Šta je novo?

Besprekoran "kvalitet štampe" = digi. kopirnica. Why? (kopirnica > laser > inkjet)

Keops

Slavan
Učlanjen(a)
25.12.2002
Poruke
691
Poena
320
Besprekoran "kvalitet štampe" = digi. kopirnica. Why? (kopirnica > laser > inkjet)

Ovde će pasti mešanje baba i žaba tj u najblažu ruku sporno poređenje opreme na gajbi i opreme u kopirnicama, koja košta 10-10000x više! Ali - moraju se mešati, sve je to u lancu proizvodnje - kopije, koliko god da ta oprema košta.

Primer, konkretan: poklonio sam tetki stari auto po kupovini novog. Ugovor ko ugovor, ima potpise (hemijska olovka), ima velike pečate (tad je bila opština, sad mora notar.)

Odem u digi kopirnicu, kažem čoveku da isprinta u najboljem kvalitetu, da koristi najveći dpi za sken (na šta se on nasmeje, objašnjavajući mi da dpi ne postoji na toj opremi uopšte) i - DOBIJEM NEŠTO ŠTO LIČI NA ORIGINAL TOLIKO DA SE JEDVA RAZAZNAJE šta je original a šta kopija.
Za: 3 sekunde. Ej, 3 sekunde! (i sken. I print. I kopija koja kida.)

Primer 2: moj Epson L355. Pljuckavac. Isti dokument.

Stavim najveći dpi koji ima CISS multifuncionalac (1200), sačekam 15+ minuta da odradi sken (strpljenje je vrlina!), kažem - printaj još 10+ minuta (na najvećem kvalitetu), i dobijem:

1. Tekst koji, kad se zagledaš u njega, bude "krzav"/ispikselizovan. Jedva primetno ali primetno.

2. Hemijsku olovku koja postaje svetlija i kao da sam joj u Photoshopu dao blur efekat (zamagljena)

3. Pečat koji potpuno menja boju, iz tamno ljubičaste u neku plavu (ili obrnuto-nije ni bitno, bitno da je promena itekako velika, nije otišla nijansa, otišla je cela boja)

Mene zanima - zašto? Zašto je nemoguće u kućnim uslovima dobiti ako ne vernu a ono bar najpriblizniju moguću kopiju? Zašto za to mora oprema od nekoliko hiljada ili desetina hiljada €? Šta je to, TEHNIČKI, u toj ceni/opremi što je čini takvom - u stanju da reprodukuje 99.9% identično?

Za 3 sekunde.
A ovamo imaš 30 minuta fore da dostigneš kvalitet printa (računam - sken+print vreme, na najboljim podešavanjima kvaliteta.)

Nije bitan sam ugovor, i da sam odradio sken fotke, i dalje bi došlo do promena, samo bi bile druge. Lista promena bi se promenila :)
Tekst se menja (inkjet), pecat se menja, boja se menja, sve se menja ako obratiš pažnju.

Možda bi "rezultat" bio bolji da imam kolor laser - a ne inkjet? Je l to ima veze / je l kvalitet otiska apriori bolji na laserskim?

Ipak su kućni štampači kategorija koja se razvija toliko godina. Decenija! Nisu to baterije za mobilni, koje stoje na nivou 199x. Ili jesu.

Zašto nije moguće ni približno dostići mašineriju koju imaju kopirnice, striktno gledano iz varijante kvaliteta štampe, verodostojnosti originalu, u kućnim uslovima, sa štampačima koji ne koštaju 50000 evra nego 500?

(a mnogi i manje)
 
Poslednja izmena:
Možda bi "rezultat" bio bolji da imam kolor laser - a ne inkjet? Je l to ima veze / je l kvalitet otiska apriori bolji na laserskim?

Bio bi bolji rezultat na kolor laser štampaču. Brat je nedavno štampao projektnu ideju na kolor laseru i to izgleda 100x bolje od inkjet-a.
 
