Šta je novo?

IT preduzetnici: Banke, porezi, propisi... (FAQ - II & III post)

Neko je spomenuo Telenor banku, ali koliko sam ja razumeo neke njihove službenike, oni nemaju račun za pravna lica. Eventualno, ako nije mislio na to da iz neke druge banke prebacuješ u Telenor, što je opet trošak, jer većina naplaćuje takav transfer.

Dakle, generalna preporuka je Societe General, samo koja je razlika sa tim običnim ili kako već računom i sa Sinhro paketom? Može li neko razjašnjenje na tu temu?

Taj trošak transfera je minoran u odnosu na to koliko ti račun kod telenora olakšava život.

Moja preporuka je: telenor za fizičko lice; intesa, rf ili societe za pravno. Mislim da je možda societe najpovoljnija varijanta ali meni su te razlike skoro pa irelevantne. Redovan odlazak na drugi kraj grad smatram pak za promašaj.

Razjašnjenje za sinhro:Dobiješ račun za fizičko i pravno lice ali su računi integrisani i pristupaš im kroz ebanking za fizičko lice i plaćaš samo jednu mesečnu pretplatu. Tarife su dakle one koje važe za fizičko lice i moraš prvo da prebaciš sa pravnog na fizičko da bi mogao da raspolažeš sa novcem. Za devizne prilive moraš na mail da šalješ skeniran i potpisan dokument.

Bez sinhra: Odvojeni računi za fizičko i pravno lice podrazumevaju da plaćaš odvojene mesečne pretplate i imaš odvojen ebanking za svaki račun. Dodatno u odnosu na sinhro dobiješ visa business karticu. U ebankingu za pravna lica možeš sam da rasporediš devizne prilive. Kada plaćaš sa pravnog lica važe tarife za pravna lice a kada plaćaš sa fizičkog plaćaš tarife za fizička lica.

Interni transfer je u oba slučaja bez troška i dešavaju se instant.
 
Poslednja izmena:
Ja koliko sam razumeo u sinhro paketu možeš da uradiš interni prenos sa račun pravnog lica ali ne i da plaćaš sa njega, možda sam pogrešno razumeo bankara.

Možeš i da plaćaš sa računa pravnog lica. Naravno, RSD. Tako sam i platio porez. :)
 
Pa eto. AKo ti je problem podizanje karticama (zbog mesecnog limita), onda salji u Telenor banku, na svoj racun i podigni sa TB bankomata.
To je ako te mrzi da cekas u redovima. Mene nije mrzelo dok mi je trebalo to, jer iskreno razlika je bila prevelika tada (konkretno, RF mi je za EUR placao obicno srednji-0.3, dok je za kupovinu (kao fizicko lice) davao srednji+0.6, a ja sam u menjacnici koja mi je na 2 minuta od RFa dobijao ispod srednjeg uglavnom :))
 
Kada dižem keš sa bankomata nema nikakve šifre. U čemu se razlikuje podizanje keša na šalteru i bankomatu?

U sumi novca koju možeš da podigneš. Na bankomatu možeš 150.000 dinara, a na šalteru možeš više uz zahtev tj. obrazloženje.
 
Čitam celu temu od početka i nisam siguran da sam video informaciju koja dovoljno opisuje stanje stvari.

Važna pitanja za kategorisanje banaka su:
- Ko radi raspored deviznog priliva preko eBankinga?
- Ko radi otkup deviza preko eBankiga?
- Ko nudi VISA Business karticu?
 
U sumi novca koju možeš da podigneš. Na bankomatu možeš 150.000 dinara, a na šalteru možeš više uz zahtev tj. obrazloženje.
Ne mozes uglavnom 150.000 na bankomatu.
Tehnicki, pausalac ne bi trebao dobiti preko 150.000 istog dana, jer nema koje troskove da pravda, ali sa druge strane uzjedno moze da podigne sve sto hoce u praksi :)
Na salteru kada se podize se placa provizija, zar ne? (u Intesi i RF da)

Važna pitanja za kategorisanje banaka su:
- Ko radi raspored deviznog priliva preko eBankinga?
- Ko radi otkup deviza preko eBankiga?
U najosnovnijem paketu ili uopste?

- Ko nudi VISA Business karticu?
Visa Business, ili Visa Business Electron?

Ako mislis uopste - sve banke pomenute u temi nude sve to. Samo sto neke ne nude u najjeftinijem paketu, i Sinhro kod SocGe, kako kazu kolege, nema opciju rasporeda priliva preko eBankinga, vec mora mail.
 
