Šta je novo?

Arch na RAID0 nizu

Neky

Slavan
Učlanjen(a)
01.10.2007
Poruke
918
Poena
330
Sutra mi stiže još jedan disk pa pravim RAID0 radi brzine, što da ne. Usput sam hteo da se rešim Slackwarea i isprobam Arch, jer me mnogi nagovaraju, a argumenti su im ispravni. Google je uradio svoj posao i dao mi 3 linka, ovaj , ovaj i ovaj. Prvi link je oficijelni, pa bih da mu "verujem" najviše, ali i drugi je takođe oficijelni, ali uključuje i LVM. Treći je pak najkraći način, i rekao bih najlakši, jer za svaku komandu znam šta radi i kako se ponaša.

Kasnije bih na tom RAID nizu pravio 2, eventualno 3 particije ( /, /home i možda jednu za Windows, ne treba mi swap ). Nisam napomenuo da je nVidija čipset na ploči, ali ne znam čiji RAID kontroler su ubacili...

Da li se iko od vas susretao sa ovim stvarima, i ako jeste, kako je uspeo? Stvarno bih da pređem na Arch, i uposlim ovaj RAID kontroler na ploči.
 
Prvo... RAID-0 uopšte nije RAID jer tu nema ni "R" od redundanse. Drugo... Linuksov kernel software RAID je daleko pouzdaniji i efikasniji od bilo kog fake RAID-a, a i takav masiv možeš prenositi između različitih kontrolera.

Na kraju... ako si Linux noob, predlažem da uzmeš OpenSuse. Njihov instaler je među najboljima i najlakšim za korišćenje (do duše malo su iskomplikovali stvari u ovoj poslednjoj verziji, ali nije strašno). Pomoću njihovog partitioner alata ćeš lako kreirati potrebne particije i odgovarajući md volume. Mada... nije mi jasno kako jedan Slackware korisnik uopšte postavlja ovakva pitanja!?!? :)

Za Arch ne znam šta da ti kažem... zašto uopšte istražuješ periferiju Linux distribucija? :)
 
Pa u odnosu na slek i sve rpm distribucije arch ima prednost paket menadzera. Nisam nikada radio sa njim posto ne vidim nikakve prednosti u odnosu na debian i gentoo.

LVM koristis ako zelis da imas 'rastegljive' particije, tj recimo napravis 2-3 particije po 5-6 giga i onda lagano dodajes neparticionisani prostor kada ti zatreba. Jedini drawback je to sto, u slucaju nekog problema i startovanja rescue CDa, moras nesto vise da se pomucis da bi mogao da radis sa particijama nego kada su fiksirane i zakucane u startu.

Slazem se sa magickom da je softverski raid u kernelu sigurniji od tih 'soft-win' raidova, mada ce CPU da ti bude manje opterecen ukoliko koristis fake raid (prakticno jedino sto kontrolerska logika radi je XOR-ovanje, sve ostalo radi CPU). Doduse ovo se oseti jedino ukoliko se stalno i mnogo upisuje na hard.

Inace moja iskustva sa fejk raidom su losa - na intel ich5/ich6 kontrolerima i u raid1 rezimu performanse su bile lose a desavala su mi se i misteriozna zakucavanja masine; to je bilo pre 3-4 god, verovatno je drajver bio problem, ali od tada ne rizikujem i koristim iskljucivo softverski raid u kernelu ukoliko masina nema pravi hardverski raid kontroler.

Sto ce tice howto-ova koje si ostavio prvo opisuje instalaciju na fejk raidu, drugo sa kernelovim raidom, na tebi je da se odlucis sta ces da izaberes; treci link iz nekog razloga ne mogu da otvorim :)
 
Poslednja izmena:
Pa u odnosu na slek i sve rpm distribucije arch ima prednost paket menadzera. Nisam nikada radio sa njim posto ne vidim nikakve prednosti u odnosu na debian i gentoo.
Paket menadžment se na OpenSuse linuksu drastično popravio od verzije 11.0 i sada je brz, lak i efikasan, kao što i treba da bude.

... mada ce CPU da ti bude manje opterecen ukoliko koristis fake raid (prakticno jedino sto kontrolerska logika radi je XOR-ovanje, sve ostalo radi CPU). Doduse ovo se oseti jedino ukoliko se stalno i mnogo upisuje na hard.
Otkud ti to!?!? XOR mašina postoji samo u novijim južnim mostovima i koristi se isključivo za generisanje parnosti, odnosno za RAID 5, a ne pri stripingu i mirorovanju koji su dosta brži sa kernel drajverom nego li sa proizvođačevim fake-raid drajverima.
 
