Šta je novo?

IT preduzetnici: Banke, porezi, propisi... (FAQ - II & III post)

Баш дивно.

Sent from my SM-G950U1 using Tapatalk
 
Ali kapiram da je drzava u fazonu da firma mora sve da plati, pa onda nek se firma juri s knjigovodjom po sudovima :)
Da, to jeste kako funkcionise. Razlika je sto bez knjigovodje garant gresis ;) A ima i tu ono - knjigovodje i inspektori se znaju :)

Jedna firma kod nas ima knjigovodju koji nije znao iznose poreza na dobit od kapitala :) Hteo je cak da plati veci porez, ali da se nasla ta greska, inspektor (da mu trebaju poeni bas tada..) je mogao da mu lupi kaznu, iako je drzava dobila vise nego sto treba ;)
 
Mislim da je i visi nego ocigledno da ekipu koja nam vodi drzavu zanima iskljucivo novac. Kao sto je uvek i bilo.

Sent from my SM-G950F using Tapatalk

Verovatno da je uvek i bilo, ali (baš kao što si napisao u prvoj rečenici) mislim da nikada nije bilo ovako očigledno i bestidno kao sada..
 
Pa nije eksterno knjigovodstvo toliko strašna stvar. Ima dosta firmi koje imaju eksterno knjigovodstvo. Naravno, treba juriti nekoga ko ima iskustva sa preduzetnicima.
 
Nije ni tesko uraditi knjige za nekoga ko nema 10 transfera mesecno, cak i da ima amortizacije za neke artikle.
Ima puno i knjigovodja koji odlicno poznaju sustinu i pausalnih i obicnih IT preduzetnika i malih firmi, i rade dobro.

Ali nemaju odgovornost za svoje greske, tj. nemaju po automatizmu.
 
Kad malo razmislim, ja ne znam kako oni misle da sa ovim zakonom "80% prihoda od jednog subjekta" misle da nateraju domace firme da zaposle IT strucnjake.
Uzmimo na primer tri neto plate na belo od 1200, 1800 i 2400 evra.

- Radnik koji ima neto zaradu 1200 evra kosta svoju firmu otprilike 2000 evra (mnozim ugrubo sa 1.67 za okvirnu procenu).
- Radnik koji ima neto zaradu 1800 evra kosta svoju firmu otprilike 3000 evra.
- Radnik koji ima neto zaradu 2400 evra kosta svoju firmu otrilike 4000 evra.

Ako bi firma samo obezbedila poslovni prostor koji bi "izdavala" preduzetnicima sa isplatom licne zarade, kao sto to trenutno rade sa pausalcima, onda bi (koristeci racunicu iz mog ranijeg posta) pri identicnim troskovima za firmu:

- Radnik koji je imao neto zaradu 1200 evra sada imao oko 1730 evra.
- Radnik koji je imao neto zaradu 1800evra sada imao oko 2540 evra.
- Radnik koji je imao neto zaradu 2400 evra sada imao oko 3350 evra.

U sustini, gotovo nista se ne bi promenilo u odnosu na trenutno stanje u kome firme "zaposljavaju" pausalce. Firme bi ovakav sistem koristile u cilju da privuku zaposlene vecim platama i na taj nacin bile nelojalna konkurencija firmama koje rade sve "na belo". Jedina razlika u odnosu na trenutno stanje je to sto sada i firma moze da zadrzi deo novca za sebe (to je ona razlika u dazbinama kod preduzetnika sa licnom zaradom i pausalca).

Meni deluje da vise nema povratka nazad i da firme jednostavno vise nece koristiti standardni model zaposljavanja. Cisto iz razloga sto je prevelika potraznja za IT strucnjacima i ovo im je nacin da do istih dodju.
 
Poenta je samo da li si dovoljno naivan da verujes u nas penzioni sistem i ocekuje da ti se ulozeno vrati....
 
Penzije plaćaju radnici. Ukoliko standard bude bolji za 20-30 god. možda se isplati uloženo. Ako ne podignu granicu na 100 godina i ne "reformišu" sistem da bude gori po penzionere.
 
Tacnije, penzije bi trebalo da isplacuju radnici po trenutnoj konstalaciji stvari ali je to samo delimicno tacno jer se penzioni fond dotira iz budzeta RS.