U soge možeš da digneš 150k bez provizije na šalteru. Pre 2,5 godine je postojala provizija pa su ukinuli za paušalce možda čak i za ostale preduzetnike.

U praksi kao pravno lice možeš u soge u toku jednog dana da digneš 150k+60k+30k sa karticama sve bez provizije.

Da se razumemo, može i više od 150k uz pravdanje sa dokumentacijom.
 
Poslednja izmena:
U pravu si, sad sam pogledao * kod Intese, isto se ne naplacuje za preduzetnike!
 
Koliko znam u sinhro paketu kod soge čak se ni ne plaćaju provizije za transakcije i ka drugim bankama, tako da se može prebaciti novac na telenor ili mts račun, pa se može podići na drugom bankomatu.
 
Treba pogledati tarifnik, verovatno se plaća preko 250k ili 300k.
 
Pozdrav svima,

nisu mi bas najjasnija pravila oko racuna i prebacivanja novca, pa bih bio jako zahvalan ako bi neko mogao da mi odgovori.

Ukratko, zivim u Austriji i radim kao IT preduzetnik. Planiram da se preselim u Srbiju i da odatle kao pausalac radim za istog klijenta za kog radim i sad. U principu:

- registrovao bih se kao IT pausalac (sifra 6201 ako ne gresim)
- prihodi nisu fiksni (isti svakog meseca), vec variraju i bili bi izmedju 3500 do 4500 eura u proseku.

Da li mogu da po prispecu prihoda, automatski preko aplikacije neke banke da konvertujem ceo iznos u dinare i slobodno raspolazem njim (podizanje / placanje karticom itd)? Da li je generalno taj transfer novca izmedju racuna i menjanje iz EUR u RSD i obrnuto nesto lako ili nesto sto zahteva odlaske u banku, cekanje itd?

Da li je potreban ugovor sa klijentom da bi mogao da otvorim racun u banci ili moze i bez ugovora?

I malo offtopic: da li neko ima iskustva sa slicnim prihodima koliko se placa mesecno poreza/doprinosa i da li ce mnogo da uvecaju kad budu videli prihode? Registrovao bih se u opstini Vozdovac u Beogradu. Recimo u Austriji placam 40% za poreze i doprinose, ali definitivno ne bih voleo da toliko placam u Srbiji, iz razumljivih razloga. (ovde za te pare imate vrhunsko zdravstveno/socijalno/penziono osiguranje i veoma uredjenju drzavu). Da li postoji limit koliko max. mogu da mi odrede poreze i doprinose mesecno?

Recimo ovde kao preduzetnik koristim svoj stari racun (za fizicko lice) i nisam zakonski obavezan da imam poseban racun. U banku sam otisao samo jednom, kad sam otvarao racun. Kartice i sve ostalo mi je stiglo putem poste. Sve ostalo oko poreza zavrsavam preko email-a sa knjigovodjom. Pa zato pitam koliko je generalno cimanja kada ste pausalac u Srbiji, jer stvarno ne bih voleo da se setam od saltera do saltera za svaku glupost.

Hvala unapred!
 
Status paušalca u Srbiji imaš dokle god ti godišnji promet ne prelazi po sadašnjem kursu 50000EUR.

-automatsko prebacivanje: moraš manuelno ali uglavnom je moguće elektronski ili preko aplikacije. Nije baš na jedan klik ali radi. Kao preduzetnik u Srbiji ne možeš trenutno koristiti samo račun fizičkog lica.

-ugovor ti ne treba za otvaranje računa ili registrovanje, uglavnom ti može zatrebati za kreditne proizvode. Ja ga nisam ni jednom do sada koristio.

-kao paušalac na Voždovcu ja sam do sada plaćao oko 21k mesečno ali od ove godine je ta cifra na Voždovcu oko 31k dinara jer su promenili grupu za tu delatnost. Može malo da ode gore ili dole u zavisnosti od okolnosti za proračun osnovice ali to je to. Ne moraš da uzmeš 6201 pa može da bude oko 24k ako ti znači. Ako hoćeš još niže imaš i opštinu Sopot koja se nezvanično specijalizovala za paušalce sa svojim niskim prosekom primanja.

-ako sve završavaš sam, moraš otići fizički 4-5 puta da bi se registrovao i još 2-3 puta do banke. Osim toga svakog novembra moraš da daješ poreskoj potvrdu o prometu iz banke i dva puta godišnje ako overavaš zdravstvenu. Možeš i da ovlastiš firmu koja bi sve to radila za tebe uz simboličnu naknadu ako želiš da minimizuješ fizičko prisustvo.

