Šta je novo?

Vodic za vodena hladjenja

Optimus Prime je napisao(la):
Kontaktiraj usera jazzu oko pravljenja W/B.

Cekaj, bre...:)....pusti ga da kaze za koji mu Socket treba...a i interesuje me kakav izmenjivac pravi...to bi bilo sledece pitanje...
 
tex707 je napisao(la):
Cekaj, bre...:)....pusti ga da kaze za koji mu Socket treba...a i interesuje me kakav izmenjivac pravi...to bi bilo sledece pitanje...

Ok,kolega izvinjavam se sto sam tako upao u temu :) mislio sam da ce coveku biti lakse ako nabavi vec gotov blok(koliko sam razumeo u zurbi je) te nisam znao da i tebe interesuju neke informacije od njega ;)
 
Poslednja izmena:
Izvinjavam se. Potreban mi je W/B za socket A platformu.
Izmenjivac toplote sam upravo danas zavrsio i izrada je FULL bakar. :guitar:
Sliku cu dostaviti u toku ovih dana.
Sve sto sam napravio se zasniva na visegodisnjem iskustvu a verovali ili ne, nemam pojma termodinamiku i nemam pretstavu sta one formule treba da pretstavljaju. Uglavnom, razmenjivac toplote je bakarna cev R=12cm, debljine 1mm i visine 40 cm. Oko nje je spiralno savijena Cu cev R=6mm koja od dna cevi vodi vodu na vrh i tu se uliva u veliku cev.
 
Poslednja izmena:
'Aj' ako moze malo detaljnije...iz ovoga sto si napisao moze da se zakljuci da pravis neki dvokruzni sistem. STA struji kroz koju bakarnu cev?

BTW, Jazza-ini blockovi su, koliko znam, za onu cenu koju trazi (ako se nije drasticno promenila) best buy.
 
tex707 je napisao(la):
'Aj' ako moze malo detaljnije...iz ovoga sto si napisao moze da se zakljuci da pravis neki dvokruzni sistem. STA struji kroz koju bakarnu cev?

BTW, Jazza-ini blockovi su, koliko znam, za onu cenu koju trazi (ako se nije drasticno promenila) best buy.
Kroz malu bakarnu cev precnika 6mm dolazi topla voda sa procesora. Ta cev je spiralno navarena na veliku cev precnika 120mm. Voda sa procesora dolazi u donji deo cevi od 6mm i spiralom se penje na vrh "velike" cevi u koju se na vrhu i uliva. U velikoj cevi se nalazi pumpa koja sa dna te cevi pumpa vodu kroz otvor na dnu ponovo u sistem. Zapremina cevi je 4.5litara i kompletan sistem je izradjen od bakra. Po mojoj racunici povrsina kompletnog bakarnog sistema sa kojim je voda u direktnom kontaktu iznosi 2800 cm2. Zanima me da li je to dovoljno za neki iole ozbiljniji clock procesora. I DALJE MI TREBA VODENI BLOK (i koja je cena tih blokova koje pominjes)!!!
 
Poslednja izmena:
LedeniBB je napisao(la):
Kroz malu bakarnu cev precnika 6mm dolazi topla voda sa procesora. Ta cev je spiralno navarena na veliku cev precnika 120mm. Voda sa procesora dolazi u donji deo cevi od 6mm i spiralom se penje na vrh "velike" cevi u koju se na vrhu i uliva. U velikoj cevi se nalazi pumpa koja sa dna te cevi pumpa vodu kroz otvor na dnu ponovo u sistem. Zapremina cevi je 4.5litara i kompletan sistem je izradjen od bakra. Po mojoj racunici povrsina kompletnog bakarnog sistema sa kojim je voda u direktnom kontaktu iznosi 2800 cm2. Zanima me da li je to dovoljno za neki iole ozbiljniji clock procesora. I DALJE MI TREBA VODENI BLOK (i koja je cena tih blokova koje pominjes)!!!

Ponadao sam se da je dvokruzni sistem...nazalost, nije...:(
Prvo, interesuje me kako si zavario cev od 6mm ID za veliku...zavarivanje bakra nije uopste naivna stvar.
Drugo, mislim da si mogao da potrazis cev veceg ID od 6mm, ali ni to nije bas lose.
Trece, iskreno sumnjam da je ceo taj setup dovoljan da se voda u sistemu ohladi na neky pristojnu temperaturu (npr. 5-8C iznad sobne).
Sto se WB-ova koje je Jazza pravio, cini mi se (ovo uzmi SAMO kao nesto cega se povrsno secam) da su kostali oko 25E sa clampom, ali to vec moras da proveris....nadji ga ovde na listi i baci mu mail ili PM.
 
tex707 je napisao(la):
Ponadao sam se da je dvokruzni sistem...nazalost, nije...:(
Prvo, interesuje me kako si zavario cev od 6mm ID za veliku...zavarivanje bakra nije uopste naivna stvar.
Drugo, mislim da si mogao da potrazis cev veceg ID od 6mm, ali ni to nije bas lose.
Trece, iskreno sumnjam da je ceo taj setup dovoljan da se voda u sistemu ohladi na neky pristojnu temperaturu (npr. 5-8C iznad sobne).
Sto se WB-ova koje je Jazza pravio, cini mi se (ovo uzmi SAMO kao nesto cega se povrsno secam) da su kostali oko 25E sa clampom, ali to vec moras da proveris....nadji ga ovde na listi i baci mu mail ili PM.
:S: Imaj milosti, ohrabri me bar malo. Da li je moguce da je coe moj rad vio uzaludan?! :crash: Cev od 6mm zavario sam punim varom zvanim hatletovanje (topi se legura bakra i jos necega i vari se za zagrejanu cev). Ako si vec radi nesto slicno nadam se da ti je postupak jasan. Sto se tice precnika cevi nadam se da sam dobro izabrao jer sam mogao da biram izmedju 6, 8,10 ili 12mm precnika. Molim te ako si u mogucnosti da mi pojasnis sta znaci dvokruzni sistem i kako to funkcionise? :zgran:
 