@makiacaveki, je l znaš koji laser je koristio? (model)

Evo još jedne teze. 'Ajde da uzmemo dokument skeniran na jednom mestu, odemo u prodavnicu koja ima izložene štampače koji mogu da se "probaju pre kupovine" (bilo bi super da takva postoji ali teško da postoji) i roknemo print tog istog fajla na svima - i laserskim i inkjet.

Tvrdim da će razlika postojati onoliko koliko štampača ima. Ali mi nije jasno: ZAŠTO. Ok, svaki tretira boje drugačije, ima sopstvene profile, različite glave, boje, tehniku, veličinu kapljice, ma, OK, varijabila ima!

Ali, da sam ja proizvođač štampača, pa primarni fokus bi mi bio - kvalitet otiska. To da stvar bude verna originalu. Ne zato što mislim da je svako ko ima štampač falsifikator (pa je potreba za egzaktnom kopijom = zadovoljavanje tržišnih potreba), nego zato što je, valjda, kopija jedan od jako dobrih načina da potvrdiš - kvalitet otiska. Negde u toj mojoj tezi je greška...
 
Poslednja izmena:
Jeftina tehnika za home usage scenario. Imperativ niska cena pri kupovini, skupe dopune a ako se nešto kojim slučajem pokvari isplativije je kupiti ganc nkv nego popravljati.

Kolor laser je svakako bolji od inkjet-a. Koga zanima stampa fotografija opet se vraća na inkjet ali u dosta skupljoj kategoriji, pa posledično i kvalitetu otiska. Za skenere je ista priča, koliko para toliko i muzike (kvaliteta i brzine rada).

Zašto je taj otisak iz kopirnice ispao tako dobar... Možda zato što je jedna mašina u pitanju, fabrički podešena i kalibrisana (boje pri skenu i štampi) , sa odgovarajućom količinom radne memorije, bez transfera preko sporog USB 2.0 na računar, koriste papir odgovarajuceg kvaliteta i mod štampe prilagođen tipu papira. Sve ovo što sam pobrojao u kućnoj konzjumer varijanti je (uglavnom) ne ispunjeno...

Sent from my HM 1S using Tapatalk
 
@Keops

Ne znam koji je koristio ali u svakom slučaju kao što i član 5xeVo kaže:

Kolor laser je svakako bolji od inkjet-a.

Tokom studiranja imao sam priliku bezbroj puta da štampam seminarske radove (skeniranje delova knjiga u pdf pa konvertovanje u word preko ABBYY FineReader-a) i uvek je bila relacija kuća (inkjet u boji i laser crno beli plus skener) i fotokopirnice. Trenutno imam:

6qOvwMH.png
 
To za kvalitet stampe skeniranih dokumenata mogu da potvrdim.

Skeniram sa papira najbolje ili skoro najgore (svejedno) a dobijem rezultat po stampanju (laser crno belo) upravo onakav kao sto ga je Keops opisao.
Svaka odstampana strana je svetlija, bledja, toliko sken sa papira sadrzaja iz licne karte bude svetliji da izgleda kao da je toner prazan (skoro).
Raspitivao sam se ovde na forumu zasto je to tako ali nema odgovora, niko nista ne komentarise niti objasnjava.

Text iz Word-a je ok, sve crno sto treba biti crno, ostro, potpuno jasno...

Hp LaserJet P1006 i svi skeneri.
 
OP, postavio si mnogo pitanja...
- Brzina skeniranja. Ukoliko podesis vecu rezoluciju od nativne za uredjaj, to ide jako sporo, a na kvalitet ne utice jer se radi interpolacija.
- Konverzija iz RGB u CMYK je mnogo bolja/vernija na skupljim uredjajima.
- Lampa i osetljivost senzora. Sve je na strani skupljih uredjaja.
- Drajveri (koja vrsta papira se skenira (refleksija, belina papira, premazi itd.) je detaljniji, cesto automatizovan, a mozes i manuelno da intervenises
- Profi skener/kopir ima kalibraciju. Pustis kalibracioni list na stampu, potom ga skeniras. Mozes i ti to da uradis na svom kucnom, otprilike
- Inkjet. Jako je bitno da papir bude za inkjet. Dzaba visoka rezolucija ako je papir los, nepodoban da primi toliku kolicinu tinte bez razlivanja... Pogledaj na svom papiru da li je za inkjet stampu uopste...