Pošto sam imao slični situaciju mogu ukratko da sažmem da to sve što si zamislio radi dokle god si u granicama.
 
Poslednja izmena:
Da dodam samo da sve ovo generalno moze bez odlazaka u banku i lako je skoro koliko u Austriji (ili barem kao u Nemackoj, za koju znam kako je).
Samo sto ne moze iz RSD u EUR da se menja bez osnova! Firme ne mogu po zelji kupovati devize u Srbiji. Ali kao pausalcu, to ti je nebitno osim ako moras bas sa racuna firme placati.
 
Pozdrav svima,

nisu mi bas najjasnija pravila oko racuna i prebacivanja novca, pa bih bio jako zahvalan ako bi neko mogao da mi odgovori.

Ukratko, zivim u Austriji i radim kao IT preduzetnik. Planiram da se preselim u Srbiju i da odatle kao pausalac radim za istog klijenta za kog radim i sad. U principu:

- registrovao bih se kao IT pausalac (sifra 6201 ako ne gresim)
- prihodi nisu fiksni (isti svakog meseca), vec variraju i bili bi izmedju 3500 do 4500 eura u proseku.

Da li mogu da po prispecu prihoda, automatski preko aplikacije neke banke da konvertujem ceo iznos u dinare i slobodno raspolazem njim (podizanje / placanje karticom itd)? Da li je generalno taj transfer novca izmedju racuna i menjanje iz EUR u RSD i obrnuto nesto lako ili nesto sto zahteva odlaske u banku, cekanje itd?

Da li je potreban ugovor sa klijentom da bi mogao da otvorim racun u banci ili moze i bez ugovora?

I malo offtopic: da li neko ima iskustva sa slicnim prihodima koliko se placa mesecno poreza/doprinosa i da li ce mnogo da uvecaju kad budu videli prihode? Registrovao bih se u opstini Vozdovac u Beogradu. Recimo u Austriji placam 40% za poreze i doprinose, ali definitivno ne bih voleo da toliko placam u Srbiji, iz razumljivih razloga. (ovde za te pare imate vrhunsko zdravstveno/socijalno/penziono osiguranje i veoma uredjenju drzavu). Da li postoji limit koliko max. mogu da mi odrede poreze i doprinose mesecno?

Recimo ovde kao preduzetnik koristim svoj stari racun (za fizicko lice) i nisam zakonski obavezan da imam poseban racun. U banku sam otisao samo jednom, kad sam otvarao racun. Kartice i sve ostalo mi je stiglo putem poste. Sve ostalo oko poreza zavrsavam preko email-a sa knjigovodjom. Pa zato pitam koliko je generalno cimanja kada ste pausalac u Srbiji, jer stvarno ne bih voleo da se setam od saltera do saltera za svaku glupost.

Hvala unapred!

Izvinjavam se za offtopic i sto dajem sebi za slobodu da ti postavim ovo pitanje, ali zasto bi se vracao u SRB? Narocito ako kazes: "ovde za te pare imate vrhunsko zdravstveno/socijalno/penziono osiguranje i veoma uredjenju drzavu"

Pitam jer SRB je AUT na -1 da se matematicki izrazim. Nemoj da te povlaci cinjenica da 3-4K evra ovde vredi vise nego tamo, jer to sve pada u vodu bas u onom trenutku kada ti treba ono sto si sam naveo. A trebace ti.
 
3-4k evra vredi ovde mnogo više nego tamo, eto ti jedan od razloga, ja to mogu samo da potvrdim. Isto tako sve što ti zatreba iz tih zemalja je i dalje dobavljivo osim ako ne misliš na hitnu pomoć. Neke stvari su tamo objektivno bolje neke pak ovde.

Da ne smaram dalje, svako razvija svoju logiku i ima svoje razloge. U društvu u kome 'zadnji koji izlazi' treba da ugasi svetlo potpuno razumem tvoje pitanje ali svako treba sam da proceni šta su njegovi prioriteti i razlozi.
 
Ovde ne samo da vredi više novac, nego će ga i imati više. U Srbiji će plaćati oko 250 evra a tamo plaća preko 1500 evra razlika je velika

Sent from my Redmi Note 4 using Tapatalk
 
Ukoliko je rec o nekome ko nije odrastao u srbiji i ne zna kako funkcionise prevarantski sistem to je najgluplja ideja koju moze imati. Mozda ce imati vise para ali kada bude svatio da se po ulicama ne vozi nego izbegavaju rupe, da se niko ne uzbudjuje zbog pravila, da ce ispred prozora ladno da mu sagrade novu zgradu koja ce mu gledati direktno u dnevnu sobu itd. vrlo brzo ce shvatiti zasto mu je postavljeno pitanje. Naravno tu dodati i probleme sa zdravstvom, sudstvom ostvarivanjem bilo kakvih prava itd itd.