Ledeni, imas puno vode u sistemu ali malo povrsine koja ce da odnese toplotu od te vode.
Znas kako kazu, nije sve u kvantitetu :)
Sumnjam da ce to tvoje da ladi dobro, mada kapiram da ok izgleda :)

Pozdrav!
 
Sasa je napisao(la):
Ledeni, imas puno vode u sistemu ali malo povrsine koja ce da odnese toplotu od te vode.
Znas kako kazu, nije sve u kvantitetu :)
Sumnjam da ce to tvoje da ladi dobro, mada kapiram da ok izgleda :)

Pozdrav!
Molim te reci mi okvirno kolika je bakarna povrsina koja je u direktnom kontaktu sa vodom potrebna da bi to funkcionisalo OK. Trenutna povrsina kompletnog sistema je 2800 cm2. :wall:
 
Nisam potkovan racunicama i tehnikalijom, ali mi se cini da ti se veliki trud nece adekvatno vratiti.

Kolika je duzina tanje cevi, te spirale ? Daj neku sliku.
 
Sasa je napisao(la):
Nisam potkovan racunicama i tehnikalijom, ali mi se cini da ti se veliki trud nece adekvatno vratiti.

Kolika je duzina tanje cevi, te spirale ? Daj neku sliku.
Slike trenutno nemam ali bice. Duzina tanje cevi je 3,2 metra a vece 40 cm(1mm debljine i 12 cm precnik)
 
LedeniBB je napisao(la):
:S: Imaj milosti, ohrabri me bar malo. Da li je moguce da je coe moj rad vio uzaludan?! :crash: Cev od 6mm zavario sam punim varom zvanim hatletovanje (topi se legura bakra i jos necega i vari se za zagrejanu cev). Ako si vec radi nesto slicno nadam se da ti je postupak jasan. Sto se tice precnika cevi nadam se da sam dobro izabrao jer sam mogao da biram izmedju 6, 8,10 ili 12mm precnika. Molim te ako si u mogucnosti da mi pojasnis sta znaci dvokruzni sistem i kako to funkcionise? :zgran:

Vidi...nije cilj ohrabrivati te da radis nesto sto na kraju nece dati zadovoljavajuce rezultate. Naprotiv, pravi savet je onaj koji ce ti pomoci da sa sto manje truda i novca napravis sto efikasniji sistem za hladjenje. Naravno, sve to zavisi i o ciljeva koje zelis da postignes. Ako hoces neki XP procesor da drzis ne defaiult Vcore, to ce, najverovatnije, raditi dobro. Medjutim, ako hoces da experimentises sa visim naponima (npr. ja svoj 2400+ trenutno drzim na Vcore=1.95V i 2.4GHz), usudjujem se da ti kazem da je skoro sigurno da ovo nece biti dovoljno.

Kao prvo, povrsina...navodis 2,800 cm^2...uporedjenja radi, hladnjak koji trenutno koristim (i NISAM zadovoljan) ima oko 15,000 cm^2 i dva Papst 120mm ventilatora.

Drugo...postupak koji pominjes nije zavarivanje i zato sam te i pitao kako si uspeo da zavaris bakar...to sto si ti uradio je lemljenje i koriscena je, najverovatnije, neka legura kalaja. Sada me mrzi da trazim podatke za kondukciju takvih legura, ali verujem da je manja nego kod pravog zavarenog spoja. Bez obzira na to, svakako je mnogo bolje nego da si samo obmotao cev jednu oko druge.

Trece....precnik...ako si vec mogao da biras, ne razumem zasto nisi odabrao 12mm....tu bi imao najmanji otpor strujanju. Naravno, duzina cevi bi bila manja...

Sada da prestanemo da nabrajamo...:)...dvokruzni sistem je, najverovatnije, najbolje resenje za konvencionalni sistem vodenog hladjenja. Jedan krug vode (OBAVEZNO destilovane) struji kroz waterblock i izmenjivac toplote, a drugi krug rashladjene vode (u bongu npr.) struji oko pomenutog izmenjivaca toplote. Ovako mogu da se dobiju sjajni rezultati, ali su problemi sa spoljnim krugom (koji je slucaju bonga otvoren) veliki zbog talozenja kalcijuma, stvaranja algi i ko-zna-cega-jos, sto zahteva cesto ciscenje sistema.

Da li si konacno kontaktirao jazzu?

Na kraju...mislim da je bilo bolje da si prvo procitao nekoliko clanaka o vodenom hladjenju pre nego sto si poceo da se mucis sa istim...tim pre sto kazes da nisi najupuceniji sto se tehnike tice.
 