Čekaj, zove se RAID a nije RAID? :) Znam o čemu se radi i o čemu pričaš, istina samo u teoriji, ali opet mislim da je dovoljno. Uostalom, to nije ni bilo pitanje. ;)

Normalno da jedan Slackware korisnik postavlja ovakva pitanja, kad to nikad nije radio :) Neću da izbrljam nešto pa da se posle kajem i radim sve ispočetka, zato prvo pitam. Koliko je pametno staviti ext4 za fajl sistem na / i home particiji? Pravio bih i boot particiju, jer GRUB ne može da bootuje sa ext4 još uvek. Ovo nije moja ideja, nego sam je dobio kao predlog na drugom forumu.

Definitivno prelazim na Arch, kakav crni SUSE, nema šanse, ali hvala na predlogu.

Dakle, da pratim prvi link? Ne treba mi LVM.
 
Poslednja izmena:
Koliko je pametno staviti ext4 za fajl sistem na / i home particiji? Pravio bih i boot particiju, jer GRUB ne može da bootuje sa ext4 još uvek. Ovo nije moja ideja, nego sam je dobio kao predlog na drugom forumu.
Ja za sada još uvek ne bih stavljao ext4 na "production" sistem, mada sam vrlo uspešno koristio RaiserFS kada su mnogi paranoisali oko njega.
 
Paket menadžment se na OpenSuse linuksu drastično popravio od verzije 11.0 i sada je brz, lak i efikasan, kao što i treba da bude.

Da ti pravo kazem, nakon toliko pozitivnog iskustva sa debianovim pa cak i gentoo-vim menadzmentom paketa, ne bih se nikada vratio na rpm. U secanju mi uvek ostaju manje-vise neuspesni upgrade-ovi sa verzije na verziju svih rpm distroa koje sam koristio u proslosti. Verujem da to sada izgleda i radi mnogo bolje.

Otkud ti to!?!? XOR mašina postoji samo u novijim južnim mostovima i koristi se isključivo za generisanje parnosti, odnosno za RAID 5, a ne pri stripingu i mirorovanju koji su dosta brži sa kernel drajverom nego li sa proizvođačevim fake-raid drajverima.

Intel je krenuo na svojim plocama da stavlja ta XOR kola (nisu bila deo southbridge-a) u doba ich5/ich6, ali ne mogu da se zakunem da je tako bilo na svakoj ploci koja je dolazila sa tim 'raid' hardverom. Naravno da si u pravu, XOR radi samo za raid 5, to sam zaboravio da pomenem u prethodnom postu, hvala na ispravci.

Ono cega se jako dobro secam jesu lose performanse diskova, u to vreme sam citao zasto se to desava (sad me mrzi da guglujem, koga interesuje moze to sam da nadje) - navodno se radilo o tome da, ako se koristi fakeraid drajver, onda se za transfer podataka na/sa diskova ne koristi DMA, vec svi podaci moraju da prolaze kroz CPU; manje-vise to mu valjda dodje kao prastari PIO.

K'o sto rekoh sada vise uopste ne eksperimentisem - kernel raid za sve osim za prave hardverske raid kontrolere.

Koliko je pametno staviti ext4 za fajl sistem na / i home particiji?

Koliko ja vidim ext4 je oznacen kao stabilan i ne bi smelo da bude nekih katastrofalnih bagova koji ce da te ojade i uniste ceo fajl sistem. Ocito je da zelis da eksperimentises, sto da ne, kreni sa ext4.
Btw grub ne podrzava ext4, ali ga grub2 podrzava.

Dakle, da pratim prvi link? Ne treba mi LVM.