S druge strane, ukoliko je svestan toga i doziveo je to u mladosti a zeli da se vrati iz emotivnih/socioloskih razloga to vec moze imati smisla. Recimo ja sam tako uradio i ne kajem se.
 
Poslednja izmena:
Pozdrav svima i hvala na odgovorima!

Krenucu narednih dana u proces registrovanja i videcemo kako ce sve proci :)

@TEP3A

sto se tice tvog pitanja...Tamo sam proveo 5 godina, odmah posle studiranja sam nasao posao i otisao. Prvo sam bio zaposlen u firmi, a kasnije sam krenuo da radim za istu tu firmu, ali ne kao zaposleni vec kao samostalni preduzetnik. Sto se tice novca, to je jedan od razloga ali nikako glavni, iako je razlika ogromna. Naime na zaradu od 4000e u AT, porezi i doprinosi su oko 1800e. Ostaje 2200. Treba platiti stan od 30 kvadrata sa svim racunima 700e. ostaje 1500e sto je u principu dovoljno za normalan zivot, ali treba imati u vidu da kao preduzetnik nemate placene odmore, dane kad ste bolesni, itd. tako da kad se to razvuce na godinu dana prosek je i nesto manji. Takodje, koliko god ljudi pricali da je 'sve jeftinije na zapadu' to i nije bas istina. (pustite klasicne gastose koji samo stekaju i kupuju na akcijama u lidlu da bi sagradili vilu u rodnom selu i vozili mercedesa). Ako ste ljubitelj tehnike pa trosite novac na to, idete cesto u restorane, putujete, i kupujete kvalitetnu hranu, tih 1500e se bukvalno istopi veoma lako. Sa druge strane, ako je tacno da u Srb kao pausalac placas 250e, onda od 4000e ostane 3750e, s tim sto u bgd imam svoj veci stan i ne moram da placam 700e da bi ziveo u garsonjeri. Dakle, kao sto rekoh, ogromna razlika u novcu. Mada glavni razlog povratka je porodica i drustvo, bez kojih je zivot jako tezak i to moze da zna samo neko ko sam ode da zivi u drugoj drzavi. Ja nisam o tome mnogo razmisljao pre nego da odem, ali tek kad sam otisao sam shvatio. Dodje vikend, lep i suncan dan, i vi sedite sami kuci jer nemate s kim na pice. Ne kazem da nisam imao drustva u AT, jesam, ali su to bili stranci (uglavnom kolege sa posla sa kojima sam radio), a oni imaju potpuno drugaciji mentalitet sto se tice druzenja/izlazaka. Ko je bio zna to... Jeste da mi je krivo sto napustam veoma uredjeni sistem i vracam se u birokratski raspad od drzave, ali cela ta situacija je 'nadvladala' u mojoj odluci. Nadam se da ti je malo jasnije sad.. Pozdrav!
 
Upravo sam došao iz SocGen banke.

Džabe što imam šest meseci Sinhro paket i velike uplate sa preduzetničkog na Sinhro paket, kad su sve bile sa šifrom 290. Tu šifru mi je knjigovođa rekao da koristim, znate ga svi iz stručnih krugova, stalno drži vebinare i učestvuje na konferencijama.

Mogu da dobijem bankarske proizvode (čekove, kredite i ostalo) samo ako uplaćujem sredstva sa 241 šifrom.
 
Vidim da je neko pomenuo da u novembru treba da dam izvod iz banke poreskoj upravi? Kako to radim?

Takođe, poreze, pio, zdravstveno i nezaposlene naknadu sam plaćao sa šifrom 253 (RF banka). Je l to ok?
 
Takođe, još jedno glupo pitanje koje mi do sada nije palo na pamet.

Kao paušalac imam račun u RF banci, a kao fizičko lice u Intesi. Do sada nisam prebacivao sredstva sa jednog na drugi račun jer nisam imao potrebe za tim, ali sada mi treba. Kako da to uradim? Ne treba da prebacim neki veliki iznos.

P.S. ne uplaćujem sebi platu pošto sam razumeo da ne moram (ili čak i ne mogu). Ali, ako bih odlučio to da radim i kada bih plaćao platu u visini poreske osnovice koju su mi odredili u PU, da li bi trebalo da platim neki dodatni porez ili ne? I koja bi šifra plaćanja bila?

Hvala unapred,
 
Takođe, još jedno glupo pitanje koje mi do sada nije palo na pamet.