Evo odlomak jednog mog texta koji sam pisao za neke novine i koji nikada nije ni izasao, jer je bio nezanimljiv. :D


"Rastuće potrebe današnjih procesora su dovele do pojave zaista impresivnog broja kulera na tržištu. Kvalitetniji kuleri su u stanju da zadovolje gotovo sve korisnikove potrebe, ali po koju cenu? Jedan od prvih preduslova koji dobar kuler mora da ispuni je veliko bakarno telo, ali i ventilator odgovarajuće veličine, koji radi na određenoj brzini. Pojedini proizvođači kulera uz svoje skuplje modele isporučuju potenciometre za regulisanje brzine obrtaja fan-ova, ali se i dalje postavlja pitanje, koliko je takav sistem hlađenja efikasan i ono najbitnije – da li je korisnike moguće poštedeti nepotrebne buke? Intel-ova vizija budućeg PC računara, odnosno BTX standard ne nagoveštava nikakvu revoluciju i radikalan pomak po ovom pitanju, a današnji kuleri, ma koliko god bakra na sebi imali, ne mogu istovremeno da ponude vrhunske performanse i apsolutnu tišinu. Vodena hlađenja su u poslednje vreme veoma akteulna tema, pošto su bešumni sistemi itekako dobili na popularnosti. Ovakvi sistemi ne predstavljaju nikakvu revoluciju, jer se radi o proverenom principu, odnosno receptu za rešavanje problema vezanih za odvođenje ogromne količine toplote sa različitih izvora (motora npr.) i bilo je samo pitanje vremena kada će i računari doći na dnevni red. Danas smo svedoci pojave sve većeg broja gotovih sistema koji različiti proizvođači iz ove branše nude po razumnim cenama.
Prvi sistemi hlađeni vodom su se pojavili pre više od 7 godina, kada je šačica entuziajasta uvidela konkretne prednosti ovakvog vida hlađenja i sprovela ideju u delo. Prednosti su zaista očigledne i «opipljive»: ukoliko uporedimo specifičnu toplotnu kapacitativnost vode sa materijalima koji se najčešće koriste za izradu kulera, tj. aluminijumom i bakrom, uvidećemo odakle toliki entuzijazam i odlučnost. Sa vrednošću od čak 4200 J/kgK, voda je u stanju da apsorbuje ogromnu količinu energije, daleko više od većine materijala ili tečnosti koji se koriste za ovu svrhu (aluminijum «samo» 900 J/kgK, a bakar još manje, 385 J/kgK). Specifična toplotna kapacitativnost definiše količinu toplote potrebnu za podizanje temperature mase nekog materijala od jedan stepen celzijus. Po ovom proračunu, jedan kilogram vode može da apsorbuje četiri puta veću količinu toplote od vazduha i čak 11 puta više od aluminijuma i bakra! S druge strane, voda znatno slabije provodi toplotu od materijala poput aluminijuma i bakra (222 W/mK i 393 W/mK), ali još uvek bolje od vazduha: 0.603 W/mK naspram 0.026 W/mK.
Međutim, ove cifre treba uzimati sa određenom dozom rezerve, pošto voda predstavlja samo jednu kariku u sistemu. Za efikasan sistem je neophodno obezbediti čitav niz preduslova, jer se isti sastoji od još nekoliko kompnenata, a najvažnije čine water block, pumpa i hladnjak (odnosno radijator)
Iz samog naziva water block se lako da zaključiti da je reč o nekoj vrsti heat sink-a, koji je doduše malo drugačijeg dizajna i funkcije. Zadatak water block-a je da posreduje između procesora (odnosno jezgra) i rashladne tečnosti, a za tu svrhu se obično koristi metalna konstrukcija, odnosno komora koja je hermetički zatvorena, pošto se blok nalazi u veoma «vrućoj» zoni. Materijal koji se obično koristi za njegovu izradu je bakar, pošto dotični ima odlična provodna svojstva, a s druge strane je poznato da bakar slabo korodira, što je kod sistema ovakvog tipa od izuzetne važnosti. Obično se za zatvaranje komore, tj. za izradu gornjeg dela bloka, koristi aluminijum ili pleksiglas, na kojem se obično nalaze priključci za creva, ali i mehanizmi za montažu bloka na različite socket-e. Dobri blokovi su izrađeni od bakra i imaju kontaktnu površinu debljine od samo nekoliko milimetara, a najbitniju stavku u njihovoj konstrukciji imaju komore i strujanje (odnosno turbolencija) vode koje nastaje u njoj: što je veća turbolencija vode u okolini jezgra, to je veća verovatnoća da će se procesor bolje ohladiti. Takođe, od same komore zavisi i sama zapremina bloka‚ ali i Δt - ova vrednost se odnosi na razliku između temperature CPU jezgra i temperature vode koja ulazi u blok. Odlični blokovi imaju Δt od 15-17C, što opet zavisi od konstrukcije i dizajna. Još jednu bitnu stavku predstavljaju i priključci za creva i njihov raspored, jer od njihovog prečnika zavisi količina vode koja će cirkulisati u sistemu, a veoma je poželjno da se priključak za dovod nađe u simetriji sa prcesorskim jezgrom, kako bi se dodatno pospešilo hlađenje.
Pored bloka, neophodna je i pumpa, čiji je zadatak da vodu iz rezervoara prosleđuje u blok, a zatim i radijator. Obično se za ovu svrhu koriste pumpe za akvarijume ili fontane skromnijeg protoka, reda veličine od 600 do 1000 L/h. Naravno, pumpu treba izabrati prema realnim potrebama i mogućnostima sistema, odnosno bloka. Pored toga, treba imati u vidu da potapajuće pumpe zahtevaju i rezervoar, koji inače nije neophodan. Creva odgovarajuće veličine se podrazumevaju, a preporučuje se upotreba onih kvalitetnijih i otpornijih.
Princip na kojem se zasniva svaki svaki sistem vodenog hlađenja, svodi se na konstantnu kružnu cirkulaciju vode u pravcu rezervoar-radijator-blok. Naravno, varijacije na temu su moguće, ali se ovakva konfiguracija pokazala kao najboljom po pitanju performansi. S druge strane se pokazalo da je upotreba destilovane vode neophodna, a razlozi su logični – destilovana voda je, za razliku od obične, znatno čistija i ne sadrži kalcijum-karbonat, a njenom upotrebom je znatno umanjena mogućnost razvijanja raznih mikro-organizama i algi. Ljudi čak preporučuju i upotrebu antifriza, ali u malim količinama, pošto se na taj način onemogućuje razvoj bakterija.
Temperatura vode u sistemima ovakvog tipa je od krucijalnog značaja. Naime, u toku rada temperatura vode se u sistemu polako povećava, pa se zbog toga koriste radijatori, odnosno hladnjaci koji temperaturu vode drže u granicama normale.
Obično se za ovu svrhu koriste veliki hladnjaci od bakra ili aluminijuma sa posebnim ulazima i izlazima za creva, a za njihovo hlađenje se obično brine ventilator većih dimenzija (od 120 mm) koji radi na malom broju obrtaja. U poslednje vreme su se na internetu u specijalizovanim radnjama pojavili hladnjaci izuzetno malih dimenzija, kako bi se omogućila njihova montaža u kućišta. Cena ovakvih hladnjaka se kreće u rasponu od 20 do 40 američkih dolara. Ukoliko vam je ova cifra previsoka, uvek možete da improvizujete i iskoristite hladnjake od automobila, tačnije hladnjake za grejanje unutrašnje kabine, jer su se isti pokazali kao odličnim, pre svega zbog njihove kompaktnosti, ali i cene. Ukoliko se i sami upustite u ovakvu avanturu, trebalo bi da obratite pažnju na kućište, odnosno njegove dimenzije, koje ma koliko velike, mogu da predstavljaju problem. Naravno, samo ukoliko želite da ceo sistem držite u njemu, što je daleko praktičnije od bilo koje druge varijante - dovođenje i odvođenje creva iz kućišta zna da bude jako komplikovano, a uvek postoji mogućnost da nešto krene naopako, odnosno da neko od ukućana slučajno zakači creva.
Pored blokova za procesore, u poslednje vreme su se pojavili i blokovi za GPU, tj. grafičke karte, ali i čipsetove, pa je na ovaj način omogućena «pokrivenost» svih kritičnih mesta, koja inače zahtevaju manje ili veće kulere i ventilatore. U našu redakciju je u junu stigao prvi model grafičke kartice (Gainward GF FX6800 Ultra), koja je fabrički bila predviđena za rad u takvom okruženju. Poznato je koliko se današnji procesori na video kartama greju, pa se tako ovaj proizvođač odlučio za montažu masivnog bloka koji je pokrivao i memoriju. Naravno, ovakvi sistemu su izuzetno praktični i kompaktni, jer je na korisniku samo da poveže creva i sipa u sistem rashladnu tečnost. Ukoliko pak sami konstruišete sistem, trebalo bi da napravite jednu T račvu ili redno povežete sve blokove i obezbediti malo veći hladnjak i ventilator.
Jasno je da su gotovi sistemi znatno praktičniji, jednostavniji, ali i skuplji. Takvi su sistemi poput ThermalTake Aquarius II, odnosno Cooler Master Aquagate, čiji su opisi bili u prethodnim brojevima PC-a. Nažalost, u većini slučajeva ‚ovakvi sistemi nisu zadovoljili naša očekivanja, pošto su pokazali da se radi o prosečnim sistemima, skromnih performansi, u rangu boljih kulera. Iz ovoga je jasno, koliko je zaista teško napraviti sistem koji će ponuditi vrhunske performanse. Vrhunske performanse podrazumevaju temperature procesora, koje se kreću u rasponu od +10 do +15C u odnosu na temperaturu ambijenta. Takve performanse apsolutno ni jedan kuler nije u stanju da pruži, a ukoliko jeste, onda je cena neprihvatljiva. "
 
