Šta je novo?

IT preduzetnici: Banke, porezi, propisi... (FAQ - II & III post)

Dobro i sta od para koje mi legnu na racun firme smem da prebacim na privatni racun?
 
Upadam u raspravu, ali :) Sa računa agencije (preduzetničke), na račun fizičkog lica smeš prebacivati koliko god hoćeš para, samo da nije preko 150k dnevno. Po kojoj šifri - to je već druga priča.
 
Sta ce mi banka i drzava racunati kao moju zaradu, a ne pare potrosene na trosak poslovanja? naravno pricamo o pausalnom preduzetniku.
 
Poslednja izmena:
Banka će računati ono što je uplaćeno pod šifrom 241 kao plata. Mislim da se vrti ista priča u krug.
 
dobro onda znaci da je osnovica = plata kao sto sam ja i rekao, bez trucanja o bruto neto. Ti pojmovi postoje u knjigovodsvu naravno ali ne u definisanju preduzetnika pausalca u srbiji. Mada mozda i ne znaci, ko ce ga znati...
 
Tako je, osnovica = plata. To što se obračunava porez za PIO, itd na tu osnovicu ne znači da je to bruto plata, već je to faktička zarada paušalca i to sme pod šifrom 241 da se isplaćuje.
 
covek sve vreme tvrdi da to nije plata, ja nigde nisam rekao ni bruto ni neto.....sta vise da kazem.....hvala i prijatno.
 
pa ako želiš da razmišljaš kao i do sada u tim šiframa plaćanja i da se zentaš da li će ti poreska zbog toga povisiti osnovicu, onda neto prihod od samostalne delatnosti kroz tu tvoju šifru 241 a ostalo utajom poreza kroz 290.

Ako hoćeš da uživaš malo u životu i sniziš sebi pritisak, pukneš sve đuture kad ti treba npr. kroz šifru 289(to valjda koriste i u sinhro paketu) ili 290 na svoj lični račun.
 
Sta ce mi banka i drzava racunati kao moju zaradu, a ne pare potrosene na trosak poslovanja? naravno pricamo o pausalnom preduzetniku.
Banka ti računa osnovicu sa rešenja a država ti je to već unapred obračunala.
Ako hoćeš više da bi npr dobio veći kredit, zaposli sebe u svojoj agenciji, isplaćuj sebi platu i premesti je na NBG :)
Ili otvori DOO i zaposli sebe pa odredi kolku god želiš platu sebi par meseci 3-4 dok ne dođeš do proseka za kredit a onda spusti, gasi, samo plaćaj ratu redovno i neće niko da te dira.
 
Zar ne nosite svakako promet paušalnog računa u poresku na kraju godine? U opšte nije bitno koliko para prebaciš, pogotovo što se porez određuje po nekim drugim parametrima a ne pojedinačno, koliko ja znam.

Edit: ja sve krknem na svoj račun preko 240 ili 241, nisam siguran[emoji1]
 
Poslednja izmena:
covek sve vreme tvrdi da to nije plata, ja nigde nisam rekao ni bruto ni neto.....sta vise da kazem.....hvala i prijatno.
Ništa ti nisi pogrešno uradio i nisi ni u kakvom prekršaju, samo si u zabludi da radiš nešto smisleno sa tim prebacivanjem osnovice preko 241. Ako ti banka prizna taj iznos za prosek zbog kredita to je super, onda možeš i više da probaš da prebacuješ jer se trenutno sa osnovicom ionako matematički ne slažeš sa obračunom (vidi kalkulator) . Jedini pouzdan podatak za kreditnu sposobnost je tvoje poresko rešenje, ostalo je politika banke, možda prođe 241, možda ugovor a možda i ništa od toga.
 
Čisto informacije radi, u SocGen banci su mi rekli da uskoro planiraju da počnu priznavati i transakcije tipa 290 za kreditnu sposobnost.

Послато са SM-N950F уз помоћ Тапатока
 
Ja sam juče uplatio po 241 sebi na priv račun iznos koji mi je na poreskom rešenju osnovica. To nisam radio prethodnih 7-8 meseci, od kad sam prešao u paušalce. Da li sam u obavezi to da radim?
 
Ne. I da jesi, spadas u 99.9% koji to ne rade, u praksi, provereno.
Bilo bi extra da Intesa i RF pocnu da prihvataju 290 za kreditnu sposobnost. Mogao bi uzeti cekove u RF onda :p
 
Da ne otvaram novu temu... Koju banku preporucujete za firmu u obliku doo? Najpovoljniji uslovi, najbolji e-banking?

Hvala
 
Sta ti treba konkretno za doo?
Ako je doo od 2 osobe, isto dodje kao da je preduzetnik, ista kolicina naloga i potreba. Ako je puno radnika onda je bitno da li se placa unutar banke (kada se isplacuju plate) i provizije za externe naloge (za porez i doprinose).
Sto se ovog zadnjeg tice, mislim da je Intesa i dalje ispred ostalih. Pogotovu sto mozes koristiti Office Banking (koji se samo jednokratno placa, napsram recimo 45eur godisnje kod RF a slicno i kod drugih), koji je daleko od najboljeg eBankinga ali je definitivno najjeftiniji i prihvatljiv.