PIO znaci penzijsko i invalidsko osiguranje. Poenta osiguranja nije da se vrati ulozeno, vec da se u slucaju nastanka osiguranog slucaja dobija naknada (penzija) do kraja zivota. Kada bi se samo vracalo ulozeno, tada bi skoro svi invalidi i dugovecni penzioneri u nekom trenutku ostali bez penzija.

Ko hoce da mu se vrati ulozeno, svoj novac ulaze u investicione fondove, stednju i slicne proizvode.

Ako se ne varam, ni jedno osiguravajuce drustvo kod nas ne nudi dobrovoljno penzijsko osiguranje sa dozivotnom isplatom?
 
I danas imamo ljude koji zele sve na belo i to je skroz ok. Ja sam vise pricao o ljudima koji ce pre uzeti vecu neto platu po cenu niskih penzija. O tome je ovde zapravo i rec i zbog toga se i prica o tom novom zakonu gde ces maksimalno 80% prihoda moci da ostvaris od jednog subjekta. Dakle, ne vidim kako ce takav zakon spreciti da se i dalje nastavi dosadasnja praksa. Jedino sto ce novi zakon postici je to da ce da zezne ljude koji rade sa subjektima iz inostranstva. Ispada da drzava od takvog zakona ne bi imala nikakvu korist, a veliki proj pausalaca bi imao stetu :)
 
Kad malo razmislim, ja ne znam kako oni misle
Fixed :)

- Radnik koji ima neto zaradu 1200 evra kosta svoju firmu otprilike 2000 evra (mnozim ugrubo sa 1.67 za okvirnu procenu).
- Radnik koji ima neto zaradu 1800 evra kosta svoju firmu otprilike 3000 evra.
- Radnik koji ima neto zaradu 2400 evra kosta svoju firmu otrilike 4000 evra.
Ne ide to bas tako. Kada predjes petostruku mesecnu prosecnu zaradu, na ostatak se ne placaju doprinosi. Onaj ko ima 4000eur bruto platu placa identicne doprinose kao i neko sa ~2600e bruto platom.
Porez se placa na ceo iznos. Ima na mena.rs kalkulator za plate (iznosi su malo out of date, ali to je 2-3% razlike), pa probajte razne bruto i neto plate:
http://www.mena.rs/cms/index.php?op...plate&catid=99:kalkulatori&Itemid=106&lang=sr
Ako zelite za neto platu da vidite ukupan trosak, popunite Neto u prvoj koloni.
Ako hocete za ukupan trosak da vidite neto, trecu kolonu. Druga kolona je samo za racunovodje, nemojte da vas buni BRUTO I i BRUTO II.

Ako bi firma samo obezbedila poslovni prostor koji bi "izdavala" preduzetnicima sa isplatom licne zarade, kao sto to trenutno rade sa pausalcima, onda bi (koristeci racunicu iz mog ranijeg posta) pri identicnim troskovima za firmu:

- Radnik koji je imao neto zaradu 1200 evra sada imao oko 1730 evra.
- Radnik koji je imao neto zaradu 1800evra sada imao oko 2540 evra.
- Radnik koji je imao neto zaradu 2400 evra sada imao oko 3350 evra.
A troskovi za pausalce?:)
 
Ne razumem, kakvi troskovi za pausalce? :)
Ja sam poredio ljude "na belo" sa preduzetnicima koji isplacuju licnu zaradu. Npr. poredio sam coveka koji na belo kosta firmu 3000 evra i preduzetnika sa isplatom licne zarade koji prihoduje 3000 evra (od neke nase firme u koju dolazi na posao).
 
Na tih 3000e idu troskovi, bilo pausala, preduzetnika sa zaradom, bez zarade ili obican radnik. Nebitno, racunica je tu negde ;)
 
Jel ima neko zaista iskusan da pojasni ujdurmu oko isticanja imena firme na sandučetu i komunalnu taksu koja se plaća zbog toga? Pošto zakon o privrednim društvima kaže da sve firme (pa i preduzetnici) moraju istaći ime a kada se to uradi valjda uprava javnih prihoda hoće pare za tu komunalnu taksu koja je jelte visoka kao i sve dažbine koje država potražuje od pravnih lica. Jesu li programeri oslobođeni obaveze isticanja firme ili su oslobođeni plaćanja te takse do određenog iznosa godišneg prihoda (videh neku sumu od 50 miliona dinara)? Koji su obrasci u pitanju i gde se šalju? Jel to napakuju samo pred zatvaranje (jer vas se tad sete) ili je bilo slučajeva da po osnivanju nekome napakuju te državne nebulozne namete (uključujući kazne po osnovu prekšaja)?