I, moguce je dobiti OK sken i otisak i u kucnim uslovima. Takodje, mozes da dobijes i djubre na "ozbiljnim" masinama/uredjajima.
 
Poslednja izmena:
Poredite biciklo sa avionom. I jedno i drugo stize na zadati cilj al je razlika u kvalitetu putovanja ogromna.
Tehnologija skeniranja je mnogo finija i preciznija na profi uredjajima. Finoca stampe takodje. To je ta razlika u ceni. I nikako drugacije ne moze da se poredi.
 
Kada skenirate dokument rezultat je slika, tj matrica pixela koji imaju neku vrednost. Sa druge strane, štampač (npr crno beli) može da odštampa samo crnu boju ili ništa (beo papir). Kojim trikovima štampač pravi sive tonove? Pa tako što štampa jako sitne tačkice veće ili manje gustine na nekoj površini i na taj način zavaraju oko da je to siva boja.
Kada skenirate dokument u npr 600 dpi ivice oko slova prelaze iz bele, preko sive pa do crne... Ali to nisu idealni uslove nego je sve to manje ili više siva. Ukoliko se skenirani dokument ne obradi, štampač će sve te sive tonove da odštampa kao gušće ili ređe tackice. Rezultat je mrljava slova na odstampanom dokumentu.
Interna rezolucija štampača (laserskog) može biti 2400dpi. Kada word štampa, driver iscrtava stranu u 2400dpi (crno belu) i šalje je štampaču. Tada štampač tačno zna gde da iscrta crnu tačku i rezultat je oštar i precizan.
Probajte sledeći trik... U photoshopu, konvertuje sliku koja je neki sken teksta u grayscale i stampajte.
Zatim podesite levels tako da je crno zaista crno a belo zaista belo... I opet stampajte.
Zatim konvertuje u bitmap u npr 1200dpi i izaberite nearest filter i ponovo stampajte.
Uporedite sva tri odštampana papira i videćete razliku.
Generalno, ako želite idealan otisak skeniranog teksta koristite trik sa 1200dpi bitmapom. Kada štampate slike, kolor korekcija je obavezna. Kada štampate skenirani stranu sa slikom i tekstom onda se potrudite da radite u visokoj rezoluciji, da obeležite deo sa tekstom i sredite levelse tako da nema sivih pixela (samo crno i samo belo) a deo sa slikom selektujte i odradite kolor korekciju.
Najidealnije je prekucati text u neki program koji se bavim pripremom za štampu i ubaciti sliku i sve lepo složiti, ali to je uglavnom overkill.

Kod kolor štampe, stvari se dodatno komplikuju. Koristi se cmyk kolor space, gde se boje sabiraju i stvaraju crnu. Da bi se dobila što vernija kolor štampa mreža tačkica c m y I k komponente se razlikuje po uglovima u odnosu na horizontalu dokumenta. Npr crna se štampa pod 45 stepeni, ostale boje idu na 30, 60 i 75 stepeni. Ovo se koristi u tzv. offset štampi.
Postoji i treća mogućnost kolor štampe koja se zove error diffusion ali rezultat dosta zavisi od papira na kome se štampa kao i koliko papir upija i razliva boju. Error diffusion se koristi u digitalnim štamparskim mašinama.
Ima zaista puno trikova i sitnica u štampi da bi stalo u jednu poruku na forumu.


Sent from my Nexus 6P using Tapatalk
 
Poslednja izmena:
@yooyo: Da li si rad da podeliš "tips and tricks" u, recimo, zasebnoj sticky temi? Bilo bi jako interesantno da svi ovde podelimo iskustvo. Keops, odlična tema.
 
Ne smem ni da pitam "sta je to kolor korekcija " niti gde se, s cime i kako se to radi...
Imam i ja "problem" sa bledim odstampanim materijalom koj skeniram, uglavnom dokumenta licna (LK, saobracajna i slicne stvari).
 
