Šta je novo?

Ei jeste, Pecom nije, šta je to?

zzarko

Čuven
Učlanjen(a)
13.10.2003
Poruke
1,745
Poena
695
Danas sam bio da pokupim svoj deo eksponata sa izložbe o istorijatu računarstva u Novom Sadu koja je zatvorena pre nekoliko dana, i u prolasku kroz veoma prašnjavi magacin Muzeja za oko mi zapadne veoma poznati oblik, ali nepoznata mašina:
ei1.JPG
(ovo je nakon skidanja par milimetara prašine)

Pitao sam za dozvolu da spravu isfotografišem, pa evo još par fotografija... Ovako izgleda iznutra:
ei2.JPG

Ovako sa donje strane:
ei3.JPG

A ovako pored Pecom-a:
ei5.JPG

Sprava je za divno čudo i ispravna:
ei4.JPG

Nadao sam se da ću unutra naći kakvu oznaku godine proizvodnje, ali ništa na tu temu, tako da još uvek ne znam da li je Pecom-ov kalup iskorišten kasnije za kalkulator, ili je kalkulatorov kalup iskorišten za Pecom-a. Ako neko zna, neka napiše...
 
Deluje kao neki digitron za racunovodstvene firme. Mada zar je bitno sta je starije, Pecom bas i nije neki kompjuter za pohvalu.
 
Što, šta mu fali?
Kad se pojavio, imao je sasvim dobre specifikacije dosta slične Spectrumu ali i neke bolje, kao tonski čip, profi tastaturu, više znakova u redu, ugrađen asembler...
To što nije imao neki softver je bila boljka skoro svih domaćih računara, ali sa hardverske strane nije uopšte bio inferioran.
 
Pecom 32/64 je bio kopija Comx-35 računara. To ne možemo reći da je mana, ali je imao za to vreme već prilično zastareli procesor Cosmac CDP 1802, koji se koristio još 70-tih godina. Zvučni čip mu je bio pristojan, kao i rezolucija i broj boja. Jedina dobra stvar u Spectrumu po meni je za to vreme nešto bolji procesor od konkurencije i odličan basic.
 
To je sve ok, nego mi nije bio jasan taj tvoj prvi komentar.
Žarka zanima istorijat ove mašine, a to nema veze sa tim da li je računar "za pohvalu" ili ne.
U vremenu u kome se pojavio, definitivno nije bio za pokudu, a što se procesora tiče, nadam se da znaš da su recimo 6502 i Z80, kao najpopularniji u to vreme, nastali u isto vreme kao i ovaj u Pecomu, znači sredinom 70-ih, čak je 6502 i nešto stariji.
Što se Spectruma tiče, njegova najjača strana u hrdverskom smislu jeste cpu, ali generalno ono što ga izdvaja od ostalih je velika korisnička baza i količina kvalitetnog softvera, slično kao i c64, što je i razlog njihove velike popularnosti.
Džaba hardver ako nema softvera i to je razlog propasti skoro svih domaćih računara, uz par časnih izuzetaka...
 
za to vreme već prilično zastareli procesor Cosmac CDP 1802
Hmmm, wikipedija kaže da se dosta koristio u satelitima i svemirskom programu, čak da ga imaju i Habl i još nekoliko trenutno aktuelnih satelita i sondi. Ako je dobar za njih, što ne bi bio za Pekoma? :)

Šalu na stranu, stvarno me veoma interesuje istorijat naših kućnih računara i sve što je vezano za njih, pa makar i kalkulator sa istim kućištem... Ako sve bude kako treba, ovog leta ću porazgovarati sa jednim od tvoraca Pekoma, svakako imam nameru da pitam i za vezu sa Comx 35.
 
Slažem se, nije mi bila namera da mu obesmislim zanimanje za istorijat.:) 6502 jeste iz sličnog perioda, ali je napredniji jer mu je trebalo mnogo manje klok ciklusa da izvrši instrukciju, čak manje nego kod Intela 8080, a za Z80 ne znam. Prednost Commodora je bila što je imao "custom" čipove, pa je procesor bio dosta olakšan u računanju.
A da se vratimo na domaće računare. Jeste da je bilo nekih dobrih projekata, ali me čudi kada su pravili Pekom, zašto se onda nisu odlučili da ga baziraju na hardveru nekog popularnijeg računara za koga je postojalo pregršt softvera?! Ajde da su ga dizajnirali od nule pa da razumemo nemogućnost proboja na tržištu. Ali uzimajući u obzir tadašnju konkurenciju osmobitnika, nekako mi deluje besmisleno da kreneš u razvoj sopstvenog hardvera, ili u boljem slučaju "iskopiraš" neki takodje nepopularan računar. A uz sve to si zemlja trećeg sveta u informatičkom smislu.
 
Hmmm, wikipedija kaže da se dosta koristio u satelitima i svemirskom programu, čak da ga imaju i Habl i još nekoliko trenutno aktuelnih satelita i sondi. Ako je dobar za njih, što ne bi bio za Pekoma? :)

Eee to možda ima veze sa jugoslovenskim SETI programom, koji smo mi navodno prodali Amerikancima.:D Stvarno zanimljivo da su ga koristili u satelitima, nisam znao za taj podatak.

Na Old Computers ima članak o Pecomu gde Darko Šola govori o njemu. E sad, ne znam da li je on učestvovao u razvoju ili je samo neko ko im je dao informacije.
 