Prvi link ti je uputstvo za fake raid bez LVM-a, drugo za soft kernel raid sa LVM-om.
Ja bih izabrao kernel raid.
E sad, kao kroz maglu se secam da sam nekada davno citao kako je fakeraid obavezan ako ces da imas dual-boot sistem u kome ce i linux i windows da se dizu na raidu, ali i ovo uzmi sa rezervom i (ofc) proveri na guglu :)
 
Poslednja izmena:
Intel je krenuo na svojim plocama da stavlja ta XOR kola (nisu bila deo southbridge-a) u doba ich5/ich6, ali ne mogu da se zakunem da je tako bilo na svakoj ploci koja je dolazila sa tim 'raid' hardverom.
Taj XOR koji spominješ je funkcija implementirana u nekom od Intel ROMB (RAID On MotherBoard) rešenja. Reč je o I/O procesorima baziranim na licenciranoj ARM, odnosno XScale arhitekturi, koji se mogu naći na serverskim pločama. 80303, 80321 ili 80332 su neki od pomenutih IOP-ova koji podržavaju SATA kontrolere i nećeš ih naći na desktop pločama, a i zahtevaju poseban drajver kako je reč o pravim hardverskim kontrolerima.

Ono cega se jako dobro secam jesu lose performanse diskova, u to vreme sam citao zasto se to desava (sad me mrzi da guglujem, koga interesuje moze to sam da nadje) - navodno se radilo o tome da, ako se koristi fakeraid drajver, onda se za transfer podataka na/sa diskova ne koristi DMA, vec svi podaci moraju da prolaze kroz CPU; manje-vise to mu valjda dodje kao prastari PIO.
Nešto si ti tu permutovao. U prethodnom postu si rekao da je fake-RAID brži od soft-RAID-a jer koristi hardversku akceleraciju u čipu, a sada da je obratno. Bilo kako bilo, razjasnili smo stvar.

Koliko ja vidim ext4 je oznacen kao stabilan i ne bi smelo da bude nekih katastrofalnih bagova koji ce da te ojade i uniste ceo fajl sistem. Ocito je da zelis da eksperimentises, sto da ne, kreni sa ext4.
Btw grub ne podrzava ext4, ali ga grub2 podrzava.
EXT4 je još uvek mlad i zelen, uprkos činjenici da je od nedavno označen u kernel stablu kao "stable", što ne znači baš mnogo. Broj implementacija, godine testiranja pa i broj softverskih alata su svakako na strani ext3. Ali to svako neka odluči prema svojim potrebama i željama.
 
Nešto si ti tu permutovao. U prethodnom postu si rekao da je fake-RAID brži od soft-RAID-a jer koristi hardversku akceleraciju u čipu, a sada da je obratno. Bilo kako bilo, razjasnili smo stvar.

Nisi dobro procitao, rekao sam da XOR-ovanje stedi CPU (i usput zaboravio da pomenem da se to ofc desava samo u raid5 rezimu) i da je u mom slucaju fakeraid bio sporiji u radu sa diskovima od kernel raida.

Fakeraid sam testirao na nekoliko intelovih entry 'serverskih' i serverskih ploca u svim raid rezimima tamo neke 2005 god i uverio se da fakeraid radi traljavo.
Siguran sam da si u pravu sto se tice hardverskih detalja i verzija kontrolera.

EXT4 je još uvek mlad i zelen, uprkos činjenici da je od nedavno označen u kernel stablu kao "stable", što ne znači baš mnogo. Broj implementacija, godine testiranja pa i broj softverskih alata su svakako na strani ext3. Ali to svako neka odluči prema svojim potrebama i željama.

Potpuno tacno. Samo da dodam da nije nikakav problem i ako se sistem zavrti na ext3, posto procedura konverzije iz ext3 u ext4 postoji i nije posebno komplikovana.
Naravno, avanturisti mogu vec sada da se odluce za ext4. Ponovicu - vrlo je izvesno da ce onaj koji sada instalira ext4 biti zrtva nekih sitnih bagova, ali verovatnoca katastrofe tipa totalna devastacija sistema i potpuni gubitak podataka je izuzetno mala.
 
Nisi dobro procitao, rekao sam da XOR-ovanje stedi CPU (i usput zaboravio da pomenem da se to ofc desava samo u raid5 rezimu) i da je u mom slucaju fakeraid bio sporiji u radu sa diskovima od kernel raida.
Onda sam te pogrešno razumeo jer si napisao:

Slazem se sa magickom da je softverski raid u kernelu sigurniji od tih 'soft-win' raidova, mada ce CPU da ti bude manje opterecen ukoliko koristis fake raid...
Da ne bude nesporazuma... Većina fake-raid kontrolera ni nema XOR mašinu. Izuzetci su noviji ICHxR kontroleri (x>=9), novija NV rešenja i valjda AMD SB750, koji će u RAID-5 režimu rasterećivati CPU za koji %.
 
