da podnesu svaka po 3,5kw , znaci 10.5 kwh/h. Ali pretpostavimo da jos neki uredjaj radi u isto vreme onda realno na 6-7kwh/na sat, za 4 sata baterije su pune.
 
Ta usteda u "gorivu" i jeste poenta.
Ko kupuje jos auto za kesh? Niko normalan :)
Ako trosak auta gledas kao mesecni trosak, onda je rata za kovencionalni auto + gorivo + odrzavanje + takse vrlo uporediva sa EV

Primer Dacia:
Klot Logan je 10000e kod nas (osnovnog Sandera ni nema u cenovniku? Samo Stepway za 11000e. Nekad su Dacie kostale 7-8000?!). Rata za kredit na 5 godina je 140e, za 2000km treba 170e (7x140x20/118) goriva, mesecni trosak je 310e
Ako Spring bude kostao 12000e rata kredita je 30-tak evra vise, trosak goriva je od 0 do15e, mesecni trosak ukupno do 185e. Bonus je sto nema poreza, redovnih servisa...
 
Poslednja izmena:
Prosečan srpski vozač prelazi 12.500 km godišnje (ne sećam se izvora) i to je sa jednim odlaskom na godišnji odmor, pa s obzirom na manju potrošnju, bila bi manja i ušteda.

Kad smo kod računanja, verovatno bi se neko punjenje vozila objavilo i na javnim punjačima, koji su još uvek besplatni.

S obzirom da se sada pojavljuje sve više električnih vozila, kakav je plan servisa za ta vozila? U Hyundai salonu sam pre nekoliko godina video super poster za servis. A2 format, tabela, svi aktuelni modeli, intervali servisa i cena u dinarima.

Ja sam prilikom kupovine automobila dobio 5 redovnih servisa, ali još uvek nisam odande izašao, a da nešto ne doplatim. Filter kabine, u najmanju ruku.
 
Kad bude trebalo sprovesce firma kabl do parkinga i punicete tamo...
Lakse je jednom instalirati kabl za punjenje nego stalno ici na pumpu.
Razmišljam o Airport City kompleksu. Kad se 500-600 parkiranih vozila nakači da se dopuni... Trebaće mini nuklearna elektrana u komšiluku :)
Slično važi i za nove stambene komplekse koji imaju garaže za po preko 500 vozila...
 
Bio juce u nabavci u Kauflandu, koji ima fast charge station, placa se naravno... Bila interesantna scena gledati 3 Tesle kako se guraju ko ce pre na 2 prikljucka...
Kasnije se muvam po gradu i prolazim pored neke druge stanice, koja je free i nigde zive duse, jer je udaljena (tipa 600-700m) od bilo cega interesanrnog iako je blizu centra.
Cak ni free varijanta nije interesantna ako se mora cekati i prosetati.
 
Poslednja izmena:
Da, lokacije za mass charge će realno, i biti najveći problem za omasovljenje EV.
 
Besplatno ako si obavio shoping za vreme punjenja, imas qr kod na fiskalnom koji stanica ocita i onda je free.
Ne znam cenu ako direktno placas, posto je parking otvoren, javni.
 
Secate se onih revolucionarnih solarnih modularnih blokova sto su trebali da zamene asfalt od pre 10-15 god, ako ne i vise?
Po svim aspektima je to must have tehnologija koja je morala zaziveti, gde pokrivas ogromne povrsine solarnim plocama, resavas signalizaciju puteva, resavas sneg i poledicu itd itd...
Koliko je asfalta zamenjeno? Nula...



Sumirano:

 
Kojom matematikom sumiraš 24 minuta u 32? 🤔
 
Malo da bacimo matematike, solarna konstanta je cca 1300 W/m2

1300W/m^2 imaš iznad atmosfere Zemlje. Na toliko mogu da računaju sateliti npr.

Na površini Zemlje imaš oko 1kW/m^2. A i to samo u slučaju da sunčevi zraci padaju tačno pod pravim uglom na površinu, i samo u slučaju idelano čiste atmosfere.