Sa rizikom da lupim ko Maksim po diviziji, da nije Hanival?
Sećam se da je keva (koja je radila u računovodstvu), pominjala da rade na nekakvim Hanival (kanibal :D ) kompjuterima, i negde sam uvek doživljavao da je to EI, mada je možda i strani komp.
 
Није Ханивал него Ханивел (тј Honeywell) али ту није било кућних рачунара, нити је прављено нешто слично. Америчка фирма у основи, после се мајка фирма променила па била француска.
 
Ah, pardoniram ondak.
Vidim sad da je to bila 16-bit mašina, što će reći, zverka u ono vreme.
 
offtopic

Koristili su ih jos i pocetkom 2000-ih po zeleznickim stanicama u Banatu (mozda i sire) za stampanje karata. Neke honeywell bull masine, ako se dobro secam. Mozda ih jos koriste, nisam se davno vozio vozom:)

/end offtopic
 
A da se vratimo na domaće računare. Jeste da je bilo nekih dobrih projekata, ali me čudi kada su pravili Pekom, zašto se onda nisu odlučili da ga baziraju na hardveru nekog popularnijeg računara za koga je postojalo pregršt softvera?! Ajde da su ga dizajnirali od nule pa da razumemo nemogućnost proboja na tržištu. Ali uzimajući u obzir tadašnju konkurenciju osmobitnika, nekako mi deluje besmisleno da kreneš u razvoj sopstvenog hardvera, ili u boljem slučaju "iskopiraš" neki takodje nepopularan računar. A uz sve to si zemlja trećeg sveta u informatičkom smislu.

Razumem o cemu pricas. Ali sa time nemaju veze domaci inzenjeri i projektanti. Oni su sjajno zavrsili svoj deo posla. Drugi problem je sto mi tada, kao i sada, nemamo racionalne ljude u vlasti. Oni su ti koji odlucuju o tome gde, cime i sta ce se raditi. Ono sto je zalosno je da smo mi konsekvence tih katastrofalnih odluka morali da trpimo. Kakvo vodjstvo, takvo i drustvo, ekonomija, nauka, tehnoloski razvoj.
 
Nažalost.. Glavnu reč skoro uvek vode nestručni i nekompetentni ljudi. Svaka čast inženjerima, stoji da su odlično odradili svoj posao.
 
Marko je iskopao ovu reklamu iz '85-e na retrospec sajtu:

MMH_85_05_002.jpg

Očigledno je u pitanju neka rana verzija, verovatno prototip, i lepo se vidi da se na crnom delu nalazi ista rupa kao za displej od kalkulatora, kao i drugačiji oblik on/off dugmeta od finalnog (a isti kao na kalkulatoru).

Misterija, čini mi se, rešena... :)
 
Danas mi je stigao katalog Ei proizvoda iz 1978, pa evo naslovne strane za računske mašine:

k1.JPG

I jedne od strana u sredini:

k2.JPG

Što će reći nekih 6-7 godina pre Pecom-a... No, ono što me u katalogu najviše iznenadilo je bilo na poslednjoj strani:

k3.JPG

Pojma nisam imao da je i Ei pravio mini računare 70-tih godina...
 
Ništa posebno, samo licencni računari. U istom krugu samo par stotina metara dalje su se proizvodili Honeywell računari. U oba pogona sam bio na praksi u periodu 1986-1989. Imao sam ptilike da se zezam sa LIRA računarom dok je bila u fazi prototipa. PECOM sam čačkao na proizvodnoj liniji i testirao uz pomoć osciloskopa i logičkog analizatora, a 1988-e sam se zezao u FRM sa tek pristiglim COMPAQ 386 na 33MHz sa 4MB RAM i VGA grafičkom i kolor monitorom. Tada su se u FRM skalpali i rebrandirali Peacock i8086 i i80286 računari.
 
Није код нас морало ништа да се измишља, могло је да се прође и са лиценцираним али је стално било оно ... ајде нешто наше. За Honeywell могу да пишем из прве руке јер сам провео деценије у њему.
А ово куцам са једне Peacock тастатуре из те серије. Штета што нисам успео да нађем/сачувам тастатуру од Bull 386 која је имала мислим 40 F тастета и била онако ... одлична.
 
Dobro be Cale, nisam ni rekao da je trebalo da se izmišlja već šta je i kako bilo jer sam imao prilike da to vidim i isprobam. Šteta bre što je to sve upropašćeno i uništeno ali o tome niko od nas nije odlučivao.

Sent fra min SM-G955F via Tapatalk
 
За Honeywell причу нема неке везе. Код нас је као главни представник велике фирме био један талијанац који је у другој половини осамдесетих био упоран да се наша представништва и сервиси у осталим републикама пререгиструју као посебне независне фирме ... у некој необавезној пијанци сам чуо да каже да је тако боље ако случајно дође до цепања државе па републике постану независне државе ... на шта смо му се смејали јер ко ће да покида братство и јединство. Неколико година касније је све почело а чујем приче да је имао још неки посао осим код нас и да му се та главна фирма зове ... на три слова, снајка.
 
Zna li neko od vas štogod o razvoju Pecom-a i/ili Lire, kako su nastali, ko je radio na njima, itd?
 
Nazad
Vrh Dno