Šta je novo?

IT preduzetnici: Banke, porezi, propisi... (FAQ - II & III post)

Da, ako je vlasnik stana preduzetnik a ne fizičko lice. Što mi za paušalce nema nikakvog smisla. Mislim teoretski može paušalac da bude obveznik svakojakih poreza. Npr. nisam siguran da li paušalac koji proda auto u vlasništvu preduzetnika jeste i obveznik poreza na prenos apsolutnih prava. Mislim da jeste jer nije u PDV.
 
Poslednja izmena:
Da se dopunim, verujem da paušalac može da donese odluku da fakturiše iznajmljivanje za svoj privatni stan kao što preduzetnik koji vodi knjige može da donese odluku da plaća svoje privatne račune i da mu to ulazi u trošak. Ne vidim doduše zašto bi to fakturisao iznajmljivanje kada mu to utiče na limit za paušal a i mora da evidentira fakturu. Eventualno ako mu je zakupac pravno lice koje insistira na saradnji sa drugim pravnim licem.

Edit:
Alfa, jer si mislio na ovo možda:
https://poreskisavetnikkv.rs/2018/02/zakup-nepokretnosti-od-pravnog-lica/

Znači, u toku godine zakupodavac pravno lice nije u obavezi da plaća bilo kakav porez na zakup. 
 
Poslednja izmena:
Razlika (u tom tekstu) je samo ko je obveznik poreza - ali porez na iznajmljivanje se placa svejedno, nevezano od pausala.
Nisam na to mislio, tj. nisam taj clanak gledao. Nego je prosle godine izmenjen zakon, i explicitno stoji da je pausalac obveznik poreza na iznajmljivanje.

Pominjem samo nesto sto je cak i definisano. A ovo o ugovoru o delu zavisi kako ce ko interpretirati.
U sustini, za pausal to nikada nece doci do poreske, sem ako kupac nesto zezne :D Ali da poreska vidi ugovor, moze da napravi da i udje u pausal (limit) i da se placa porez na ugovor o delu.
 
Verovatno su onda tim zakonom od prošle godine zapušili rupu da paušalci ne plaćaju porez na zakup. Dobro je za znati.

Što se tiče ugovora o delu, ne vidim zakonsku mogućnost da se ugovor o delu provuče preko preduzetnika niti vidim ikakav smisao da se to radi. Ako neko želi preko paušalca, lepo se pusti neoporezovana faktura i to je to. Što bi se plaćale dažbine koje su znatno veće po ugovoru o delu. Smisao ugovora o delu je da se privremeno na tačno određeno vreme i za tačno određen zadatak van delatnosti poslodavca angažuju fizička lica koja jelte nemaju firmu. Ako imaju firmu povoljnije je za obe strane da se to realizuje kroz ugovor o saradnji i fakturisanje.

Ukoliko je u pitanju rad u okviru delatnosti poslodavca i angažovanje fizičkih lica na određeno onda je to ugovor o privremenim i povremenim poslovima koji je van radnog odnosa ili ugovor o radu na određeno ukoliko se zasniva radni odnos.
 
Koje banke žele da daju stambeni kredit paušalcima?
Treba mi neka banka koja ima jasnu proceduru za ovo, pošto na šalteru ne znaju puno.
 
Ne verujem da takva banka postoji u Srbiji.

Sent from my SM-G960F using Tapatalk
 
Čini mi se da je neko pisao na prethodnim stranama o stambenom u SoGe.
 
Da, ali nije baš jasna procedura, i više je case-by-case.

Postavio sam ja screenshot pre par meseci šta su mi tačno odgovorili da je potrebno za keš a šta za stambeni kredit.

Послато са SM-G975F помоћу Тапатока
 
Daje i intesa (mada mislim da u SoGe to ide lakse), danas mi rekli da je bitno da se novac prebacuje sa preduzetnickog na privatni pod sifrom 241, zbog proseka koji se uzima u obzir za kredit. Kao moze i 290 ali... Kao, bolje sa 241... Sta je to "ali " znacilo, pojma nemam...
 
Da li neko zna odgovor na sledece pitanje: da li je dozvoljeno da firma (iz Srbije) uplacuje direktno poreze i doprinose (na racune poreske) u ime lica koja za njih rade preko agencije? Cuo sam da se ovo radi kako bi se ostavilo jos malo prostora u limitu za pausal, ali meni ovo nekako ne deluje bas po "pravilima".
 
To je neka izmišljotina, preduzetnik mora da plaća svoje "paušalno" određene poreze i doprinose sa svog bankovnog računa. I to ulazi u godišnji/365 limit kako god okreneš, i u nekom prosečnom iznosu je oko 5-10% godišnje što je smešno za poreske obaveze.
 
To je neka izmišljotina, preduzetnik mora da plaća svoje "paušalno" određene poreze i doprinose sa svog bankovnog računa. I to ulazi u godišnji/365 limit kako god okreneš, i u nekom prosečnom iznosu je oko 5-10% godišnje što je smešno za poreske obaveze.