Ako je odgovoreno u temi, izvinjavam se zbog postavljanja pitanja i molim da me uputite na poruku gde je objašnjeno?

@Nothingman Ti hoćeš da igraš fer sa državom koja igra prljavo i stalno smišlja načine kako da te dovede do prosjačkog štapa, sve legalno naravno, jer oni su država. To je tvoj problem od početka i sigurno ćeš udariti glavom u zid i uvideti da tvoj pristup u praksi, u Srbiji, nije moguć. Nije ovo utopijsko društvo koje želi svima dobro, ovo je Srbija bre.
 
Poslednja izmena:
Koji izuzeci, osim za strane drzavljane (koji ne znam kako se primenjuju, da li je izbor u pitanju or what..)?

Za sve sto si pomenuo izuzetke ;)


Ima ih dosta, tako da bi bilo preopširno da ih sve pišem ovde. Napominjem da sam mislio i na izuzetke koji dovode do primene drugačije poreske stope (transferne cene, ugovori o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, dobit koji nerezidentna pravna lica ostvaruju po osnovu udela u rezidentnim pravnim licima itd itd) i na izuzetke u smislu rashoda koji se priznaju.

Konkretno kod preduzetnika, tih izuzetaka ima malo. Stopa je 10% i od toga nema izuzetaka, razlika je samo u tome da li je reč o paušalnom oporezivanju ili oporezivoj dobiti, a kao rashodi se priznaju isplaćena lična zarada, troškovi službenog putovanja i, ako se preduzetnik nije opredelio za isplatu lične zarade, obračunati i plaćeni doprinosi za obavezno socijalno osiguranje. Najavljene izmene bi bile udar ne samo na IT sektor, nego i na druge preduzetnike koji koriste trenutno važeća pravila za izbegavanje drugih poreza. Na primer, advokati koji su u sistemu PDV isplaćuju advokatima paušalcima ozbiljne iznose kako bi izbegli plaćanje PDV, tako što im ovi drugi fakturišu fiktivne uslluge. Onda imamo situacije da advokati koji imaju ugovorena stvarna mesečna primanja u iznosima od npr. 1000e na računima imaju promet koji dostiže limit za paušalno oporezivanje, čime premašuju predviđeno ograničenje od 80% prihoda od jednog klijenta, pa bi to bio veliki udar i na tu grupu poreskih obveznika. Advokati će sigurno biti zainteresovani za predložene izmene, pa bi IT sektor mogao i sa njima da priča oko najava koje su se pojavile ovih dana.

Kod pravnih lica je taj spisak izuzetaka mnogo duži i određene poslovne strukture za rezultat imaju efektivnu poresku stopu od 0%, ali, kao što rekoh, taj spisak je predugačak za ovaj post.


Pitanje je sledeće. Dakle osnovica za obračun poreza od samostalnih delatnosti u ovom slučaju je višak prihoda nad rashodima u tekućoj poslovnoj godini. Pretpostavljam da to znači da se obračun i naplata ovog poreza ostvaruje nakon izrade godišnjeg izveštaja. Šta je sa neto dohotkom, sa njim se kao što kaže alfa raspolaže slobodno tokom godine? Dakle bankovnim nalozima ka ličnom računu ili podizanjem gotovog novca?

Da, može slobodno da se raspolaže. Novcem na računu može slobodno da se raspolaže i u toku godine, ali se svako uzimanje iz poslovne imovine za privatne potrebe i ličnu potrošnju tretira kao poslovni prihod, što u praksi znači da će svako podizanje novca sa poslovnog računa biti oporezovano sa 10% podignutog iznosa.


Jel ima neko zaista iskusan da pojasni ujdurmu oko isticanja imena firme na sandučetu i komunalnu taksu koja se plaća zbog toga? Pošto zakon o privrednim društvima kaže da sve firme (pa i preduzetnici) moraju istaći ime a kada se to uradi valjda uprava javnih prihoda hoće pare za tu komunalnu taksu koja je jelte visoka kao i sve dažbine koje država potražuje od pravnih lica. Jesu li programeri oslobođeni obaveze isticanja firme ili su oslobođeni plaćanja te takse do određenog iznosa godišneg prihoda (videh neku sumu od 50 miliona dinara)? Koji su obrasci u pitanju i gde se šalju? Jel to napakuju samo pred zatvaranje (jer vas se tad sete) ili je bilo slučajeva da po osnivanju nekome napakuju te državne nebulozne namete (uključujući kazne po osnovu prekšaja)?