Da solarna konstanta je ukupna energija sunca u svemiru, greška. Svakako u Srbiji (Južno bački okrug) imamo nešto preko 1kW/m2 na tlu.

Može da se vidi kakvo je stanje svaki dan:

 
Evo jedne antireklame (na linku oko 5:50, vidi se koji TC je u pitanju), kod nas cena kilovata oko 30din. Preterano... preko puta ulice, bukvalno, ima besplatan punjac.

I nije isključeno da je to ono što nas zaista očekuje. Ista ili slična cena po kilometru kao na fosilna goriva. Benzin/Dizel sada koštaju približno (u jednoj državi) sa manjim razlikama ako je neka zabačena pumpa ili na autoputu. Strujni punjači će sigurno imati veći raspon cena, a glavni faktori će biti lokacija i brzina punjenja.
 
Lepota "nove" tehnologije je sto autsajderi i startup kompanije mogu od da krenu od nule i budu konkurentni pa i bolji od kompanija koje prave kola 120 godina. Citam nedavno da se trenutno vise od 100 firmi bavi razvojem elektricnih aviona.

Elem, Huawei je pretekao glasine o Apple iCar-u i Xiaomi mi-car-u i lansirao svoj prvi auto na bazi Kirin 990A cipseta 😂. link
 
^ Jel podržava Android auto? 🤔

Od Huawei automobila očekujem da bude izuzetno efikasan u potrošnji baterije, da ima najveći domet u klasi, ali i da povremeno, bez razloga, stane na 3-5 sekundi i da sam odlučuje kada će farovi da rade i kojim intenzitetom, bez obzira na spoljne uslove. Biće nezgodno noću.
 
Bilo bi dobro da se više piše o proizvodnji litijuma, koliko uništava planetu proces ekstraktovanja rude litijuma, jer vidim da mnogi smatraju da su automobili na baterije ekološki, što mislim da nije tačno, a o tome se vrlo malo piše.
 
Ista prica bila i sa neonkama...
 
Ni proizvodnja nafte nije ekološka pa se proizvodi...
Čak sta vise siguran sam da nafta ima mnogo više prljavih procesa i nusprodukata...plus ulja, i druge tečnosti za rad sus motora
 
U sustini nema, jer su skoro svi derivati iskorisceni.
Da nema sirove nafte, ne bi se kuckali sada preko neta...
Cak ni aspirin ne bi imali...
Takodje ulje se procentualno najmanje koristi u motorima, mnogo vise u industriji.
Npr u moje igracke na poslu ide od 150 do 600 litara hidraulicnog ulja po masini.
U procesu proizvodnje ode dnevno i 2000 lit teskog ulja a imamo 24 fabrike samo u Nemackoj.
Proces proizvodnje i koriscenje masina (osim izduvnih) su smisljeni da se bukvalno nista ne zagadjuje.
Dok su proizvodnja neonki i lithiuma izuzetno toksicni, na to je kolega aludirao.
Takodje se uporno zaboravlja koliko je zelenila nestalo u zadnjih 50 god. EV nas nece spasiti, verujem da cak ni mass primena nece puno promenuti.
 
Ne preterujte. Eksploatacija litijuma je u današnjim savremenim rudnicima i postrojenjima za preradu potpuno hermetički zatvoren ciklus. Rudnici i prerada litijuma postoje i u najrazvijenijim zemljama, i rade bez zagađenja. Danas je Autralia najveći proizvođač litijuma, slede ih Čile i Kina, i svi oni imaju potpuno zatvorene cikluse proizvodnje i prerade litijuma.e.

Da, može litijum ruda da se melje/kuva/topi/ekstrahuje i u otvorenim kazanima, na vatri, ali tako se ne radi nigde. Savremeni zatvoreni ciklus nema uticaja na okolinu. Jeste toksično, ako uđeš u pećku. Isto kao da uđeš u destilator za naftu.

Dobijanje nafte iz škriljaca je višestruko prljaviji posao, a veoma izvestan ako se ne okanemo nafte na mass nivou.

Dalje, litijum iz baterija može veoma lepo da se reciklira, i u budućnosti će svakako sve car baterije ići na reciklažu posle isluženog radnog veka.
Izvađena nafta će najvećim delom, kad tada da sagori. Nema reciklaže.