Ako bas gledas dobar eBanking, iz mog iskustva otprilike ide (od najboljeg):
- Halcom (pogotovu ako imas u vise banaka racune firme)
- RF eBanking
- sve ostalo

Ali svaka banka ima nesto svoje. Ko prima rublje, a izgleda i franke (CHF), Sberbank je ozbiljan konkurent.
Kome nije bitna neka manja razlika mesecno, RF i nemoj da te boli glava. U koju god filijalu da udjes, znace sta da urade, ili koga da pozovu da bi saznali kako da to pravilno urade.
 
Da, d.o.o. do 2 osobe.

Tako sam i mislio, ili Intesa ili RF. E sad, sa RF nemam neko najbolje iskustvo, doduse kao fizicko lice a i od tad je proslo vise od 10 godina.
Sberbank mi takodje deluje ozbiljno, samo nisam bas najbolje upoznat sa njihovom ponudom. Moracu malo da je proucim. Hvala na pomoci, Alfa
 
Upadam u raspravu, ali :) Sa računa agencije (preduzetničke), na račun fizičkog lica smeš prebacivati koliko god hoćeš para, samo da nije preko 150k dnevno. Po kojoj šifri - to je već druga priča.


Sta ako se prebaci preko 150k?
 
Za dizanje novca da, za online naloge ne postoji to ograničenje(osim za možda šifru 266)

@sysninja jel to postoji takvo ograničenje na sinhro paketu za online plaćanje?
 
Poslednja izmena:
Nema, možeš koliko hoćeš preko ebankinga (1 milion mesečno je limit).
 
@alfaunits

Koja je prednost Halcoma u odnosu na ostala resenja? Ja za doo koristim Assecov e-banking za dve banke. Pre toga je bio aktuelan Peximov FxClient. Imao sam, doduse ima tome vec par godina, Halcom za jednu banku, ali mi nesto nije bio ostavio preterano dobar utisak.

Izvinjavam se ako je off.
 
@alfaunits

Koja je prednost Halcoma u odnosu na ostala resenja? Ja za doo koristim Assecov e-banking za dve banke. Pre toga je bio aktuelan Peximov FxClient. Imao sam, doduse ima tome vec par godina, Halcom za jednu banku, ali mi nesto nije bio ostavio preterano dobar utisak.

Izvinjavam se ako je off.

Prednost je sto se odjednom moze pristupiti svim racunima, mnogo je zgodniji. Mozes kontrolisati i vise firmi i racuna jednim sertifikatom.
Naspram toga sta moze da se uradi je identican ostalim resenjima.
Asseco ima isti login za vise banaka?
 
Poslednja izmena od urednika:
Pa ne, za svaku banku je posebna kartica sa posebnim sertifikatom. To jeste malo nezgodno, sto moras izlaziti iz programa kada hoces da radis sa drugom bankom.
Hvala za info.
 
Zdravo svima. I ja sam poceo da se ozbiljno interesujem za uzimanje stambenog kredita, krajnje je vreme da sredim svoje stambeno pitanje, ali me je bas razocaralo saznanje da su uslovi za odobravanje takvog kredita za pausalce bas rigorozni. U mojoj banci, recimo, uzimaju osnovicu, rata mora da bude ne vise od 10% i rok otplate samo 10 godina... To znaci da rata mora da bude 35 evra, na 10 godina se akumulira samo 4100 evra, i to je sa kamatom, znaci mozes da uzmes kredit samo za 3000 evra, pa to besmisleno potpuno, zato svakom ko dodje da se raspuita kazu da zaborave na to pre nego sto klijent i uspe da progovori...

Sa druge strane, societe generale ne gleda osnovicu, vec cifru koja stoji na ugovoru, ali zato za rok otplate uzimaju duzinu ugovora. Mi ugovore potpisujemo na godinu dana, sto znaci ako ne ubedim kompaniju da mi potpise ugovor na neodredjeno nema nista od kredita, sto je opet tesko izvodljivo :(

Neko je ovde pomenuo da u nekim bankama uzimaju osnovicu ali daju 50%-60% za ratu, ali niko nije pomenuo da li daju na 30 godina ili samo na 10.

Bio bi vam strasno zahvalan ako neko ima informacije i voljan je da ih podeli, koja banka daje razumne uslove. Znaci da bude ili na ugovor koji ne mora da bude na neodredjeno ili na osnovicu sa barem 40% na 30 godina.

Ja sam gledao stan koji kosta 50k, isao bi mozda d0 60k, ali ne bi uzimao veci stan, sa ucescem od 20% meni bi trebalo barem 170 odobrena rata na 30 godina, ili 200 na 23 godina.

Hvala unapred svim ljudima koji podele svoja iskustva i informacije.
 
Ja sam u istom "sosu" od avgusta kad sam poceo da se raspitujem po bankama.