Kao paušalac imam račun u RF banci, a kao fizičko lice u Intesi. Do sada nisam prebacivao sredstva sa jednog na drugi račun jer nisam imao potrebe za tim, ali sada mi treba. Kako da to uradim? Ne treba da prebacim neki veliki iznos.

P.S. ne uplaćujem sebi platu pošto sam razumeo da ne moram (ili čak i ne mogu). Ali, ako bih odlučio to da radim i kada bih plaćao platu u visini poreske osnovice koju su mi odredili u PU, da li bi trebalo da platim neki dodatni porez ili ne? I koja bi šifra plaćanja bila?

Hvala unapred,

Preko moja banka aplikacije odes na opciju Placanje i izvrsis klasicnu uplatu na svoj racun, 289 sifra placanja ili tako nesto.
 
Poslednja izmena od urednika:
Vidim da je neko pomenuo da u novembru treba da dam izvod iz banke poreskoj upravi? Kako to radim?

Takođe, poreze, pio, zdravstveno i nezaposlene naknadu sam plaćao sa šifrom 253 (RF banka). Je l to ok?

Tako je, porez, PIO, zdravstvo i nezaposleni idu sa sifrom 253.
 
Preko moja banka aplikacije odes na opciju Placanje i izvrsis klasicnu uplatu na svoj racun, 289 sifra placanja ili tako nesto.
 
Tako je, porez, PIO, zdravstvo i nezaposleni idu sa sifrom 253.

Hvala. Mislim da sam negde na PU sajtu našao to uputstvo za uplate, ali me sad zbunilo jer sam pročitao opis te šifre gde piše nešto javni prihodi bez poreza... ili tako nešto.

@slatkiši Hvala! Da li se to odnosi na na običan transfer ili i na platu (šifra)?
 
Reče exodus da je bolje šifra 241 zbog kreditnih proizvoda bar u societe. Ja sam do sada mislio da je to svejedno ali očigledno neke banke imaju politiku po tom pitanju.

@dkdnt ne znam da li je to zakonska obaveza ali u novembru bi trebao da doneseš potvrdu o godišnjem prometu u poresku. S obzirom da je forma neformalna moguće da neke poreske uprave imaju neku labaviju praksu. Ja tek nosim tu potvrdu.

@prog.w
Ukratko: go for it. To gde ćeš da živiš nije najbitnija stvar i možeš da biraš.
 
Poslednja izmena:
To smo vec komentarisali i kao sto sam i tada rekao samo 241 je zarada preduzetnika i to iskljucivo u iznosu osnovice na resenju. Sve ostalo, odnosno 290 ili 266, je isplata troskova poslovanja (pranje para) u sustini. Posto zivimo u raspadu od drzave to nije ni mnogo bitno ali po zakonu je tako a neke banke se ocigledno drze zakona ko pijan plota :p
 
Poslednja izmena:
Netačno

240 je zarada i druga primanja zaposlenih
241 su neoporeziva primanja zaposlenih
https://www.nbs.rs/internet/latinica/15/xml/index.html

Elem, ne radiš ništa nezakonito ni ako povučeš 289 ili 266 ili 290. Šifre plaćanja su pretpostavljam još jedan od arhaizama koji će da izumru a pitanje je i koja je trenutna njihova svrha. Pretpostavljam za neku analitiku nbs-a. Ako neko zna tačno rad sam da čujem. Takođe molim da mi se ukaže koji zakon ili propis se ovde krši.

Svesni smo svi države u kojoj živimo ali ne moraš baš u svakom postu da se trošiš. Alternativa postoji.
 
Poslednja izmena:
Netačno

240 je zarada i druga primanja zaposlenih
241 su neoporeziva primanja zaposlenih
https://www.nbs.rs/internet/latinica/15/xml/index.html

Da si procitao do kraja sve bi bilo u redu, radi se o preduzetnicima i samo 241 se koristi, 240 ne. Lepo je sto mislis da je to sto pise u zvanicnom dokumentu tako ali nije a vec si svatio i zasto iz prethodnih postova.

A sifre se koriste upravo da bi se lakse pregledalo sta je sta tako da ne vidim nikakav arhaizam tu. Radis svasta nezakonito ako povuces kesh na 266, 290 ali ga ne upotrebis za troskove firme nego za licne potrebe. To sto radis nezakonito se zove utaja poreza na zaradu.

Pretpostavljam da nisi upoznat kako se u srbiji radi pausalno oporezivanje preduzetnika pa ti je cudno zasto je to tako.
 
Poslednja izmena:
Nazad
Vrh Dno