Ako je odgovoreno u temi, izvinjavam se zbog postavljanja pitanja i molim da me uputite na poruku gde je objašnjeno?

Prema tački 3. Taksene tarife iz Odluke o lokalnim komunalnim taksama za Grad Beograd, preduzetnici koji imaju godišnji prihod do 50.000.000 dinara, ne plaćaju taksu. Članom 6. iste odluke je propisano da su obveznici dužni da podnesu prijavu za utvrđivanje obaveze plaćanja komunalne takse, tako da preduzetnici koji nisu dužni da plaćaju taksu ne moraju da plaćaju ni da podnose prijavu (nije kao kod npr. poreza na prenos apsolutnih prava gde poreski obveznik mora da podnese dokaze da je oslobođen plaćanja, već je sama činjenica da takav preduzetnik nije dužan da plaća taksu dovoljna i ne moraju da se podnose dokazi o tome radi donošenja posebnog rešenja o oslobođenju od plaćanja), s tim da bih ja ipak u svakom slučaju pozvao Upravu javnih prihoda grada u kojem se preduzetnik nalazi i proverio sa službenicima, zato što uvek može da se desi da se prave pametni, pa je lakše videti unapred, nego se žaliti na njihove nepismene odluke. Sigurno i knjigovođa to zna, tako da možeš i svoje knjigovodstvo da pitaš.

Ta taksa inače uopšte nije za zezanje, Telekom ima ogromne probleme sa taksama za isticanje firme i reklamnih panoa i vodi brdo upravnih sporova o tome protiv države, tako da je jasno da jure apsolutno svakoga ko je dužan da plaća te takse.

edit: Ladno se cenzuriše i reč "idio.tske". Nisam znao, pa zato edit. :)
 
Poslednja izmena:
Ima ih dosta, tako da bi bilo preopširno da ih sve pišem ovde. Napominjem da sam mislio i na izuzetke koji dovode do primene drugačije poreske stope (transferne cene, ugovori o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, dobit koji nerezidentna pravna lica ostvaruju po osnovu udela u rezidentnim pravnim licima itd itd) i na izuzetke u smislu rashoda koji se priznaju.
OK, to nisu bas izuzeci, osim kod dvostrukog oporezivanja (za koje nikad shvatio kako ide, da li se bira da li ce iz zemlje gde je pravno lice rezident, tj. Srbije u ovom slucaju, ili iz strane zemlje, iz koje je maticno preduzece?)


Na primer, advokati koji su u sistemu PDV isplaćuju advokatima paušalcima ozbiljne iznose kako bi izbegli plaćanje PDV, tako što im ovi drugi fakturišu fiktivne uslluge.
Kako ce izbeci PDV tada? Oni su duzni da svojim klijentima naplate PDV, i taj PDV moraju platiti, ne vidim kako bi ga izbegli kada plate nesto nekome ko nije u sistemu PDVa?

Za advokate je lako... (advokati) pausalci ne izdaju nikakve racune!
 
@Nothingman Ti hoćeš da igraš fer sa državom koja igra prljavo i stalno smišlja načine kako da te dovede do prosjačkog štapa, sve legalno naravno, jer oni su država. To je tvoj problem od početka i sigurno ćeš udariti glavom u zid i uvideti da tvoj pristup u praksi, u Srbiji, nije moguć. Nije ovo utopijsko društvo koje želi svima dobro, ovo je Srbija bre.

Nije stvar da li zelim da igram fer ili ne. Zelim samo da sve sto radim bude legalno i tu svaka prica zavrsava. Ja sam kroz ovu diskusiju i informacije koje sam dobio zahvaljujuci alfi, miljanu, Vanitasu i ostalima nasao nacin da (legalno) poslujem pod manje vise istim uslovima kao i do sada bez obzira kakav zakon donesu za pausalce. Cak i ako ukinu pausal potpuno (a svi se nadamo da nece), to ce mi povecati mesecne troskove za par stotina evra u odnosu na trenutno stanje sto mi je i dalje prihvatljivo (jer nisam ni ocekivao da ce ovakva situacija zauvek da traje i da cu dozivotno da placam 250 evra mesecno za ukupne dazbine).