tex707 je napisao(la):
Vidi...nije cilj ohrabrivati te da radis nesto sto na kraju nece dati zadovoljavajuce rezultate. Naprotiv, pravi savet je onaj koji ce ti pomoci da sa sto manje truda i novca napravis sto efikasniji sistem za hladjenje. Naravno, sve to zavisi i o ciljeva koje zelis da postignes. Ako hoces neki XP procesor da drzis ne defaiult Vcore, to ce, najverovatnije, raditi dobro. Medjutim, ako hoces da experimentises sa visim naponima (npr. ja svoj 2400+ trenutno drzim na Vcore=1.95V i 2.4GHz), usudjujem se da ti kazem da je skoro sigurno da ovo nece biti dovoljno.

Kao prvo, povrsina...navodis 2,800 cm^2...uporedjenja radi, hladnjak koji trenutno koristim (i NISAM zadovoljan) ima oko 15,000 cm^2 i dva Papst 120mm ventilatora.

Drugo...postupak koji pominjes nije zavarivanje i zato sam te i pitao kako si uspeo da zavaris bakar...to sto si ti uradio je lemljenje i koriscena je, najverovatnije, neka legura kalaja. Sada me mrzi da trazim podatke za kondukciju takvih legura, ali verujem da je manja nego kod pravog zavarenog spoja. Bez obzira na to, svakako je mnogo bolje nego da si samo obmotao cev jednu oko druge.

