Šta je novo?

Linux FAQ

To baš i pričam, svako izabere granicu "silovanja" magareta. Slavoljubu lakše sa skriptom, a i ona je samo sumiranje neophodnih koraka iz uputstva. Neko startuje iz stage3, a neko mora iz stage1.
Debian, kad se koristi src ima već postavljene flagove, pa ako hoćeš nešto egzotičnije, moraš i da mu naglasiš. I da, naravno da možeš da odradiš world i u Debianu, mučnije i komplikovanije, ali ništa naročito. Ma, možeš i da ga pretvoriš u Fedoru ako hoćeš.

PS
I moje pitanje je
"A što bi(h) ?!?" ;-)
 
Sam postavljaš pitanje i sam odgovaraš na njega, pa ko to uopšte radi ?!
Mislim instalira ubuntu/debian od nule ili ako ne to a ono da iz već instaliranog predje na src i kompajlira world iz njega, ne razumem šta zapravo pričaš i hoćeš da kažeš :)
Čuj što bi(h), pa ko uopšte priča o tome lol

To da li neko instalira arch preko skripte ili ručno je već druga priča.
 
ADHD, boles' ne bira gde udara!
Hoću da kažem da nije bitno da li je originalna distribucija paketna ili izvorna, možeš svakako da je voziš. Arch filozofija je da što nemaš, povučeš iz AUR i prevedeš, gentoo da prevodiš sve, debian da uradiš apt-get update/upgrade. Da li mora tako? Ne. Ja sam vozio gentoo preko tri godine samo sa prevedenim paketima, kompjuter uopšte nije imao
 
Ode poruka sama.

...internet. Prevedem na jednom mestu, instaliram na drugom. Ono za world, šta ti nije jasno? Gentoo radi upravo to nakon instalacije. Instalira pakete, pa ako hoćeš, udri po prevođenju. Što ne bi mogao i Debian? Pričam o sto načina kako odrati mačku, ne kažem da treba izmišljati vruću vodu.
 
Pre bi koristio Manjaro nego Archlinux skriptu. Jer se oko Manjara neko iscimao i već podesio sve kako dolikuje još dobiješ njihove repoe da ne moraš da se zlopatiš sa AUR izvorima u nekim slučajevima.

Edit: Izgleda da se Gentoo promenio od kada sam ga poslednji put koristio, pre desetak godina. Onda je bio Stage 1 install, omogućiš internet pa ajde junače kompajliraj kernel, pa xorg, pa kde. Meni je to koristilo u životu jer sam od kako sam probao Knoppix hteo da probam Slackware, pa sam otkrio Gentoo i dopala mi se priča. Možda je i onda bilo prekompajliranih paketa ali ja sam sve iz sorsa pravio.

Edit2: Zašto ne volim AUR? Zato što ne verujem običnim korisnicima kada je u pitanju izgradnja paketa. Juče sam probao neku gnome temu da instaliram, ne valja install skripta. Dobro je pa imaju dva izvora, ali volim kada radi pouzdano kao Archlinux i Manjaro repoi.
 
Poslednja izmena:
Edit: Izgleda da se Gentoo promenio od kada sam ga poslednji put koristio, pre desetak godina. Onda je bio Stage 1 install, omogućiš internet pa ajde junače kompajliraj kernel, pa xorg, pa kde. Meni je to koristilo u životu jer sam od kako sam probao Knoppix hteo da probam Slackware, pa sam otkrio Gentoo i dopala mi se priča. Možda je i onda bilo prekompajliranih paketa ali ja sam sve iz sorsa pravio.

Imaš i sada stage1 i stage2.
Default je stage3, sitni utility programčići kao i sam gcc ti dolaze prekompajlirani, kernel, xorg i ostalo kompajliraš.
 
Poslednja izmena:
Davno beše kada je samo stage1 bio u opticaju, u principu ti nema suštinske u odnosu na stage3, jedino što ne kompajliraš gcc , glibc.
 
To baš i pričam, svako izabere granicu "silovanja" magareta. Slavoljubu lakše sa skriptom, a i ona je samo sumiranje neophodnih koraka iz uputstva.
На то и мислим. Уместо да пратим упутство и куцкам део по део, искористио сам што је неко то одрадио, плус је додао неке ситнице које могу да буду корисне и лакше инсталирам. Па пре неколико деценија сам правио беч .ec фајлове на GCOS да не морам стално да куцкам, зашто да сада не искористим нешто слично?
Pre bi koristio Manjaro nego Archlinux skriptu. Jer se oko Manjara neko iscimao i već podesio sve kako dolikuje još dobiješ njihove repoe da ne moraš da se zlopatiš sa AUR izvorima u nekim slučajevima.