Koristi se cmyk kolor space, gde se boje sabiraju i stvaraju crnu.
Sent from my Nexus 6P using Tapatalk

Ne, boje se ne sabiraju u crnu jer crna vec postoji u cmyk : Cyan, Magenta, Yellow, i Key (Black)

Da bi se dobila što vernija kolor štampa mreža tačkica c m y I k komponente se razlikuje po uglovima u odnosu na horizontalu dokumenta. Npr crna se štampa pod 45 stepeni, ostale boje idu na 30, 60 i 75 stepeni.
Sent from my Nexus 6P using Tapatalk

Kod laserskog kolor stampaca nema raznih uglova nanosenja boja. Posredstvom magnetnog valjka (za svaku boju drugi) boje (prah) se prenose na organski bubanj koji ga svetlom i suprotnim namagnetisanjem primi na sebe. Bubanj nastavlja da se okrece i dok papir prolazi ispod njega prah prelazi na njega jer ispod papira takodje postoji naelektrisani valjak. dalje papir putuje izmedju dva grejna valjka ( ~180 stepeni) gde se prah zapece na papiru. (Uprostio sam koliko sam mogao)


Zasto je otisak razlicit? Jednostavno kvalitet komponenti u pro masinama je visestruko bolji od kucnih uredjaja. Automatska kalibracija odlicno radi svoj posao a sadasnji pro kolor laseri su presli ozbiljan put usavrsavanja.
Trebao si da vidis koliko je trebalo pro masini sredinom devedesetih kad sa racunara povuces nesto da PostScrip Rip EFY Fiery uredjaj to sazvace pa pusti masini da isprinta nesto :)
Dakle koliko god se (nama) cinilo das su ti kucni color laseri skupi to su ipak uredjaji slabijeg kvaliteta. A tek su pljuckavci posebna prica.
 
90-tih sam se bavio pripremom za štampu (offset) i koristio sam taj Linotronic Rip.

C+M+Y daje crnu, ali to je skupa crna jer se troši 3 boje da bi dobio crnu... Pri tome, ako je otisak neke od boja slabiji onda rezultat nije crna nego neka tamna boja... Zato je uvedena K (crna boja).

U zavisnosti od materijala na koji se štampa, boje koja se koristi u štampi i tiraža, bira se tehnika kojom se radi. Npr, za tekstil se najčešće koristi sito (najslabiji kvalitet, sporo se radi, najjeftinije i pogodno za male tiraže) ili dye sublimation (odličan kvalitet, brzina, veliki tiraž i veća cena).

Za papir se koristi offset ili inkjet ili dye sublimation (retko). Laserski štampač radi na principu offset štampe tako što zagreva cilindre za svaku boju, nanosi kolor toner i provlači papir. Kvalitet otiska color laserskih štampača koji koriste error diffusion rasterizaciju (negde se koristi termin stohastic screening ili stohastic dithering) mnogo zavisi od kvaliteta tonera, papira i čistoće prizmi u štampaču.

Npr, ako na slici ima 50% crvene, driver to konvertuje na 50% žute i 50% magente. Štampač ima neku svoju hardversku rezoluciju od npr 1200dpi. To znači da je u jednom kvadratnom inču (2.54x2.54cm) ima 1200x1200 tačaka. Laser može po potrebi da upalite tačkice. Ne postoji među-vrednost. 50% bi značilo da je svaka druga tačkica upaljena... Kao šahovska tabla. Svako crno polje će kasnije nanositi odgovarajuću boju na papir. U gornjem primeru, magenta I yellow bubnjevi će imati taj 50% pattern i rezultat će biti crvena boja.

Šta ako treba da se štampa 5% plave? 5% od 1200 je 60. To znači da na svakih ugasenih 60px ide jedan upaljen. Teoretski to je 5%, a u praksi nema ništa na papiru... Zato što je taj pixel toliko mali da neće da se zalepi na papir. Zato driver za štampač kada se koristi običan papir, radi u nižoj rezoluciji npr 300dpi, dok ako se koristi kvalitetniji papir radi u višoj rezoluciji. Jedna tačka u 300dpi pokriva površinu od 4x4 tačke u 1200dpi. Takva tačka će vrlo verovatno ostati zalepljena na papir.