Tako da sto se mene tice - sve je ok :)
 
Poslednja izmena:
OK, to nisu bas izuzeci, osim kod dvostrukog oporezivanja (za koje nikad shvatio kako ide, da li se bira da li ce iz zemlje gde je pravno lice rezident, tj. Srbije u ovom slucaju, ili iz strane zemlje, iz koje je maticno preduzece?)

Kako ce izbeci PDV tada? Oni su duzni da svojim klijentima naplate PDV, i taj PDV moraju platiti, ne vidim kako bi ga izbegli kada plate nesto nekome ko nije u sistemu PDVa?

Ne, ima još izuzetaka, npr. prihodi nerezidentnih pravnih lica od rezidentnih pravnih lica nastali po određenim osnovima se oporezuju stopom od 20%, ako sporazumom o izbegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije određeno. Što se tiče tih sporazuma, bira se u kojoj će zemlji oporezivanje biti vršeno. Recimo, po nekim ugovorima dividende koje plaća pravno lice koje je rezident jedne države rezidentu druge države mogu biti oporezovane u državi čiji je rezident društvo koje isplaćuje dividende ili u državi čiji je rezident lice kojem pravno lice isplaćuje dividende.

Ma lapsus calami, mislio sam na izbegavanje poreza na dohodak od samostalne delatnosti čiji su obveznici i ona fizička lica koja su u sistemu PDV.
 
Ne, ima još izuzetaka, npr. prihodi nerezidentnih pravnih lica od rezidentnih pravnih lica nastali po određenim osnovima se oporezuju stopom od 20%, ako sporazumom o izbegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije određeno. Što se tiče tih sporazuma, bira se u kojoj će zemlji oporezivanje biti vršeno. Recimo, po nekim ugovorima dividende koje plaća pravno lice koje je rezident jedne države rezidentu druge države mogu biti oporezovane u državi čiji je rezident društvo koje isplaćuje dividende ili u državi čiji je rezident lice kojem pravno lice isplaćuje dividende.
To nisu izuzeci, to su dodatni porezi (po odbitku, na kamate/dividente/autorska prava)
Bas me zanima kako se u praksi primenjuje zakon o izbegavanju dvostrukog oporezivanja na pravna lica, ali daleko sam vec od toga ;) Za fizicka lica, "nazalost", vec znam iz iskustva :)

Ma lapsus calami, mislio sam na izbegavanje poreza na dohodak od samostalne delatnosti čiji su obveznici i ona fizička lica koja su u sistemu PDV.
Aa, ok :)
 
Sad smo već u offu, ali hajde još ovo: kako nisu izuzeci? Domaće pravno lice koje npr. ostvari prihod po osnovu udela u drugom domaćem pravnom licu plaća porez od 15% na tu dobit. Uprošćeno gledano, tu je porez 15% na dobit pravnog lica koje isplaćuje dobit svom članu, takođe pravnom licu + 15%, koliko to drugo pravno lice plaća porez na dobit u koju ulazi i dobit koju je ostvarilo po osnovu posedovanja udela u drugom pravnom licu. Za nerezidentno pravno lice koje ostvari prihod po osnovu udela u domaćem pravnom licu taj porez se plaća po odbitku, po stopi od 20% i tu je porez 15% + 20%. Isto važi i za ostale prihode, od kojih si neke i pomenuo i upravo se na takve prihode odnose gotovo svi međunarodni sporazumi o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.

Zakon se primenjuje bez problema, lično sam se bavio otvaranjem privrednih društava u inostranstvu radi pravljenja poreski optimalnih vlasničkih struktura.

Od većih za koje slučajno znam kakvu strukturu imaju mi pada na pamet Kopernikus Technology, oni recimo imaju dva člana, od kojih je jedan pravno lice sa Kipra, a drugi pravno lice iz Holandije.
 