Edit2: Zašto ne volim AUR? Zato što ne verujem običnim korisnicima kada je u pitanju izgradnja paketa. Juče sam probao neku gnome temu da instaliram, ne valja install skripta. Dobro je pa imaju dva izvora, ali volim kada radi pouzdano kao Archlinux i Manjaro repoi.
Када се појавио Манџаро, имао је неке бубице типа (за мене) ружан избор боја и икона (свеједно што се то лако мења) па су међу првима форсирали сат по ЕТС уместо хардверски па су имали проблеме са грубом по инсталацији и остао сам на Арчију. Сада је Манџаро, уз понеку ситну грешку, одличан али као што дајем предност Убунту оригиналу у односу на неки, рецимо, Минт, тако ми је и Арчи у благој предности. Свеједно увек имам и Манџара на харду ... Арчи, неколико Кубунту варијанти, пар Манџара и ту је крај мом избору линуха.

AUR је из сличне приче, ако хоћу неки програм који није у редовној понуди, остаје да га сам правим или да искористим што је неко то одрадио. Мени лакше ово друго, под условом да је наравно исправно одрађено а ипак се после коментара о проблемима све реши релативно брзо. Оригинали су у предности али кад нема, онда AUR ако ради. Ни РРТ или .deb понуде нису сигурније у односу на AUR, ако није оригинал, увек постоји могућност да не ради. Срећом, не дешава се често.
 
AUR je odlična stvar, to i jeste u biti suština Linuxa njegovog kompletnog okruženja, a to je community. Naravno ti biraš da li ćeš nešto koristiti ili ne, uvijek imaš mogućnost izbora, a u 99% slučajeva lakše je iskoristiti nešto što već postoji (ako je to dobro urađeno) nego izmišljati točak iznova.

Postoji tu dosta toga, uvijek postoje ljudi koji žele nešto sami da naprave iako to nije striktno da bi postigli rezultat koji žele, da li to bilo kompajliranje kernela od nule ili nešto slično. Svako se ponaša kako je njegovoj duši milo.

Ja sam prije dizao Arch od nule, bilo mi zanimljivo, dok sljedeće pute sam išao logikom "vidio sam kako to ide sad ću ispoštovati vrijeme i živce i uraditi to na drugi, lakši način". Dok recimo danas ne bih Arch nikako ni koristio, Manjaro i slične distribucije koje su više out-of-the-box sređene mi sasvim odgovaraju jer mi sad nije prioritet da sve prilagođavam od nule.
 
Poslednja izmena:
Manjaro nije Ubuntu flavor, Manjaro je ekvivalent Ubuntu. Ono što je Ubuntu za Debian to je Manjaro za Arch. Bilo je i pre Ubuntu Debian distroa ali je on ponudio najviše. Tako i Manjaro najviše nudi u Archlinux grupi distroa. Ne dopadaju se ni meni boje, ni logo al jbga. Promeni se to. Mnogi ne podnose Ubuntu boje i izgled.
 
Pravo pitanje je zbog čega bi neko tako često instalirao sistem.
Razumem kada se neko prvi put susreće sa linuksom pa krene redom da cepa distroe dok ne nadje pravi, ili "ajde dugo nisam probao neki distro da vidim kako sada radi" itd.
Ali ako je neko godinama na linuksu valjda ima neku sliku šta je dobro a šta nije, tj. šta mu leži, plus ako nisi za to vreme provalio šta i kako pa ga tako često "razvaljuješ" da jedino novi install može sve da "sredi" onda krastavac :d
 