Dalje, kada se odštampa jedna boja, papir na tom mestu ima drugačije karakteristike od mesta gde nema boje i utiče na nanos sledećih boja. Zbog toga je bitno da driver optimalno rasporedi tačkice svih boja da se što manje preklapaju. Kada je intenzitet cyan, magente I yellow blizu 100%, driver može da ih ukloni i iscrta to područje samo sa crnom (K).

U prethodnoj poruci sam pisao o uglovima za boje... da malo pojasnim.. rezultat error diffusion ditheringa stvara isuviše sitne tačkice da bi se uopšte primile. Zato se koristi drugačija rasterizaciju..

Zamislite mrežu kvadrata (kao sveska sa "kockicama"). Namerno koristim kvadrat a ne pixel ili tačkica. Svaka osnovna boja ima svoju mrežu kvadrata. Ako je kvadrat prazan u njemu nema osnovne boje. 100% popunjen kvadrat je puna osnovna boja. Kako se onda predstavlja ton između 0 i 100%? Pa, taj kvadrat predstavlja u stvari skup NxN hardverskih pixela štampača. U kvadrat se upisuje npr krug. Što je veći prečnik kruga veći je i procenat zastupljenosti osnovne boje. Ako je kvadrat npr 10x10 i u njega upišemo krug prečnika 10px onda je procenat zastupljenosti boje jednak površini kruga / površina kvadrata... tj. r^2*pi/100, što bi u ovom primeru bilo 78.5%. Krug može biti i veći od kvadrata, te driver mora voditi računa o korektnom računanju pokrivenosti.

Zamislite sada da treba da se štampa po 50% magente i 50% yellow... I da su mreže kvadrata od obe osnovne boje perfektno poravnate.. rezultat neće biti 50% crvena, već nešto manje zato što imamo dosta belog papira oko krugova u kvadratima. Šta ako bi npr pomerili mrežu magente za pola kvadrata levo? Kada se pogleda pod lupom, videli bi naizmenično žute i magenta krugove u jednom redu, pa onda skoro beo red pa onda opet naizmenično žute i magenta krugove. Ako bi dodali u priču i cyan boju... Gde nju smestiti? Može da se pomeri pola kvadrata dole i npr 1/3 levo? Dobili bi lepo popunjenu površinu papira i reprodukciju boje. Ali nije sve savršeno... U offset štampi, postoji ljudski faktor, a to je štampar koji treba da namontira 4 ploče na 4 valjka koji štampaju osnovne boje,, a to nikada ne može savršeno precizno. Ako bar malo omaši jednu ploču, rezultat je očajan jer se pojavljuje moire... Na odstampanom papiru se pojavljuju "talasi". Da bi se eliminisali ovi talasi, mreže kvadrata osnovnih boja se rotiraju i štampaju pod različitim uglovima. Male greške u montaži ploča na valjak se neće videti kao moire.

Veličina tih kvadrata zavisi od kvaliteta papira na kome se štampa. U štampi se koristi termin lijatura odnosno broj linija po inču. Hardverski pixeli (tačkice) su grupisani u kvadrate NxN, pa su ti kvadrati grupisani u linije. Npr... Ako je hardverska rezolucija 2540 dpi, a izaberemo da je kvadrat 16x16px onda je lijatura 2540/16 = 158 lpi.
150lpi je odličan kvalitet za knjige i časopise na dobrom papiru. Krugovi u kvadratima mreže se ne vide golim okom. Papir u dnevnoj štampi je jako lošeg kvaliteta, upija i razmazuje boju i 150lpi ne bi bilo dobro. Zato se koristi manja lijatura, ispod 100. Tada je i kvadrat veci. Tu se krugovi u kvadratima mogu videti golim okom.

Sve ovo važi samo za štampanje slika i crteža koji imaju tonove boja. Kada se štampa tekst (crn) onda se vrši rasterizaciju slova u punoj hardverskoj rezoluciji štampača te su ivice oštre i precizne. Skenirani tekst nije tekst nego slika i zato prolazi kroz gornji opis.