Stigao mi hard juče, bacam se na posao. Poželite mi sreću :wave:
 
Ne mogu da verujem. Ceo dan danas se bakcem sa ovim i nista. Pre 10 minuta sam uspeo da dodjem do toga da instaliram GRUB, ali je on prijavio Error 17. Vise ne znam gde gresim. 4 puta sam isao uz uputstvo sa drugog linka, uz male izmene (bez boot particije itd.) ali GRUB nije hteo da se instalira. Onda sam pratio sve od slova do slova, instalirao GRUB na kraju, i popio error 17.

Da li problem moze praviti to sto sam u BIOSu stavio da diskovi budu u RAID0 (stripe) rezimu, a boot particija je postavljena kao RAID1? (pise da tako mora, jer GRUB samo sa nje moze da bootuje)
 
Ne mogu da verujem. Ceo dan danas se bakcem sa ovim i nista. Pre 10 minuta sam uspeo da dodjem do toga da instaliram GRUB, ali je on prijavio Error 17. Vise ne znam gde gresim. 4 puta sam isao uz uputstvo sa drugog linka, uz male izmene (bez boot particije itd.) ali GRUB nije hteo da se instalira. Onda sam pratio sve od slova do slova, instalirao GRUB na kraju, i popio error 17.
Čekaj bre... ajde polako. :) Šta pokušavaš da uradiš? Jel ti to i dalje burgijaš fake-RAID opciju i ako smo ti rekli da ideš na soft-RAID? Pa ko te onda šiša! :d

Ne, ozbiljno... ajde malo elaboriraj.

Da li problem moze praviti to sto sam u BIOSu stavio da diskovi budu u RAID0 (stripe) rezimu, a boot particija je postavljena kao RAID1? (pise da tako mora, jer GRUB samo sa nje moze da bootuje)
Ako si kreirao stripping kroz OROM fake-RAID-a onda je zaista u tome problem. GRUB ti ne vidi strukturu diska, tj ne ume da čita takvu logičku particiju.

Ako to pokušavaš da izvedeš na ploči iz potpisa onda sumnjam da ćeš uspeti. Kol'ko vidim to je nForce čip set... Da li on podržava više logičkih tomova na istom setu diskova, ala Intel Matrix RAID? Ako ne, you're screwed.

Ne znam zašto se uopšte oko toga zej*bavaš. Linuks soft-RAID radi i brže i bolje od bilo kod proprietary fake-RAID-a, a uz to ga možeš prenositi između kontrolera, odnosno možeš pristupiti svojim podacima na bilo kojoj mašini kako ima slobodna dva SATA porta.

Edit: P.S. Ako već nisi shvatio, fake-RAID koristi meta informacije upisane u poslednjim sektorima diska da olakša korisnicima kreiranje softverskog RAID-a. Ali samo da ga olakša i ništa više! To u slučaju Linuksa naravno uopšte nije olakšanje. Što se samog stripinga tiče, to u svakom slučaju odrađuje CPU, samo je pitanje da li ga odrađuje kroz neki odhakovani drajver koji mora da poštuje Intel/ATi/NV/Sil/... ili čiju već konvenciju, ili ga odrađuje kroz nativni Linuks drajver. Ova drugi je naravno mnogo bolji i brži od tih proprietary budževina koje i onako samo služe da vežu korisnike za njihovu platformu.
 
Poslednja izmena:
Da, to za fake-RAID sam shvatio i u BIOSu ga isključio, reinstalirao Arch prateći Begginers guide sa njihovog wikija, i dalje pratio ovo uputstvo. Sve mi je to jasno, sve prođe i sve to odradim, ali mi GRUB pravi probleme. Verujem da je greška do mene, nema šta drugo da bude, samo ne znam gde.


Napravio sam /dev/md0 kao boot particiju od 100MB. To sam uradio "spajanjem" /dev/sda1 i /dev/sdb1 u RAID1, jer sa njega GRUB može da bootuje. Dalje imam /dev/md1 koja će mi služiti kao / i /dev/md2 za /home. Pomenuto uputstvo sam pratio od slova do slova, ali od poslednja stavka koja prođe bez greške je grub> root (hd0,0) , dok grub> setup (hd0) izbaci error 15; ne može da nađe stage1 fajl.

Gde grešim?

Što se čipseta tiče, nisam našao ništa više o njemu, pogotovo ne neke dublje informacije o RAIDu.
 