....

Što se zagađenja tiče i rudarenja, trenutno je gadna situacija sa kobaltom, koji je takođe neophodan za proizvodnju Li baterija (mada u mnogo manjoj količini). Najviše kobalta proizvodi država Kongo u Africi, i odande vidimo one scene gde deca rukama i ašovčićima kopaju rudu, prenose je u pletenim torbama. Ali to je svakako generalni problem svih centralno Afričkih država i njihovog (ne)uređenja, a ne tehnologije proizvodnje. I ti rudnici u Kongu su pod pritiskom javnosti, u poslednje vreme prilično dovedeni u red.
 
Poslednja izmena:
  • Like
Reagovanja: mnt
Iskreno se nadam da je tako. Videćemo u Loznici iz prve ruke. Australija je ipak malo drugačija priča, skoro polovina teritorije (kontinenta) je nenastanjiva.
Nafta za proizvodnju goriva je samo jedan delić. Ceo svet, praktično sve oko nas (a i na nama :)) je napravljeno od destilata nafte.
 
Poslednja izmena:
Ne preterujte. Eksploatacija litijuma je u današnjim savremenim rudnicima i postrojenjima za preradu potpuno hermetički zatvoren ciklus. Rudnici i prerada litijuma postoje i u najrazvijenijim zemljama, i rade bez zagađenja. Danas je Autralia najveći proizvođač litijuma, slede ih Čile i Kina, i svi oni imaju potpuno zatvorene cikluse proizvodnje i prerade litijuma.e.

Da, može litijum ruda da se melje/kuva/topi/ekstrahuje i u otvorenim kazanima, na vatri, ali tako se ne radi nigde. Savremeni zatvoreni ciklus nema uticaja na okolinu. Jeste toksično, ako uđeš u pećku. Isto kao da uđeš u destilator za naftu.

Dobijanje nafte iz škriljaca je višestruko prljaviji posao, a veoma izvestan ako se ne okanemo nafte na mass nivou.

Dalje, litijum iz baterija može veoma lepo da se reciklira, i u budućnosti će svakako sve car baterije ići na reciklažu posle isluženog radnog veka.
Izvađena nafta će najvećim delom, kad tada da sagori. Nema reciklaže.

....

Što se zagađenja tiče i rudarenja, trenutno je gadna situacija sa kobaltom, koji je takođe neophodan za proizvodnju Li baterija (mada u mnogo manjoj količini). Najviše kobalta proizvodi država Kongo u Africi, i odande vidimo one scene gde deca rukama i ašovčićima kopaju rudu, prenose je u pletenim torbama. Ali to je svakako generalni problem svih centralno Afričkih država i njihovog (ne)uređenja, a ne tehnologije proizvodnje. I ti rudnici u Kongu su pod pritiskom javnosti, u poslednje vreme prilično dovedeni u red.
Izmišljate... Poslušajte reči stručnjaka kako se ekstraktuje ruda litijuma, postoje razlike između površinskih kopova - slaništa i podzemne eksploatacije litijuma, iz prljavih ruda, kao šro je npr. ruda Jadarit. Za proizvodnju litijuma se koriste ogromne količine sumporne kiseline i vode, Ta voda, za koju Rio Tinto tvrdi da se čistija od uzete vode, se potom vraća u reku... a ostaju milioni kubika otrovne šljake, koja se taloži. Takođe se u atmosferu ispuštaju otrovni gasovi, a zemljište na kome se taloži šljkala decenijama ostaje neupotrebiljivo za bilo šta. Nema primera gde je iskopavanje litijuma ekološko, a najmanje je hermetčki zatvoreno. Svedoci smo da se i nakon gađenja rudnika
Ne preterujte. Eksploatacija litijuma je u današnjim savremenim rudnicima i postrojenjima za preradu potpuno hermetički zatvoren ciklus. Rudnici i prerada litijuma postoje i u najrazvijenijim zemljama, i rade bez zagađenja. Danas je Autralia najveći proizvođač litijuma, slede ih Čile i Kina, i svi oni imaju potpuno zatvorene cikluse proizvodnje i prerade litijuma.e.