Trece....precnik...ako si vec mogao da biras, ne razumem zasto nisi odabrao 12mm....tu bi imao najmanji otpor strujanju. Naravno, duzina cevi bi bila manja...

Sada da prestanemo da nabrajamo...:)...dvokruzni sistem je, najverovatnije, najbolje resenje za konvencionalni sistem vodenog hladjenja. Jedan krug vode (OBAVEZNO destilovane) struji kroz waterblock i izmenjivac toplote, a drugi krug rashladjene vode (u bongu npr.) struji oko pomenutog izmenjivaca toplote. Ovako mogu da se dobiju sjajni rezultati, ali su problemi sa spoljnim krugom (koji je slucaju bonga otvoren) veliki zbog talozenja kalcijuma, stvaranja algi i ko-zna-cega-jos, sto zahteva cesto ciscenje sistema.

Da li si konacno kontaktirao jazzu?

Na kraju...mislim da je bilo bolje da si prvo procitao nekoliko clanaka o vodenom hladjenju pre nego sto si poceo da se mucis sa istim...tim pre sto kazes da nisi najupuceniji sto se tehnike tice.
OK.Zahvaljujem se na savetima i odmah prelazim na delo. Prvo oko celog radijatora stavljam bakarnu cev precnika 18cm i u nju sipam destilovanu vodu koja ce da hladi spiralu. Sinula mi je strasna ideja da u sve to upetljam malo i freon. :zgran:
O svemu cu vas obavestiti u toku dana. Inace, ja licno ceo ovaj sistem pravim prvenstveno da bih izbegao buku koju proizvode kuleri tako da cu pokusati na sve nacine da izbegnem iste.Freon u sistemu mi zvuci OK. :eyebrows:
 
genijalcin@23 je napisao(la):
Evo odlomak jednog mog texta koji sam pisao za neke novine i koji nikada nije ni izasao, jer je bio nezanimljiv. :D