AAA instalirao sam GRUB, ali doticni ne bootuje nista, opet error 15, file not found. Kontam da ne moze da nadje kernel. Valjda ce biti nesto od ovoga. Svaka pomoc je dobro dosla.:)

Evo menu.lst

Kod:
# (0) Arch Linux
title Arch Linux [/boot/vmlinuz26]
root (hd0,0)
kernel /kernel26 root=/dev/md1 ro md=0,/dev/sda1,/dev/sdb1 md=2,/dev/sda2,/dev/sdb2
initrd /kernel26.img
 
Poslednja izmena:
Ili zaista nema imidza pod tim imenima (kernel26 i kernel26.img), ili iz nekog razloga ne vidis fajl sistem.
Da li je u kernelu ukljucena podrska za raid? Pazi, ne treba ti podrska za raid iskompajlirana kao modul, vec uzidana u kernel imidz.
 
I ti si, kao i kolega sa SK foruma u pravu. Imidz se zove vmlinuz26, ne znam otkud mi ono gore. Na jedvite jade sam provalio u čemu je bio problem sa GRUBom - u mom neznanju/manjku pažnje. Naime, boot particija treba da ima direktorijum boot, pa u njemu direktorijum grub sa pripadajućim fajlovima. Ja sam direktorijum boot izostavio. Posle te ispravke, i prepravke menu.lst fajla GRUB uspešno bootovao Arch, eno sad skidam KDE.

Pre toga sam digao Ubuntu i uradio hdparm -t /dev/md1 čisto da vidim da li to radi, i dobio rezultat od prosečnih 203MB/s. Koliko je to dobro? Još nemam gotov sistem da isprobam sve, sutra javljam kompletne utiske, rezultate i tako dalje.

Veliko hvala svima na pomoći, ako se ikad vidimo imate piće.
 
Poslednja izmena:
Radi Arch kao sat :type: ;)

Dosadan sam, a ne mogu da editujem prošlu poruku.

Još samo da skontam kako da montiram /dev/md2 automatski pod /home/neky i sve će biti super. Kad to uradim ručno Arch se izgubi i miš ne funkcioniše, kao ni jedna komanda iz terminala. Mogu samo restartovati komp :S Napominjem da ovaj direktorijum već postoji, i da je kreiran kad sam kreirao korisnika, dakle kao njegov /home. Možda da obrnem redosled? Obrišem korisnika i dir, onda automontiranje iz /etc/fstab pa napravim korisnika?

Bio sam u pravu. Prvo je bilo potrebno ručno montirati tu particiju u /home/neky , pa onda dodati korisnika sa tim korisničkim imenom i tim ~ direktorijumom. Sada je fstab montira normalno, a kernel prepoznaje da je RAID niz, kao i za / . Sve radi. Bravo Arch, bravo mi.
 
Poslednja izmena od urednika:
Pa izem ti ja onda tu distribuciju kada sve moraš sam da radiš. :d Da si probao OpenSuse 11.1 ne bi naišao ni na jedan od pomenutih problema, ili bi ih pak lako rešio kroz YaST kontrolni centar. ,)
 
Svaki c**a svoga konja hvali :D Verovatno ste i upravu, ali sam ja jako zadovoljan. Suse bije glas da je spor, a Slackware me smorio svojim dep-solveom ( not :) )
 
Svaki c**a svoga konja hvali :D Verovatno ste i upravu, ali sam ja jako zadovoljan. Suse bije glas da je spor, a Slackware me smorio svojim dep-solveom ( not :) )
A šta, ti sa tom cenzurom pokušavaš da budeš politički korektan? :d

Enihau... Samo ti teraj taj Arch. :) Ja sam se zalepio za Suse još pre 12 godina i to iz više razloga.

A to da je Suse spor se uvek odnosilo na njegov paketni menadžer i samo paketni menadžer, ali se to davalo premostiti Smartom ili nekom drugom zamenom. Novije verzije su potpuno rešile taj problem te je YaST-ov softver menadžer sada brz k'o munja. :) RPM-hell ćeš takođe izbeći ako ne budeš dodavao sve moguće repozitorije nego samo oficijalne i po neki paket sa strane.