Мене је у старту мрзело да инсталирам Арчија по упутству, ајде и да се једном прође да се види али сваки пут куцкати све оно а не искористити скрипту која то одради за пар минута је само мазање очију да хоћемо да имамо контролу над инсталацијом.
Није ми проблем да потрошим пола сата да набацим Арчија скоро комплетно, па ни нека GUI инсталација није битно бржа (бар код мене због гомиле осталих ОС на компу) а онда ми то траје месецима и годинама. Да нису комплет одустали од КДЕ4, још би ми трајала та инсталација од ко зна када. Мада је и даље ту на харду али више не пролази апдејт па је и не користим. :(
Manjaro nije Ubuntu flavor, Manjaro je ekvivalent Ubuntu. Ono što je Ubuntu za Debian to je Manjaro za Arch. Bilo je i pre Ubuntu Debian distroa ali je on ponudio najviše. Tako i Manjaro najviše nudi u Archlinux grupi distroa. Ne dopadaju se ni meni boje, ni logo al jbga. Promeni se to. Mnogi ne podnose Ubuntu boje i izgled.
Ја сам одвојио Убунту од Дебиана, ипак има доста разлике и не ради све на исти фазон. Убунту се одвојио од Дебиана, јесте базиран али није само клон. Као што ни рецимо Чакра више није Арчи али је базирана на њему. Постоје линухи који су базирани на Дебиану, постоје и они базирани на дебиан-убунту варијанти. Рецимо Kanotix, Knoppix, сада и Netrunner .. су на Дебиану, док су Mint, Bodhi, Ultimate ... и још гомила рађени од Убунту. Манџаро је на Арчију онолико колико је Kanotix на Дебиану.
Pravo pitanje je zbog čega bi neko tako često instalirao sistem.
Razumem kada se neko prvi put susreće sa linuksom pa krene redom da cepa distroe dok ne nadje pravi, ili "ajde dugo nisam probao neki distro da vidim kako sada radi" itd.
Ali ako je neko godinama na linuksu valjda ima neku sliku šta je dobro a šta nije, tj. šta mu leži, plus ako nisi za to vreme provalio šta i kako pa ga tako često "razvaljuješ" da jedino novi install može sve da "sredi" onda krastavac :d
Могу да говорим само о себи, ја волим да експериментишем, првих пар година сам инсталирао све и свашта док нисам укапирао разлике и сада ми нека инсталација траје и траје. Ипак, скоро сам купио нов хард па је требало да се поново инсталира, стари хард је отишао у стари комп па сам и ту одрадио нове уместо да их прилагођавам, повремено опет пробам нешто ново ... пошто ми је Кубунту алтернатива, имам један 14.04 (трајно) а поред њега пробам и новије, све до дневне актуелне верзије. Арчија сам сачувао са КДЕ4, инсталирао плазму на другој партицији и у једном тренутку морао да баталим стари.
Нови хард је сада омогућио доста празног простора па сам додао још партиција да испробам неке нове али то ипак радим много мање него раније. Плус је нови хард GPT, стари MBR, па сада експериментишем са комбинацијама и како то ради на истом компу. ;)
 
Za tebe je više Gentoo. Kod njih nema ovih fazona, pojavio se systemd brzo izbacimo legacy init sisteme i postavimo systemd. Tamo možeš da staviš šta hoćeš. Arch je bleeding edge filozifiju shvatio bukvalno, oni čim nešto zastari i ne apdejtuje se okrenu leđa od toga iako i dalje radi dobro. Linux kernel ne bi smeo da prekida kompatibilnost a Xorg je ionako mumija ali eto neki ljudi ne vole softver koji se ne aktivno ne razvija.
 
Zašto systemd traži root password pri svakom startovanju servisa, iako se servis pokreće pod user nalogom? Jel postoji neki exploit ukoliko se servis pokrene kao user, šta može da uradi na sistemu?
 
Kako si definisao unit fajl za taj servis? Da li postoji eksploit ili ne, zavisi od servisa a ne od načina na koji se pokreće.
 
Drustvo, 2 pitanja..
1) Ukoliko se ima windows i linux. Da li je moguce vrsiti skeniranje particije antivirusom, izmedj njih? Hoce li to stetiti ili je dobro?
Recimo iz linuxa se odradi scan cele windows particije i linux, a onda to isto iz windowsa.

2) Sta se desava ukoliko se zarazi windows (linux isto potaje zarazen ili ne)? Ili jos gore ako se zarazi linux, prelazi li to na windows?
 
1. Mozes skenirati Windows iz Linuxa. Skenirati Linux iz Windowsa i nema bas neke potrebe niti smislenosti.
2. Windows virusi ne mogu da zaraze odnosno naprave nesto tvojoj Linux particiji osim u nekim ekstremnim slucajevima (nisam ulazio previse u to). Uglavnom ti virusi djeluju po C: ili D: win particiji i nemaju pristup particijama na kojima ti se nalazi Linux.
 
Poslednja izmena:
A ako se zarazi linux.. Sobzirom da njemu virus namenjen za windows ne moze nista, sta ce biti windowsu.. ?
 
Previše brineš. To šta se može desiti nakon što pokupiš malware-a zavisi od samog malware-a. Mislim da ti to neće biti neki problem ako se odlučiš za Linux, nije potpuno bezbijedno, ali je nešto o čemu ne moraš toliko da razbijaš glavu.

Par linkova:


Uglavnom sve su to pitanja koja su odgovorena milion puta.
 
Jos samo da sacekam debian 9 stable.. opensuse mi bas nije bio stabilan..
Bas me zanima, da li ce izlaziti gnome 4 ?
 
Stavio sam Stretch preko apgrejda i mogu reci da nije bas rock stable kao Jessie. Radi otprilike kao Ubuntu. Jessie se bas oseti da je sve cakum pakum ali su paketi bas matori.

