Razlika između DVI i VGA postoji i ona je nesumnjiva.
Prva razlika polaganje slike na tft matrici preko vga konekciji vrši se u fazama, dok se kod DVI konekcija vrši pixel na pixel. Da bi na VGA konekciji dobili solidnu ali opet nedovoljno dobru sliku, mora se odraditi phase-ovanje manuelno ili auto, medjutim veliki broj monitora u jeftinijim klasama nemaju ni približno dobro phase-ovanje.
Klasičan readability test na beloj podlozi sa malo crne slikovne geometrije može vam vrlo brzo otkriti nedostatke phase-a u slici, oslikava se tako da su sektori u slici podeljeni u vertikalnim tankim sektorskim prugama, tako da jedna pruga može biti doterana do jako dobre fokus tačke dok će prva sledeća phase pruga biti blago izvan focusa , takodje je lako uocljivo da recimo convergentnost crnih jednopixelnih linija nije perfektna u lošim phase-nim prugama odnosno videće se da crna linija beži izvan faze.
Druga razlika je naravno oštrina slike preko DVI i VGA konekcije.
Ovde je bez sumnje uočljiva razlika. Vrlo lako i jednostavno za uočiti je readability test na beloj pozadini, videćemo da su slova blago izvan 1:1 p.fokusa i naravno imamo masno rasipanje oko samih slova, odnosno u pitanju je disperzivno rasipanje koje je posledica nedovoljne preciznosti i kvaliteta na samim VGA izlazima i ulazima i naravno kao posledica rasipanja zbog suma u samom kablu koji dodatno može prikazati čak i duh(termin koji se koristi u domaćoj terminologiji a objašnjava efekat pojave preplitanja ivičnih kontura u geometriji svih objekata u slici, duh efekat nije dovoljno jak da kopira i boje, već se dešava samo kopiranje kontura koje se prostiru na desnu stranu, stim da se ovaj efekat javlja na stvarno lošim kablovima, jako lošim grafičkim kartama i jako lošim monitorima, naravno ovaj efekat nema veze sa ghosting-om).
Međutim masno disperzivno rasipanje se viđa kod svih monitora sa VGA ulazom i prilikom korišćenja VGA ulaza.
Pod tri ću pojasniti rasipanje iz tačke dva.
Masno disperzivno rasipanje se negde vidi manje negde više, ljudi koji imaju 0/0 ili minus dioptriju vide bolje od ljudi koji imaju makar i +0.25 diptriju, naime takvi ljudi nikada u zivotu ne mogu videti perfektno oštru sliku, zato što ni jedno sočivo ili ni jedne naočare ne mogu izgenerisati perfektan fokus iz prostog razloga, podiže se veličina pixela u informaciji na očnom nervu usled povećanja slike koja se vidi kao lupa uveličavajući efekat koji donosi prihvatljiv fokus za čitanje koji naravno nije idealno oštar.
Tako da imamo kategoriju ljudi koja je nesposobna da vidi neke stvari, a znamo da većina ljudi koji koristi računare uništava vid i povećava dioptriju prilikom korišćenja monitora i dobijaju ili + ili -. Minus sa popravkom dioptrije donosi jos oštriju slike jer se veličina pixela smanjuje te je vid još oštriji usled smanjena veličine slike i naravno ljudi perfektnog vida sliku vide perfektno.
Međutim imamo i kategoriju ljudi koji su ne osetljivi, odnosno imaju lenjo flegmansko oko, te im ni očna kordinacija ne donosi živopisnu i realnu sliku, kao i što imamo daltonističku transformaciju vizure u generisanju slike u moždanoj funkciji, svima naravno poznatu.
Takođe imamo dislektičnu grupu ljudi koji ne mogu psihički da svare bliske geometrijske oblike koji su presudni da bi se ovakvi testovi obavljali, testovi utvrđivanja kvaliteta slike.
Time dolazimo do zaključka i fizičkog zašto neko može a zašto neko ne može da vidi idealne i nežne razlike u slici.
Molio bih da se niko ne uvredi i da ne otvaramo ratnu polemiku oko ove teme, ovim nikoga ne vređam u smislu da je nesposoban da vidi razliku, već da neko ima granicu dokle može da primeti.
Imamo ljude koji mogu da primete, tako da osobe koje ne mogu, moraju verovati onima koji mogu da uoče da se neke razlike uočavaju.
Razlike nisu akademske ali se krecu u vrlo malim procentima.
Pojasniću i to da bolje grafičke karte daju kvalitetniji VGA prikaz, takođe sa povećanjem rezolucije i hercaže pada i kvalitet i kod kvalitetnijih kartica (kod nekvalitetnijih je ta razlika još drastičnija), naravno u tom faktoru utiče i kvalitet VGA kabla kao i kvalitet ulaza i šumovi koji se pojavljuju na samom vga ulazu na monitoru.
Recimo nije isto da li se testira 17" ili 19" u 1280x1024 ili na 1440x960 u 60 i 70 Hz i recimo 22" ili 24" na 1650x1080 ili 1920x1200 u 60, 70 ili 75 Hz, znamo da će slika na VGA konekciji na manjim monitorima biti lakša za prikaz zato što je manje podložna smetnjama i naravno već kartice od generacije nv5xxx ili ati95xx dosta dobro vare slike cak i do 1650x1080 ali ipak ne tako dobro kao najjači modeli iz nv79xx ili ati 97xx ili ati xt 2xxx serija (ili novije jače verzije) koje imaju prilično veran kvalitet i na višim rezolucijama.
Pod četri bih naveo nemogućnost kvalitetnog manipulisanja sa skaliranjem slike na 1:1 pixel mapping čak i na nižim rezolucijama uz pojavljivanje bordera kako bi čak i na 640x480 imali 1:1 pixel mapping.
Da ne dužimo postoji još kvalitativnih razlika, nekome trebaju a nekome ne, stvar je ličnog izbora.
Oko ovog pitanja ne bi trebalo ratovati.