Ipak... ono što je najveća snaga OpenSuse distribucije je ujedno i njena najveća mana, a to su grafički konfiguracioni alati. U nekim segmentima su savršeni, dok su u nekima nepotpuni, odnosno ne možeš da podesiš baš sve opcije koje neki servis pruža, pa moraš da pribegavaš ručnom editovanju fajlova, a tu nastaje problem... Ništa nije tamo gde očekuješ da će da bude! :S: Izem ti LSB!#@$! :mad: :d
 
Voleo bih da mi neko sa iskustvom odgovori na ovo... Naime, hdparm -t /dev/md2 daje ~200MB/s (/dev/md2 je kreirana od /dev/sda3 i /dev/sdb3), a kada kopiram na toj particiji, recimo iz Downloads u Filmovi, brzina varira od 65MB/s do čak 47MB/s. To je katastrofalna brzina.

Drugar ima RAID0 niz, koristio je fake(BIOS)RAID, i ima konstantu brzinu upisa od 130MB/s i to na poslednjih 10% diska, gde brzina naravno opada. Ima instaliran WinXP i nVidia RAID drivere. Ja takođe imam nVidia čipset.

Kada kopiram iz home direktorijuma na root particiju, sve ide malo brže, ali opet nedovoljno brzo. Reč je o 67-72MB/s.

Da li je problem u Linux RAID driveru ili nečem drugom? Evo mdstat izlaza.

Kod:
bash-3.2# cat /proc/mdstat
Personalities : [raid1] [raid0]
md2 : active raid0 sda3[0] sdb3[1]
292848640 blocks 64k chunks

md1 : active raid0 sdb2[1] sda2[0]
19534848 blocks 64k chunks

md0 : active raid1 sdb1[1] sda1[0]
96256 blocks [2/2] [UU]

unused devices: <none>

Kod:
bash-3.2# mdadm --misc --detail /dev/md0
/dev/md0:
Version : 0.90
Creation Time : Sun Feb 15 21:26:23 2009
Raid Level : raid1
Array Size : 96256 (94.02 MiB 98.57 MB)
Used Dev Size : 96256 (94.02 MiB 98.57 MB)
Raid Devices : 2
Total Devices : 2
Preferred Minor : 0
Persistence : Superblock is persistent

Update Time : Sat Feb 28 19:20:26 2009
State : clean
Active Devices : 2
Working Devices : 2
Failed Devices : 0
Spare Devices : 0

UUID : f0ecb34f:87e84c0c:e86658c6:3afad08d
Events : 0.4

Number Major Minor RaidDevice State
0 8 1 0 active sync /dev/sda1
1 8 17 1 active sync /dev/sdb1


Kod:
bash-3.2# mdadm --misc --detail /dev/md1
/dev/md1:
Version : 0.90
Creation Time : Sun Feb 15 21:27:24 2009
Raid Level : raid0
Array Size : 19534848 (18.63 GiB 20.00 GB)
Raid Devices : 2
Total Devices : 2
Preferred Minor : 1
Persistence : Superblock is persistent

Update Time : Sun Feb 15 21:27:24 2009
State : clean
Active Devices : 2
Working Devices : 2
Failed Devices : 0
Spare Devices : 0

Chunk Size : 64K

UUID : d719bb8a:a2dad6e6:02ff7928:c88aa4b8
Events : 0.1

Number Major Minor RaidDevice State
0 8 2 0 active sync /dev/sda2
1 8 18 1 active sync /dev/sdb2

Kod:
bash-3.2# mdadm --misc --detail /dev/md2
/dev/md2:
Version : 0.90
Creation Time : Sun Feb 15 21:27:40 2009
Raid Level : raid0
Array Size : 292848640 (279.28 GiB 299.88 GB)
Raid Devices : 2
Total Devices : 2
Preferred Minor : 2
Persistence : Superblock is persistent

Update Time : Sun Feb 15 21:27:40 2009
State : clean
Active Devices : 2
Working Devices : 2
Failed Devices : 0
Spare Devices : 0

Chunk Size : 64K

UUID : 037b7c27:9024f76e:c103e882:4770463b
Events : 0.1

Number Major Minor RaidDevice State
0 8 3 0 active sync /dev/sda3
1 8 19 1 active sync /dev/sdb3
 
Poslednja izmena:
Kod:
server ~ # hdparm -t /dev/md1
/dev/md1:
 Timing buffered disk reads:  132 MB in  1.59 seconds =  83.23 MB/sec