Нисам сигуран да мора, ја уплаћујем своје порезе и доприносе путем најобичније уплатнице.
 
Ja placam sa svog racuna ali ne vidim zasto ne bi moglo da se uplati sa nekog drugog.
Imas br racuna, imas jedinstven poziv na broj, ne vidim problem.
 
Može da se uplaćuje odakle hoćeš, bitno je da oni dobiju pare, odakle - nebitno.

Sent from my MI 8 using Tapatalk
 
Isto sam sa uplanice uplatio u kesu x puta. Gde u zakonu stoji da mora sa racuna da se plate ?
 
Ja tvrdim da ne mora tj. poreskoj je svejedno a s obzirom da paušalac ne pravda troškove ne mora ni da mu se vidi u papirima. Nego odakle to da porezi i doprinosi ulaze u limit? U limit koliko ja znam ulaze samo fakture iz KPO knjige.
 
U limit ulazi ono što uđe, a ne ono što izađe(porezi i doprinosi).

Sent from my MI 8 using Tapatalk
 
Da li neko zna odgovor na sledece pitanje: da li je dozvoljeno da firma (iz Srbije) uplacuje direktno poreze i doprinose (na racune poreske) u ime lica koja za njih rade preko agencije? Cuo sam da se ovo radi kako bi se ostavilo jos malo prostora u limitu za pausal, ali meni ovo nekako ne deluje bas po "pravilima".

Kao sto su ljudi rekli, sto se pausalca tice njemu je svejedno, tj poreskoj, odakle i ko je platio pausalni porez i doprinose. Ali nisam siguran kako ce DOO da opravda taj trosak? Morace na tu cifru da plati porez, verovatno...
 
Mislim da sam tek sad skontao mućku. :)

Dakle umesto da firma plaća pune fakture paušalcu plaća poreze i doprinose bar jednim delom tako da ostavi još prostora u limitu paušalca?

Može biti da prolazi ispod radara ali meni zvuči kao nešto što se lako pobija načelom fakticiteta i u tom smislu prilično sam siguran da je nelegalno.

Što se tiče pravdanja troškova, moguće je da samo knjiženje na odgovarajuća konta nije nikakav problem dokle god niko ne gleda i uporedi sa obračunom zarada.

Srbija, zemlja mogućnosti...
 
Da, i meni deluje da nije bas legalno, ali sam cuo da se radi to pa reko da pitam u cemu je fora :)
 
Da li je dozvoljeno kao preduzetnik pausalac raditi sa fizickim licima iz inostranstva? I da li isto vazi ako je taj covek strani drzavljanin kao i ako je nas drzavljanin koji zivi i radi tamo?

Konkretno trebao bih da napravim vebsajt coveku iz Nemacke ili Svajcarske i to naplatim preko fakture na svoju agenciju pa bi to bio ino priliv.
 
Dakle umesto da firma plaća pune fakture paušalcu plaća poreze i doprinose bar jednim delom tako da ostavi još prostora u limitu paušalca?

U tom slucaju firma nonstop duguje pausalcu odredjen iznos jer mu ne placa po fakturi koju je dobila od njega, niti placa na njegov racun.

Može biti da prolazi ispod radara ali meni zvuči kao nešto što se lako pobija načelom fakticiteta i u tom smislu prilično sam siguran da je nelegalno.

Nije nelegalno nekom ne placati fakturu.

Što se tiče pravdanja troškova, moguće je da samo knjiženje na odgovarajuća konta nije nikakav problem dokle god niko ne gleda i uporedi sa obračunom zarada.

Hahaha, tom logikom, ne moras ni da vodis knjigovodstvo, nije nikakav problem dok niko ne gleda. Nas narod ima super izreku "papir sve trpi".

Srbija, zemlja mogućnosti...

Samo za povlascene.
 
Mislim da nisi kompletno razumeo, paušalac izdaje već umanjenu fakturu jer one utiču na godišnji limit. Faktura je umanjena za onaj iznos doprinosa i poreza koje je firma uplatila mimo puašalca.
 
Intesa je zbog “unapredjenja platforme” poslala nove uslove za racune i Visa Business. I to POSTOM... sampioni.

Izgleda da ce sada potrosnju po VB kartici u inostranstvu obracunavati u dinarima po njihovom kupovnom za devize, a ne 1:1 sa deviznog. Otimacina


Sent from my iPhone using Tapatalk
 
Pokušavam da protumačim ovaj tarifnik od novembra što kreće, ali mi ne ide. Vi što imate račune kod intese, možete li napisati naplaćuju li šta za prebacivanje EUR sa preduzetničkog deviznog na HIT račun fizičkog lica? Ako sam razumeo, podizanje na bankomatu sa HIT računa visom se ne naplaćuje, dok se sa MC naplaćuje?
 
Nazad
Vrh Dno