Sent from my Nexus 6P using Tapatalk
 
Ne smem ni da pitam "sta je to kolor korekcija " niti gde se, s cime i kako se to radi...
Imam i ja "problem" sa bledim odstampanim materijalom koj skeniram, uglavnom dokumenta licna (LK, saobracajna i slicne stvari).

Kako izgleda na monitoru? Ako je i tamo bledo: Otvori sken u fotoshopu, Image --> Mode --> Grayscale; Image --> Adjustements --> Levels (pomeraj srednji slajder da potamnis; mozes probati sta dobijes i sa ostalima)
Ako sve sto saljes na stampu stampa bledo, otvori Printing preferences od stampaca, pa namesti kvalitet da NE bude Draft. Neki drajveri daju mogucnost podesavanja potrosnje tonera (light, dark)
 
Ne smem ni da pitam "sta je to kolor korekcija " niti gde se, s cime i kako se to radi...
Imam i ja "problem" sa bledim odstampanim materijalom koj skeniram, uglavnom dokumenta licna (LK, saobracajna i slicne stvari).
Svi ulazni i izlazni uređaji lažu. Skener na prenese boje verno, monitor isto tako, štampač laže na jednu stranu, digitalna štampa na drugu...
Da bi se stvari koliko toliko dovele u normalu, koriste se kalibracioni profili.. to je funkcija koja konvertuje boje. Prilikom skeniranja uređaj neku boju predstavi sa nekom vrednošću, a softver kasnije tu vrednost koriguje kroz profil. U zavisnosti od uzorka koji se skenira koriste se različiti kolor profili. Nije isto skenirati mat ili sjajan uzorak.
Posle korekcije nakon skeniranja, treba prikazati sliku na monitoru... Svaki monitor laže na svoj način. Koliko laže zavisi od podešavanja osvetljenja, kontrasta, game, pa čak i od okolnog osvetljenja. I ovde se koristi kalibracioni profil tako da driver grafičke karte ili softver, korigovanu sliku posle skeniranja, dodatno koriguje tako da na monitoru bude kako treba. Isto važi i za štampač. Da bi korektno odštampao koristi se kalibracioni profil koji kao u slučaju monitora, koriguje boje tako da posle štampe bude najpribližnije originalu. Kalibracioni profil se razlikuje od vrste papira na koji se štampa.
Danas skoro svi proizvođači skenera, monitora i stampaca isporučuju kalibracione profile. Takvi profili delimično popravljaju situaciju. Mnogo faktora utiče na vernost prikaza boja tako da je potrebno imati kolor korekcije u svim koracima obrade.

Sent from my Nexus 6P using Tapatalk
 
Mislim da si rasterizaciju trebao pojasniti slikama.
image-printing-spotprocess01.jpg
Screen+angles.jpg

Probaj da pojasnis kako se vrsi sama rasterizacija i separacija boja u pripremi, posto to moze biti korisno ako neko stvarno zeli da izvuce maksimum, ili pak neki drugi savet. Malo si preopsirno napisao sve ovo tako da se sustina zagubila negde izmedju redova.

U offset štampi, postoji ljudski faktor, a to je štampar koji treba da namontira 4 ploče na 4 valjka koji štampaju osnovne boje,, a to nikada ne može savršeno precizno. Ako bar malo omaši jednu ploču, rezultat je očajan jer se pojavljuje moire...
Ne znam sa kakvim stamparima si saradjivao i na kakvim masinama su bili primorani da rade, ali meni se to ne desava. :)
Tehnologija u ofset stampi je toliko napredovala da je kod novijih masina pasovanje postalo posao od par sekundi. Kada su ploce ubusene savrseno, a u vecini slucajeva jesu hvala bogu, levo/desno ne moramo nista da pasujemo, samo gore/dole i to su minimalne korekcije.

Dodao bih samo da malo skuplji inkjet stampaci poput Canon-ove PRO serije koriste i sivu boju, kao i "razredjene" varijante cyan i magente (kao sto se bojama za ofset dodaje misvajz), kako bi se u senkama dobio sto precizniji otisak, tako da, nisu vise ni inkjet stampaci tako naivni.
 