Poslednja izmena:
Sad smo već u offu, ali hajde još ovo: kako nisu izuzeci? Domaće pravno lice koje npr. ostvari prihod po osnovu udela u drugom domaćem pravnom licu plaća porez od 15% na tu dobit. Uprošćeno gledano, tu je porez 15% na dobit pravnog lica koje isplaćuje dobit svom članu, takođe pravnom licu + 15%, koliko to drugo pravno lice plaća porez na dobit u koju ulazi i dobit koju je ostvarilo po osnovu posedovanja udela u drugom pravnom licu. Za nerezidentno pravno lice koje ostvari prihod po osnovu udela u domaćem pravnom licu taj porez se plaća po odbitku, po stopi od 20% i tu je porez 15% + 20%. Isto važi i za ostale prihode, od kojih si neke i pomenuo i upravo se na takve prihode odnose gotovo svi međunarodni sporazumi o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.
To nije porez na dobit, ali ukupan porez nije bitno izmenjen.
Konkretno, ajde da uzmemo dividende. Za domace fizicko lice ide 15%+0.85*15% (15% je porez na dobit, a 15% je porez na dividende, ali na iznos dividendi, koji je 85% od profita).
Za nerezidenta, ide 15% porez na dobit, i (20+15)*0.85% porez po odbitku i porez na kapitalnu dobit. Ovih 20+15 se moze iskoristiti kao poreski kredit u maticnoj zemlji, tako da nije direktan trosak, cak i da nema ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.

Zakon se primenjuje bez problema, lično sam se bavio otvaranjem privrednih društava u inostranstvu radi pravljenja poreski optimalnih vlasničkih struktura.
Ako se ovo odnosi na moje pitanje "kako se to primenjuje" mislio sam kako se bira gde se placa porez i koliko, kada postoje ugovori o izbegavanju dvostrukog oporezivanja (u daljem tekstu: UoIDO :))? Cisto me zanima :)
 
Ajde kada je lepa prilika da pitam još nešto kada se već pominju ugovori o izbegavanju dvostrukog oporezivanja. Naime kada se radi o porezu na dobit ili "company tax" postoji neka regulariva u EU kojom je propisano da taj porez ne bi trebalo da se plaća u zemlji gde je registrovana firma već u zemlji gde firma prevashodno obavlja svoju delatnost. U tom kontekstu možda to i ne utiče na paušalce ali na preduzetnike sa prostim ili dvojnim knjigovodstvom možda i utiče? Imamo dosta ITjevaca koji rade za jednog stranog klijenta i koliko ja znam oni svoj porez na dobit plaćaju u Srbiji.


Jedan od izvora:
https://medium.com/e-residency-blog/how-do-e-residents-pay-taxes-73b8c96902b6
Skrolovati do pasusa "corporation tax"
 
Poslednja izmena:
Sta su pitanja?

Za nas je ovo nebitno. Mi radimo odavde, ovde je sav posao, tax residency je u Srbiji. Mi nemamo nikakvo prisustvo u drugim zemljama, ne idemo tamo na rad, itd.


OT: Ja recimo imam 3% foreign consultant tax, kada sam u Koreji (oni to gledaju da ispostuju, cak i da sam na kratko). Ali to je neki drugi porez, i iskljucivo kada sam tamo.
Tajvan ima 3-20% "capital flee" tax (ne znam kako ga tacno zovu, ali sta god da plate ka Srbiji, 25% dodaju da bi neto ostao isti - izuzetak smo recimo mi u ITu, gde je 3%, kao u Koreji, kao i ka nekim zemljama sa kojima imaju ugovore)
Koreja - ima veze sa time gde se nalazim tokom rada.
Tajvan - nema nikakve veze, i jedini je slucaj tog tipa koji znam.
 
Da li neko zna kakva je sad situacija sto se tice overe zdravstvenih knjizica za pausalce? Koliko se secam rekli su da se sada i nama automatski to odradjuje, medjutim drugaru je istekla pre 4 dana i kad je proveravao online nije mu jos overena. E sad mozda tamo kasni ili ce ipak morati da ide kao i do sada, u poresku po dokaz da je placao pa u socijalno?
 
To nije porez na dobit, ali ukupan porez nije bitno izmenjen.
Konkretno, ajde da uzmemo dividende. Za domace fizicko lice ide 15%+0.85*15% (15% je porez na dobit, a 15% je porez na dividende, ali na iznos dividendi, koji je 85% od profita).
Za nerezidenta, ide 15% porez na dobit, i (20+15)*0.85% porez po odbitku i porez na kapitalnu dobit. Ovih 20+15 se moze iskoristiti kao poreski kredit u maticnoj zemlji, tako da nije direktan trosak, cak i da nema ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.