"Rastuće potrebe današnjih procesora su dovele do pojave zaista impresivnog broja kulera na tržištu. Kvalitetniji kuleri su u stanju da zadovolje gotovo sve korisnikove potrebe, ali po koju cenu? Jedan od prvih preduslova koji dobar kuler mora da ispuni je veliko bakarno telo, ali i ventilator odgovarajuće veličine, koji radi na određenoj brzini. Pojedini proizvođači kulera uz svoje skuplje modele isporučuju potenciometre za regulisanje brzine obrtaja fan-ova, ali se i dalje postavlja pitanje, koliko je takav sistem hlađenja efikasan i ono najbitnije – da li je korisnike moguće poštedeti nepotrebne buke? Intel-ova vizija budućeg PC računara, odnosno BTX standard ne nagoveštava nikakvu revoluciju i radikalan pomak po ovom pitanju, a današnji kuleri, ma koliko god bakra na sebi imali, ne mogu istovremeno da ponude vrhunske performanse i apsolutnu tišinu. Vodena hlađenja su u poslednje vreme veoma akteulna tema, pošto su bešumni sistemi itekako dobili na popularnosti. Ovakvi sistemi ne predstavljaju nikakvu revoluciju, jer se radi o proverenom principu, odnosno receptu za rešavanje problema vezanih za odvođenje ogromne količine toplote sa različitih izvora (motora npr.) i bilo je samo pitanje vremena kada će i računari doći na dnevni red. Danas smo svedoci pojave sve većeg broja gotovih sistema koji različiti proizvođači iz ove branše nude po razumnim cenama.
Prvi sistemi hlađeni vodom su se pojavili pre više od 7 godina, kada je šačica entuziajasta uvidela konkretne prednosti ovakvog vida hlađenja i sprovela ideju u delo. Prednosti su zaista očigledne i «opipljive»: ukoliko uporedimo specifičnu toplotnu kapacitativnost vode sa materijalima koji se najčešće koriste za izradu kulera, tj. aluminijumom i bakrom, uvidećemo odakle toliki entuzijazam i odlučnost. Sa vrednošću od čak 4200 J/kgK, voda je u stanju da apsorbuje ogromnu količinu energije, daleko više od većine materijala ili tečnosti koji se koriste za ovu svrhu (aluminijum «samo» 900 J/kgK, a bakar još manje, 385 J/kgK). Specifična toplotna kapacitativnost definiše količinu toplote potrebnu za podizanje temperature mase nekog materijala od jedan stepen celzijus. Po ovom proračunu, jedan kilogram vode može da apsorbuje četiri puta veću količinu toplote od vazduha i čak 11 puta više od aluminijuma i bakra! S druge strane, voda znatno slabije provodi toplotu od materijala poput aluminijuma i bakra (222 W/mK i 393 W/mK), ali još uvek bolje od vazduha: 0.603 W/mK naspram 0.026 W/mK.
Međutim, ove cifre treba uzimati sa određenom dozom rezerve, pošto voda predstavlja samo jednu kariku u sistemu. Za efikasan sistem je neophodno obezbediti čitav niz preduslova, jer se isti sastoji od još nekoliko kompnenata, a najvažnije čine water block, pumpa i hladnjak (odnosno radijator)
Iz samog naziva water block se lako da zaključiti da je reč o nekoj vrsti heat sink-a, koji je doduše malo drugačijeg dizajna i funkcije. Zadatak water block-a je da posreduje između procesora (odnosno jezgra) i rashladne tečnosti, a za tu svrhu se obično koristi metalna konstrukcija, odnosno komora koja je hermetički zatvorena, pošto se blok nalazi u veoma «vrućoj» zoni. Materijal koji se obično koristi za njegovu izradu je bakar, pošto dotični ima odlična provodna svojstva, a s druge strane je poznato da bakar slabo korodira, što je kod sistema ovakvog tipa od izuzetne važnosti. Obično se za zatvaranje komore, tj. za izradu gornjeg dela bloka, koristi aluminijum ili pleksiglas, na kojem se obično nalaze priključci za creva, ali i mehanizmi za montažu bloka na različite socket-e. Dobri blokovi su izrađeni od bakra i imaju kontaktnu površinu debljine od samo nekoliko milimetara, a najbitniju stavku u njihovoj konstrukciji imaju komore i strujanje (odnosno turbolencija) vode koje nastaje u njoj: što je veća turbolencija vode u okolini jezgra, to je veća verovatnoća da će se procesor bolje ohladiti. Takođe, od same komore zavisi i sama zapremina bloka‚ ali i Δt - ova vrednost se odnosi na razliku između temperature CPU jezgra i temperature vode koja ulazi u blok. Odlični blokovi imaju Δt od 15-17C, što opet zavisi od konstrukcije i dizajna. Još jednu bitnu stavku predstavljaju i priključci za creva i njihov raspored, jer od njihovog prečnika zavisi količina vode koja će cirkulisati u sistemu, a veoma je poželjno da se priključak za dovod nađe u simetriji sa prcesorskim jezgrom, kako bi se dodatno pospešilo hlađenje.
Pored bloka, neophodna je i pumpa, čiji je zadatak da vodu iz rezervoara prosleđuje u blok, a zatim i radijator. Obično se za ovu svrhu koriste pumpe za akvarijume ili fontane skromnijeg protoka, reda veličine od 600 do 1000 L/h. Naravno, pumpu treba izabrati prema realnim potrebama i mogućnostima sistema, odnosno bloka. Pored toga, treba imati u vidu da potapajuće pumpe zahtevaju i rezervoar, koji inače nije neophodan. Creva odgovarajuće veličine se podrazumevaju, a preporučuje se upotreba onih kvalitetnijih i otpornijih.
Princip na kojem se zasniva svaki svaki sistem vodenog hlađenja, svodi se na konstantnu kružnu cirkulaciju vode u pravcu rezervoar-radijator-blok. Naravno, varijacije na temu su moguće, ali se ovakva konfiguracija pokazala kao najboljom po pitanju performansi. S druge strane se pokazalo da je upotreba destilovane vode neophodna, a razlozi su logični – destilovana voda je, za razliku od obične, znatno čistija i ne sadrži kalcijum-karbonat, a njenom upotrebom je znatno umanjena mogućnost razvijanja raznih mikro-organizama i algi. Ljudi čak preporučuju i upotrebu antifriza, ali u malim količinama, pošto se na taj način onemogućuje razvoj bakterija.
Temperatura vode u sistemima ovakvog tipa je od krucijalnog značaja. Naime, u toku rada temperatura vode se u sistemu polako povećava, pa se zbog toga koriste radijatori, odnosno hladnjaci koji temperaturu vode drže u granicama normale.
Obično se za ovu svrhu koriste veliki hladnjaci od bakra ili aluminijuma sa posebnim ulazima i izlazima za creva, a za njihovo hlađenje se obično brine ventilator većih dimenzija (od 120 mm) koji radi na malom broju obrtaja. U poslednje vreme su se na internetu u specijalizovanim radnjama pojavili hladnjaci izuzetno malih dimenzija, kako bi se omogućila njihova montaža u kućišta. Cena ovakvih hladnjaka se kreće u rasponu od 20 do 40 američkih dolara. Ukoliko vam je ova cifra previsoka, uvek možete da improvizujete i iskoristite hladnjake od automobila, tačnije hladnjake za grejanje unutrašnje kabine, jer su se isti pokazali kao odličnim, pre svega zbog njihove kompaktnosti, ali i cene. Ukoliko se i sami upustite u ovakvu avanturu, trebalo bi da obratite pažnju na kućište, odnosno njegove dimenzije, koje ma koliko velike, mogu da predstavljaju problem. Naravno, samo ukoliko želite da ceo sistem držite u njemu, što je daleko praktičnije od bilo koje druge varijante - dovođenje i odvođenje creva iz kućišta zna da bude jako komplikovano, a uvek postoji mogućnost da nešto krene naopako, odnosno da neko od ukućana slučajno zakači creva.
Pored blokova za procesore, u poslednje vreme su se pojavili i blokovi za GPU, tj. grafičke karte, ali i čipsetove, pa je na ovaj način omogućena «pokrivenost» svih kritičnih mesta, koja inače zahtevaju manje ili veće kulere i ventilatore. U našu redakciju je u junu stigao prvi model grafičke kartice (Gainward GF FX6800 Ultra), koja je fabrički bila predviđena za rad u takvom okruženju. Poznato je koliko se današnji procesori na video kartama greju, pa se tako ovaj proizvođač odlučio za montažu masivnog bloka koji je pokrivao i memoriju. Naravno, ovakvi sistemu su izuzetno praktični i kompaktni, jer je na korisniku samo da poveže creva i sipa u sistem rashladnu tečnost. Ukoliko pak sami konstruišete sistem, trebalo bi da napravite jednu T račvu ili redno povežete sve blokove i obezbediti malo veći hladnjak i ventilator.
Jasno je da su gotovi sistemi znatno praktičniji, jednostavniji, ali i skuplji. Takvi su sistemi poput ThermalTake Aquarius II, odnosno Cooler Master Aquagate, čiji su opisi bili u prethodnim brojevima PC-a. Nažalost, u većini slučajeva ‚ovakvi sistemi nisu zadovoljili naša očekivanja, pošto su pokazali da se radi o prosečnim sistemima, skromnih performansi, u rangu boljih kulera. Iz ovoga je jasno, koliko je zaista teško napraviti sistem koji će ponuditi vrhunske performanse. Vrhunske performanse podrazumevaju temperature procesora, koje se kreću u rasponu od +10 do +15C u odnosu na temperaturu ambijenta. Takve performanse apsolutno ni jedan kuler nije u stanju da pruži, a ukoliko jeste, onda je cena neprihvatljiva. "
Puno hvala na opseznom objasnjenju. Zahvaljujuci tebi i tex707-u konacno
sam uklavirio sta ustvari treba da napravim. U igru ukljucujem freon.
 