U Erste banci je kalkulacija cifra iz resenja - porezi i doprinosi za penziono, zdravstveno i nezposlenost pa 50% od onog sto preostane(kad sracunas ovo prvo onda ti je to kao "neto plata" koju ce te naterati da uplacujes pod sifrom 241 - da ne bude zabune, cim ti odobre kredit prestanes to da uplacujes da ne bi bilo polemike oko toga da li je dozvoljeno prebacivati sredstva po toj sifri ili ne)

U Vojvodjanskoj je kalkulacija malo drugacija. Cifra iz resenja - 10% za porez i onda - 10% "zato sto NKOSK tako trazi". Tako da je moguce dobiti vecu ratu.

U Vojvodjanskoj traze da poslujes bar 1 godinu u Erste 2 godine. Period otplate biras sam - da li 10 ili 30 njima je svejedno (ali mi je u Voban-u napomenuto da NKOSK moze da bude skuplji ukoliko je period otplate 30 godina iako to nigde nije naznaceno)

Racun PR mi je u Raiffeisen-u gde su mi za stambeni kredit rekli "Centrala u Austriji treba da odobri kredite za pausalce i po ugovoru pa cemo vam se javiti najkasnije za mesec dana" nikad mi se niko nije javio, iako sam im dostavio sve informacije pa cak i ponude konkurentskih banaka... Sto se tice uslova kredita poput kamatne stope i troskova obrade kredita budite istrajni i pokusajte da ih smanjite zato sto kod svih banaka ima ta mogucnost samo budite uporni!!!
 
BTW, po pitanju kursnih razlika postoje dve mogucnosti:
- vama treba da sto bolje prodate devize i to je to (raspolazete direktno dinarima, ne menjate ih u evre za cuvanje).
- treba vam da promenite devize u dinare, prebacite na racun fizickog lica, i onda kao fizicko lice kupite evre.
Ovo su dve razlicite stvari :) Ovo drugo je recimo isplativo unutar SocGe (a skroz neisplativo unutar RF, jer je kurs za fizicka lica bezobrazan).
Ovo prvo - osim sto je bitno koliko banka daje dobar kurs, jos je bitnije da uhvatite dane kada je dobar kurs na trzistu. Nista vam ne znaci da danas dobijete 119 za prodaju evre, ako ste recimo januara mogli dobiti 124 ;) Nemam predlog konkretan za ovaj slucaj, tu je vec stvar srece :( Moja sreca je sto me taj slucaj ne dotice :)

Zdravo svima, super tema za nas koji pocinjemo da radimo kao preduzetnici, a neupuceni smo :d

Naime, do skora sam radio kao pausalac za domacu firmu i tu nije bilo problema. Legnu pare na preduzetnicki racun i samo se prebace na racun fizickog lica i gotovo.
Medjutim, od skora sam poceo da radim pausalno za strance i sad ce pare u evrima da lezu na devizni preduzetnicki racun, pa sad hocu da ispeglam neke nejasnoce.

Mene interesuje ovo sto je alfaunits napisao gore.
Koja je razlika izmedju ove dve opcije i sta cini drugu isplativom unutar SocGe banke?

Jos par pitanja:
1. Da li je moguce prebaciti evre direktno sa preduzetnickog deviznog na racun devizni fizickog lica? (mislim da ovo ne moze :))
2. Ako pod 1. ne moze onda imamo varijantu:
eur na deviznom preduzetnickom racunu ----konverzija ----> din na dinarskom preduzetnickom racunu ----prenos----> dinarski racun fizickog lica

Ako moze neko da prokomentarise ovaj tok gore i kaze koje su najbolje varijante za ova prebacivanja, tj. kako da se odradi sa najmanjim gubicima.

Hvala unapred.
 
Najmanji gubici su ti ako podignes kao dnevnice za put u inostranstvo. Ako se dobro secam do pedeset evra se krece dnevnica. Znaci odes u banku, kazes da hoces da podignes akontaciju na racun dnevnica za put u inostranstvo, ispotpisujes sta treba i to je to. Npr. za put od 30 dana trazis 1500 evra. E sad, postoji problem ako ti neko nekad bude trazio dokaz da si zaista isao u inostranstvo :d Tako da ovo nije bas najcistiji nacin da se odrade stvari, ali generalno prolazi u praksi (za eventualne buduce posledice nemoj mene da krivis :p). Nisam siguran da se vredi uopste zezati oko ovoga. Na 1000 evra koje ti legnu na devizni racun, troskovi konverzije izadju oko desetak evra, tako da nije strasno. Konverzija iz evra u dinare se ne obavlja po kursu banke, nego po nekom drugom kursu (nisam siguran kako se zove) koji je povoljniji od kurseva koje daje vecina nasih banaka (Raiffeisen npr. ima ocajan kurs u odnosu na ovaj).

Kad konvertujes u dinare i prebacis na licni racun onda imas dve opcije:
- Da u svojoj banci konvertujes nazad u evre (u vecini banaka je kurs los i ovde je najveci gubitak...mada ima i izuzetaka poput Intese koja ima skroz ok kurs u nekim paketima).
- Da podignes gotovinu, prosetas do one menjacnice blizu Terazijske cesme i da tu zamenis po prakticno srednjem kursu.
 
Nazad
Vrh Dno