Kod:
server ~ # mdadm --misc --detail /dev/md1
/dev/md1:
        Version : 00.90.03
  Creation Time : Tue Jun  5 03:55:30 2007
     Raid Level : raid1
     Array Size : 136448 (133.27 MiB 139.72 MB)
  Used Dev Size : 136448 (133.27 MiB 139.72 MB)
   Raid Devices : 2
  Total Devices : 2
Preferred Minor : 1
    Persistence : Superblock is persistent

    Update Time : Sun Mar  1 01:13:33 2009
          State : clean
 Active Devices : 2
Working Devices : 2
 Failed Devices : 0
  Spare Devices : 0

           UUID : bc7b141d:f421f285:0c274ffd:f5f20062
         Events : 0.4

    Number   Major   Minor   RaidDevice State
       0       8        1        0      active sync   /dev/sda1
       1       8       17        1      active sync   /dev/sdb1
Inace ovo je RAID 1 sa raptorima od 10.000 RPM-a na mom serveru da imas da uporedis sa necim.
Ovu su performanse jednog harda
Kod:
server ~ # hdparm -tT /dev/sda

/dev/sda:
 Timing cached reads:   6402 MB in  2.00 seconds = 3205.19 MB/sec
 Timing buffered disk reads:  254 MB in  3.02 seconds =  84.08 MB/sec
 
Hvala.

Ja ne znam šta se kod mene dešava. Neko laže, a ne znam ko.

Kod:
bash-3.2# hdparm -Tt /dev/sda

/dev/sda:
 Timing cached reads:   2120 MB in  2.00 seconds = 1059.77 MB/sec
 Timing buffered disk reads:  344 MB in  3.01 seconds = 114.28 MB/sec

Kod:
bash-3.2# hdparm -Tt /dev/sdb

/dev/sdb:
 Timing cached reads:   1810 MB in  2.00 seconds = 904.51 MB/sec
 Timing buffered disk reads:  302 MB in  3.00 seconds = 100.50 MB/sec

Eto rezultata za prvi i drugi disk. Ponovio sam test na obe MD particije nekoliko puta, i uvek se vrte oko 200MB, +-2MB. Sad sam kopirao film od 697MB sa home na root particiju, ide sa ~63MB/s (697MB za 11.25s), a sa root na home sa ~82MB/s (s tim da je krenuo sa 142MB/s, a spao na 60MB/s na kraju).

Zna li neko kako se koristi alat bonnie++? Može li biti problem to što je jedan disk iz Blue, a drugi iz Black serije? Iste su veličine u blok, samo se jedan manje greje čini mi se.

Da li da rasturam ovo i probam sve uraditi preko fakeRAIDa, ili je to to? Nisam prezadovoljan brzinom. Ebeš test ako u realnom radu nije brz...
 
Evo kod mene bez raid-a

bash-3.2# hdparm -Tt /dev/sda
/dev/sda:
Timing cached reads: 1420 MB in 2.00 seconds = 709.91 MB/sec
Timing buffered disk reads: 134 MB in 3.01 seconds = 44.58 MB/sec

Pa ne mozes da ocekujes vise nego duplo brze sa raid-om,a kad kopiram ne ide vise od 30 MB/sec
 
Poslednja izmena:
Well, ja i očekujem "duplo" brže, a to dobijem samo u testovima. Da li vas mrzi da kopirate film sa jedne particije na drugu, i stara dobra štoperica da odredi koliko je to MB/s?
 
Evo sad sam kopirao 700 MB sa ext3 na ntfs particiju i ide oko 10 MB/s.Zanimljivo je da kopiranje sa flash-a ide i do 16 MB/s,i to neki stari flashdrive.
 
Poslednja izmena:
Verujem da je to zbog NTFSa. Sa ext3 na ext3 bi sigurno išlo brže.
 
Evo mojih rezultata :)

Kod:
14:48 ~# hdparm -Tt /dev/md1

/dev/md1:
 Timing cached reads:   1098 MB in  2.00 seconds = 549.04 MB/sec
 Timing buffered disk reads:  456 MB in  3.01 seconds = 151.38 MB/sec

14:48 ~# hdparm -Tt /dev/sda3

/dev/sda3:
 Timing cached reads:   1138 MB in  2.00 seconds = 568.88 MB/sec
 Timing buffered disk reads:  310 MB in  3.02 seconds = 102.75 MB/sec

Raid 0 je u pitanju, sda3 i sdb3 ucestvuju u md1
 
Nazad
Vrh Dno