Prilozi

  • image-printing-spotprocess01.jpg
    image-printing-spotprocess01.jpg
    77 KB · Pregleda: 56
Hvala za slike... Tekst sam pisao sa telefona, te nisam mogao da tražim slike.
Još nešto nisam objasnio... Gaženje boja. Npr ako na cyan pozadini imate crveni logo. Kada se pogledaju osnovne odvojeno, vidi se da u cyan boji postoji rupa u koju tačno upada slika iz magenta I žutog kanala. U štampi se nikada ploče ne mogu savršeno poravnati tako da je rezultat beli okvir sa jedne strane logoa.
Da bi se ovo izbeglo, koristi se tehnika "podebljavanja" ivica logoa tako da uvek prelazi malo preko rupe i na taj način se zamaskira nesavršenost procesa ofset štampe.
Strana se obično pripremi u nekom programu za crtanje, zatim se konvertuje u PostScript I šalje dalje na rasterizaciju. Pre 20 godina smo koristili linotype hell tj. Linotronic koji je imao ogroman računar pored sebe. Ta mašina (kompjuter) se zvala RIP ili raster image procesor. Zadatak RIP-a je da PostScript rasterizuje, tj. da pripremljeni materijal razdvoji na 4 osnovne boje i da svaku od boja posebno odštampa na laserskom printeru koji štampa na film. Film je bio širok 33 ili 52cm (ne sećam se tačno svih mera). Posle se film nosi na razvijanje pa se pregleda na svetleće mesec stolu i ako nema grešaka, ide kod majstora u štampariji.

Laserski printer može da odštampa jako sitnu tačkicu, ali ta tačkica ne može da ima nivoe boje već samo 0 ili 1. Da bi napravili prelaze boja od 0 do 100%, te tačkice se grupišu u kvadratiće koje sam gore opisao. Kvadratići su obično NxN tačkica. Više detalja ima na ovom linku:
http://www.grymoire.com/Postscript/Halftones.html

Rasterizacija je postupak pretvaranja slike ili crteža u niz komandi raster uređaja. Raster uređaj radi samo sa jednom linijom. Kada završi liniju pomera papir ili film za 1 red i kreće sa sledećom linijom. Raster linija se sastoji od niza upaljenih ili ugašenih tačkica. Zadatak RIP-a je da vašu sliku u 300dpi kod koje svaki pixel može da ima vrednost od 0 do 255, pretvori u kružić unutar kvadratića sastavljen od najsitnijih tačkica koje laser može da odštampa.

E sad.. zašto kružić? Može romb, diamond... Uglavnom postupak simuliranja tonova boja se zove screening. Kruzici u kvadratićima se zovu halftones. Druga popularna tehnika je stohastic screening.

https://hidefcolor.com/blog/printing/stochastic-printing-vs-conventional-printing/

Za kraj da ponovim... Kada se štampa slika, svaki pixel slike prolazi kroz više nivoa obrade da bi na kraju završio kao 4 halftone kružića .
Vektorski crtež je druga priča. Ukoliko je crtež 100% u nekoj boji, laser će ga crtati u punoj hardverskoj rezoluciji. Ukoliko je crtež u nekoj boji koja nije 100% intenziteta osnovne boje, onda se 100% verzija koristi kao maska za halftone verziju koja će se štampati.

Sent from my Nexus 6P using Tapatalk
 
Ovo sto je yooyo nazvao 'gazenjem' na engleskom je trapping. Jos jedna ilustracija

Ovo se sada automatski radi ako je RIP ista podesavan. Jedino kod sito stampe se ocekuje manuelna intervencija. Mada, ja sa proizvodnjom nemam godinama dodira, pa neka igor_harris dopuni ako nisam u pravu (a zavisi i od stamparije)
 
Da, da, to je taj princip. Jedino da je logo crne boje onda ne bi bilo potrebe da se "ubusi" magenta.
 
Nazad
Vrh Dno