Da, može litijum ruda da se melje/kuva/topi/ekstrahuje i u otvorenim kazanima, na vatri, ali tako se ne radi nigde. Savremeni zatvoreni ciklus nema uticaja na okolinu. Jeste toksično, ako uđeš u pećku. Isto kao da uđeš u destilator za naftu.

Dobijanje nafte iz škriljaca je višestruko prljaviji posao, a veoma izvestan ako se ne okanemo nafte na mass nivou.

Dalje, litijum iz baterija može veoma lepo da se reciklira, i u budućnosti će svakako sve car baterije ići na reciklažu posle isluženog radnog veka.
Izvađena nafta će najvećim delom, kad tada da sagori. Nema reciklaže.

....

Što se zagađenja tiče i rudarenja, trenutno je gadna situacija sa kobaltom, koji je takođe neophodan za proizvodnju Li baterija (mada u mnogo manjoj količini). Najviše kobalta proizvodi država Kongo u Africi, i odande vidimo one scene gde deca rukama i ašovčićima kopaju rudu, prenose je u pletenim torbama. Ali to je svakako generalni problem svih centralno Afričkih država i njihovog (ne)uređenja, a ne tehnologije proizvodnje. I ti rudnici u Kongu su pod pritiskom javnosti, u poslednje vreme prilično dovedeni u red.
NS, nisi u pravu.
Ne mogu sada naširoko da pišem, morao bi da se dobro pripremim, znam kakvi su IT-ovci, ali sam siguran da si u krivu. Ukoliko smatrate da bi bilo dobro da se piše više o tome, pokušaću da na forum pozovem stručnjake, pa da rasprava bude kvalitetnija, jer mi je krivo da IT jako malo zna o ovome, nekako smo se izgubili u gadžetima i tako tome, pa zaboravimo na mnoge druge bitne stvari...
 
Umesto prodaje vozila sa različitom opremom, proizvođači automobila sada razmatraju implementiranje svega što imaju u sva vozila, s tim što će sistemi biti aktivirani putem softvera. To će sniziti troškove proizvodnje i povećati prihode kroz usluge koje će birati kupci. Sve dok je proces kupovine lak a refundiranje zbog slučajnih kupovina brzo, to bi moglo dobro da funkcioniše.

Jel važi garancija ako ga rutuješ? Pitam za drugara.
 
Za pocetak sa kraja na kraj drzave, ne mozes da odes elektricnim autom, koliko su nam rasprostranjene stanice za punjenje. Daleko smo mi od te price

Uopšte nije takva situacija, evo napravio sam ti plan kako se stiže od Subotice do Vranja. Prvi plan je za Teslu, što je mnogo brže, samo dva stajanja od po 7 i 12 minuta, a drugi plan je za "običan" električni auto, Hyundai Kona, s kojim jeste malo nepraktičnije, ali nije da "ne može" kako si napisao.

Tesla Model 3 Long Range:
Tesla Model 3 Long Range.png

Hyundai Kona:
Hyundai Kona.png
 
Planiraš rutu, kreneš na put. Šta radiš ako dodješ na mesto gde si planirao da se napuniš i shvatiš da ćeš u najboljem slučaju čekati na red najmanje 30 minuta, jer su i drugi baš tu planirali da se pune?
 
Sačekaš tih 30ak minuta? Kao što reče čovek, nepraktičnije je definitivno, ali daleko od nemogućeg.
 
  • Like
Reagovanja: mnt
Subotica BG je 200km, ako uključiš u računicu jaku zimu, neke zastoje i slično, bude napeto za niskobudžetno e-vozilo, nemamo svi pare z Teslu, niti je možemo u Srb kupiti .

Drugo, ako treba taj put da predjem za 2,3h duže nego sa SUS vozilom, za mene je to "nemoguće" , jer neću sebe izlagati toj budalaštini.

Sramotno je da država nije obavezala benzinske stanice da imaju makar po 1 ili 2 punjača za e-vozila, a ovamo se busaju u grudi, kako su oni ovo i ono...
 
Nazad
Vrh Dno