LedeniBB je napisao(la):
Puno hvala na opseznom objasnjenju. Zahvaljujuci tebi i tex707-u konacno
sam uklavirio sta ustvari treba da napravim. U igru ukljucujem freon.

Freon ti neze znaciti apsolutno nista ako ne bude menjao fazu...sto, najverovatnije, nece, jer neces imati kompresor u sistemu...
 
tex707 je napisao(la):
Freon ti neze znaciti apsolutno nista ako ne bude menjao fazu...sto, najverovatnije, nece, jer neces imati kompresor u sistemu...
Upravo sada vrsim pretragu po netu ne bih li pronasao odgovarajuci komresor.
Ukoliko mi mozes reci gde da ga nabavim (od frizidera ne dolazi u obzir - MNOGO buke) bio bih ti neizmerno zahvalan. Ako nista onda bar mi reci kojih karakteristika kompresor da trazim i kako?!
 
Poslednja izmena:
mani se freona, uzmi peltier, jednostavnije je. Sto se tice tvoje egzibicije, veoma interesantno ali ne dovoljno. Trebao si procitati ovde nekoliko uputstava pre nego sto si krenuo u izradu svega toga pa bi video da bi ti bilo lakse i mnogo bolje da si samo uzeo "grejac" za kabinu nekog automobila. Meni i drugaru odlicno vrsi posao. daleko od bongova i tako tih cuda koje tex707 pravi, ali i moj proc je dalkeko od dobrog priomerka pa mi ne smeta ;) Ako pogledas 3-4-tu stranu ovog threda naci ces i neke slike...
 
gx-x je napisao(la):
mani se freona, uzmi peltier, jednostavnije je. Sto se tice tvoje egzibicije, veoma interesantno ali ne dovoljno. Trebao si procitati ovde nekoliko uputstava pre nego sto si krenuo u izradu svega toga pa bi video da bi ti bilo lakse i mnogo bolje da si samo uzeo "grejac" za kabinu nekog automobila. Meni i drugaru odlicno vrsi posao. daleko od bongova i tako tih cuda koje tex707 pravi, ali i moj proc je dalkeko od dobrog priomerka pa mi ne smeta ;) Ako pogledas 3-4-tu stranu ovog threda naci ces i neke slike...
"Grejac" od automobila vec posedujem ali nisam zadovoljan kako to sve izgleda i funkcionise a i u dusi sam avanturista i necu se smiriti dok ovo ne stavim u funkciju pa koliko kosta da kosta. Nadam se da kompresor nece praviti buku vecu nego Vulkano 9+. :bottle: :,,: :cigar:
 
Poslednja izmena:
Izmedju ostalog da li neko zna gde mogu da nabavim MALI kompresor (od frizidera je ipak preveliki i narusava izgled celokupnog sistema)?!
 
pa ne izgleda lepo svakako ali sumnjam da varene bakarne spirealne cevi izgledaju bolje :zgran: Elem, sa dovoljno protoka (12mm creva) i adekvatnim hladjenjem na tom "grejacu" postizu se vise nego dobri rezultati posmatrajuci na ponude kupovnih sistema i njihovih malih i nedovoljnih hladnjaka. U prilog tome ide i recimo poredjenje temperatura sa "raptor cool-om" koji sam privremeno koristio dok sam krpio malo moj sistem :) temp. sa njim je bila 47C, sad sa ovim sistemom vodenog je 34C (sobna ~20)
 
12mm creva nisu nikakav problem, medjutim pumpa kojoj treba svih 12mm jeste :),

Kroz toliki radijus moze da se potera bas bas mnogo vode, a to moze samo skupa pumpa koja je u ovom slucaju preterivanje.
8-10mm je sasvim dovoljno, kao i pumpa koja gura 500-1000 litara na sat.

Pozdrav!

p.s. zovi grejac kako treba, izmenjivac toplote, bre :)
 
LedeniBB je napisao(la):
Izmedju ostalog da li neko zna gde mogu da nabavim MALI kompresor (od frizidera je ipak preveliki i narusava izgled celokupnog sistema)?!