Ako se ovo odnosi na moje pitanje "kako se to primenjuje" mislio sam kako se bira gde se placa porez i koliko, kada postoje ugovori o izbegavanju dvostrukog oporezivanja (u daljem tekstu: UoIDO :))? Cisto me zanima :)

To jeste porez na dobit.

Matematika ti nije dobra. Za nerezidentno pravno lice o kojem pričam ide 15% porez na dobit i 20%*0.85 porez po odbitku, ako nema ugovora o dvostrukom oporezivanju, a sabiranje ili stopa od 35% ne postoje. Poreski kredit postoji, ali se ugovorima o izbegavanju dvostrukog oporezivanja ugovaraju niže stope od onih koje su predviđene zakonom, kao i povoljniji uslovi pod kojima važe pravila o oporezivanju dobiti koja se nerezidentima isplaćuje po osnovu udela i akcija u rezidentnim pravnim licima, pa je razlika između oporezivanja u skladu sa ugovorom o dvostrukom oporezivanju u odnosu na korišćenje poreskog kredita znatna. Na primer, po našem zakonu, poreski kredit ne može da premaši iznos koji bi se dobio oporezivanjem po stopi iz domaćeg zakona od 15%, što znači da bi, ako bi nerezidentna fiilijala domaćeg rezidenta platila porez po odbitku od 20%, rezidentno matično pravno lice moglo da iskoristi samo 15% kao poreski kredit, a ne svih 20%. Ugovori otklanjaju takve probleme.

Porez na kapitalnu dobit nema nikakve veze sa tom pričom, jer je to porez koji se obračunava prilikom prodaje, odnosno drugog prenosa uz naknadu prava svojine na nepokretnosti korišćenoj kao osnovno sredstvo, prava industrijske svojine, udela i akcija itd. Ako je vrednost prilikom prenosa vreća od nabavne vrednosti, porez na kapitalnu dobit se obračunava na razliku između tih vrednosti. Dakle, ovaj porez se nikada ne obračunava prilikom isplate dobiti, odnosno dividende kod akcionarskih društava, jer se u tim situacijama primenjuje porez na dobit, već samo u slučaju prenosa udela, odnosno akcija u društvu, pod uslovom da su ti udeli ili akcije vredniji nego što su bili u trenutku kada ih je prenosilac stekao.

Odgovor za taj tehnički deo odabira stvarno ne znam, pretpostavljam da je procedura regulisana nekim pravilnikom Poreske uprave, ali to je posao knjigovođa, tako da nemam pojma o tome.

Ajde kada je lepa prilika da pitam još nešto kada se već pominju ugovori o izbegavanju dvostrukog oporezivanja. Naime kada se radi o porezu na dobit ili "company tax" postoji neka regulariva u EU kojom je propisano da taj porez ne bi trebalo da se plaća u zemlji gde je registrovana firma već u zemlji gde firma prevashodno obavlja svoju delatnost. U tom kontekstu možda to i ne utiče na paušalce ali na preduzetnike sa prostim ili dvojnim knjigovodstvom možda i utiče? Imamo dosta ITjevaca koji rade za jednog stranog klijenta i koliko ja znam oni svoj porez na dobit plaćaju u Srbiji.


Jedan od izvora:
https://medium.com/e-residency-blog/how-do-e-residents-pay-taxes-73b8c96902b6
Skrolovati do pasusa "corporation tax"

Ta pravila nemaju veze sa time što si pomenuo, već se radi o utvrđivanju sedišta pravnog lica radi određivanja poreza, mesne nadležnosti suda itd.
 
Da li neko zna kakva je sad situacija sto se tice overe zdravstvenih knjizica za pausalce?
Moje iskustvo: nije mi produžena automatski jer je jedna uplata knjižena na stari poziv na broj.
Urađena ispravka uplate, ali u socijalnom opet tražili potvrdu iz poreske da overe.
Dok sam izvadio potvrdu, video na sajtu da su je već overili. Sve trajalo oko mesec dana.
 
Znaci u principu radi, samo treba vremena☺

Sent from my SM-G930F using Tapatalk
 
Pitanje: Dobio u novembru poresko rešenje za 2017. A sada mi stiglo ponovo za 2017. sa uvećanom osnovicom jer je izbrisano umanjenje V-6 "vremenski period obavljanja delatnosti". Neko imao nešto slično?
 
Nazad
Vrh Dno