Inače, proces apgrejda je avantura. Lako dolazi do pucanja, pogotovo ako imaš tonu paketa. Najsigurnije je instalirati minimum, prebaciti mirrore na Stretch i uraditi upgrade. Prvi put sam stavio sve ponuđeno pri instalaciji (Gnome+KDE+Xfce+Openbox) i pukao je pri apgrejdu. Nisam mogao da ga opravim, morao sam ponovo da ga instaliram.

Apgrejd proces Ubuntu LTS je boza u odnosu na Debian. Super je Debian ali samo stable, testing/unstable ne baš.
 
Poslednja izmena:
Da li se zna kada Stretch postaje stable?
 
Jutros lutam po netu trazeci tu informaciju.. Negde na debian forumu nadjoh da, tek nakon godinu dana od zamrzavanja, mozes da ocekujes stabilnu verziju. Kako oni tamo rekose.. Svi ti datumi su cisto da se ispostuje rok. E sad neki sugerisu, da treba godinu dana da prodje od zamrzavanja da bi izasla stabilna verzija zvanicno.. PA tek kad prodje godinu dana testiranja te stabilne verzije i update, mozes se reci da je debian 9.1 stabilan..
Dakle racunaj godinu dana minimum..
 
Da li se zna kada Stretch postaje stable?

Kada bude gotov... a kako stoji stvari neće pre jula. Ja sam mislio da će uskoro ali jok, na leto tek stiže Jessie 8.9, neće 9.0 pre toga sigurno. Ne primećuje se stabilnost kod Stretch-testing verzije kao kod Jessie 8.8.

Ono što kažu na sajtu/wikiju nije bezveze, lepo kažu nemojte menjati pakete, nemojte dodavati repoe, nemojte kompajlirati na svoju ruku i nemojte praviti Frankendebian tj. budžiti stable na testing. Mislim može se to radi ali se gubi poenta Debiana. Stable je ozbiljan proizvod, zapečovan, siguran, stabilan, bez bagova i gluposti i to je zaista tako od kako ga instaliraš. Kreneš li sa dodavanjem prvo što gubiš su security updates, gubiš stabilnost, ne zavisiš više od Debian tima nego od zajednice. Nije to više to. Bolje onda Ubuntu jer je to testing koji testira dodatno Canonical koji su ozbiljni kao i tim koji radi Debian. Zajednica tj. Archlinux fazon, to je sviranje onoj stvari ako radiš iole ozbiljno na Linuxu. Samo prizivaš probleme koji ti ne trebaju u životu.

RedHat/CentOS, SLES i Debian Stable su ozbiljni proizvodi za ozbiljnu upotrebu. Posle njih sledi Ubuntu LTS. Naravno i minimal Gentoo (bez DE, često bez GUI) za admine koji vole da imaju full kontrolu. Ostalo stvarno nije za ozbiljan rad, ni Fedora, ni openSUSE, a pogotovo ne Arch i varijante.
 
Moja GTX1070 nije htela dobro da radi sa 3.16 kernelom Debiana zbog drajvera pa sam rucno kompajlirao 4.8 kernel. Naravno tada Debian nije bio stabilan. Trenutno imam Ubuntu 16.04 i on radi ok ali mi se sve cini da mi je ranije (na prethodnom racunaru sa starijom konfiguracijom) Debian radio bolje. Trenutno razmatram i prelazak na Fedoru ili Manjaro ali vise preferiram Debianolike distro-e. Generalno meni treba stabilan i brz sistem koji nece da padne kada dodje novi update i koji necu morati da budzim svaki put kada dodje update da bi nesto radilo ponovo.
 
Četiri godine sam apgrejdovao Ubuntu, nisam imao nikakvih problema. Ali sam batalio Ubuntu bar dok ne stigne novi LTS baziran na Gnome okruženju. Sa Manjaro sam imao problema.

Generalno Gnome radi okej dok ne odeš u syslog... čudo jedno kako radi okej obzirom da puca milion stvari bar na osnovu loga. Mada i Windows zna da radi okej kad ono otvoriš event log i zapitaš se kako uopšte radi.

Unity je budževina, Gnome3 je navrat nanos rađen, KDE je jednostavno bagovito parče softvera, ovi ostali su derivati tako da nasleđuju sve probleme. Probaću da namontiram OpenBox i i3wm i tu se skrasim.

Tek bi Gnome 4 trebao biti dobar jer će prvo napraviti gtk4 da bude stable pa tek onda graditi okruženje na tim bibliotekama.
 
A dok dodje Gnome 4....... ima da se nacekamo
 
Nazad
Vrh Dno