Pa dobro, da li si ti pogledao link koji sam ti gore naveo..???...ima tamo manjih kompresora od onih za frizider i rade na 12V, samo izgledaju isto...
 
tex707 je napisao(la):
Pa dobro, da li si ti pogledao link koji sam ti gore naveo..???...ima tamo manjih kompresora od onih za frizider i rade na 12V, samo izgledaju isto...
Odustao sam od kompresora jer sve sto sam nasao na netu pravi buku od 55 do 70 dB sto je previse ako se uzme u obzir da je jedan od osnovnih razloga zbog koga pravim ovaj sistem buka koju proizvode kuleri.
Celom sistemu sam dodao 6 hladnaka od rashodovanih P4 kulera koje sam zavario i probusio i kroz njih proveo bakarnu cev precnika 10mm. Resio sam problem vodenog bloka i sutra je konacno dan D za ceo sistem. Nadam se da ce to da radi. U svakom slucaju bicete sutra obavesteni i nadam se da ce biti i neke fotke. :type:
 
Poslednja izmena:
Sasa je napisao(la):
12mm creva nisu nikakav problem, medjutim pumpa kojoj treba svih 12mm jeste :),

Kroz toliki radijus moze da se potera bas bas mnogo vode, a to moze samo skupa pumpa koja je u ovom slucaju preterivanje.
8-10mm je sasvim dovoljno, kao i pumpa koja gura 500-1000 litara na sat.

Pozdrav!

p.s. zovi grejac kako treba, izmenjivac toplote, bre :)
OK. Malo sam modifikovao izmenjivac toplote tako da sada voda sa dna (na kraju kruznog procesa i koliko toliko ohladjena) razmenjivaca odlazi u dodatni hladnjak ( cca 4000 cm2) odakle se ponovo salje na procesor. Pumpa koja sve to tera je potapajuca akvaijumska protoka 500 l/h. Ovo je sve teorija a sutra ce se znati kako to funkcionise u praksi. :eyebrows:
 
Ovo sam isprobao na ASUS A7V8X-X ploci i Barton 3200+ procesoru i rezultati su sledeci: Na default podesenjima temperatura procesora nije presla 45 stepeni. Kada je procesor full upregnut (kompresovanje avi fajlova) temperatura procesora ne prelazi 55 stepeni. Ove temperature je ocitavao ASUS probe i neznam koliko su podaci validni ( citaj TACNI ) a frekvencija i voltaza procesora je po defaultu.
Da bih se bavio iole ozbiljnijim clockom moram da izvrsim jos jednu doradu ( ipak u igru ide kompresor i freon )
Evo i slike kako sam i obecao :wave:
 

Prilozi

  • 1.JPG
    1.JPG
    21.3 KB · Pregleda: 279
  • 2.JPG
    2.JPG
    13.6 KB · Pregleda: 270
  • 3.JPG
    3.JPG
    12.8 KB · Pregleda: 260
Poslednja izmena:
mani se kompresora i peltierelemenata i jedan i drugi sistem proizvode kondenzaciju na hladnim povrsinama sto je problem za tvoje "elektronske" komponente ;)
Kao drugo peltier'u je potrebno u prosjeku najmanje 150W
Kompresori su kao sto si i sam primijetio veoma bucni a dobra gotovo resenja poput "Prometeia Mach 2" su veoma skupa

Lati se konvencionalnog vodenog hladjenja !

Evo trenutno sastavljam jedan veoma tih sistem za jednog druga moram reci lik ne gleda na pare hoce samo da je tiho ;) jer mu je komp u spavacoj sobi

veliki pasivni radiator firme Innovatek montaza zauzima skoro cijelu stranicu kucista , napajanje takodje hladjeno vodom , graka + northbridge + cpu po waterblok i papst 12cm ventilator izvise MOSFET'ova

Kao pumpu koristim Innovatek HPPS 12V odprilike 19db je bucna a bazira na Eheim 1048.Za Southbridge planiram jedan mali zalmanov pasivni hladnjak

Sve u svemu kad se sabere dosta velika investicija samo garantovano profesionalno , efektivno i sto je najvaznije TIHO!

Poz....
 
Poslednja izmena:
monteboy je napisao(la):
mani se kompresora i peltierelemenata i jedan i drugi sistem proizvode kondenzaciju na hladnim povrsinama sto je problem za tvoje "elektronske" komponente ;)
Kao drugo peltier'u je potrebno u prosjeku najmanje 150W
Kompresori su kao sto si i sam primijetio veoma bucni a dobra gotovo resenja poput "Prometeia Mach 2" su veoma skupa

Lati se konvencionalnog vodenog hladjenja !

Evo trenutno sastavljam jedan veoma tih sistem za jednog druga moram reci lik ne gleda na pare hoce samo da je tiho ;) jer mu je komp u spavacoj sobi

veliki pasivni radiator firme Innovatek montaza zauzima skoro cijelu stranicu kucista , napajanje takodje hladjeno vodom , graka + northbridge + cpu po waterblok i papst 12cm ventilator izvise MOSFET'ova

Kao pumpu koristim Innovatek HPPS 12V odprilike 19db je bucna a bazira na Eheim 1048.Za Southbridge planiram jedan mali zalmanov pasivni hladnjak

Sve u svemu kad se sabere dosta velika investicija samo garantovano profesionalno , efektivno i sto je najvaznije TIHO!

Poz....
Ukoliko si video slike koje sam postavio, ja planiram da rasprsivac ubacim u veliku cev i da pomocu termostata odrzavam temperaturu vode na nekih recimo 5 stepeni. Ukoliko to sve bude funkcionisalo kako treba onda na W/B ne bi trebalo da dolazi do kondenzacije.
Sto se tice sistema koji ti pravis to je "BAJA" ali da kosta kosta! :type:
 
Nazad
Vrh Dno