Šta je novo?

Pecom 32 ponovo jaše! (thanks, Bokasa!)

zzarko

Čuven
Učlanjen(a)
13.10.2003
Poruke
1,745
Poena
695
Već dugo vremena imam havarisani Pecom 32 koji je do nedavno izgledao ovako:
Comp0025a.JPG
(takvog sam ga nabavio, ne znam zašto bi neko počupao sve tastere)

Zahvaljujući Bokasa-i (koji je imao viška nekih rezervnih delova), mašina je restaurirana, pa bih ovom prilikom hteo da mu se javno zahvalim:
Pecom32.JPG
 
Pecom literatura

Već jako dugo vremena pokušavam da nađem originalna uputstva za Pecom 32/64, ali bez uspeha. PDF-ovi koji se mogu naći su uglavnom lošijeg kvaliteta i često nekompletni.

Na prošlogodišnjem BalCCon-u sam upoznao čoveka koji mi je rekao da ima očuvana uputstva koje je dobio uz svoj Pecom i da će ih potražiti. Pre nedelju dana sam dobio veoma lepo skenirano uputstvo za Pecom 32 (Gorane, HVALA!) i od njega napravio (konačno dobar) PDF:
http://8bitchip.info/commodore/Pecom32.pdf
(dve stranice su malčice lošije, dobiću nove skenove uskoro, pa ponovo napraviti PDF)

Što se Pecoma 64 tiče, još prošle godine sam od jednog tipa nabavio fotokopiju uputstva, a od ranije sam imao neki PDF koji je nešto lošijeg kvaliteta. Skeniranje fotokopije je prošlo dobro, osim za 3-4 strane koje su bile bleđe. Sa njima sam se prilično namučio, negde docrtavajući i prepravljajući i po 3/4 slova na stranici (a to je puuno prepravljanja). Ispostavilo se i da nisu baš sve stranice na broju, pa sam neke uzajmio iz PDF-a od ranije. Elem, posle 6-7 sati posla, rezultat je PDF kompletnog uputstva za Pecom 64 (nadam se dosta bolji od onih koji se mogu naći na net-u):
http://8bitchip.info/commodore/Pecom64.pdf

Među fotokopijama koje sam kupio su bili i neki dodatni papiri za Pecom 64 v4.0, koje sam dosad viđao samo u jako ružnim kopijama. Pošto nisam znao da li su bili umetnuti u knjižicu o Pecom-u, ili su bili zasebno, zasad ih stavljam odvojeno:
http://8bitchip.info/commodore/Pecom-64-dod.pdf

Moj prvenstveni cilj sa ovim je bio da napravim PDF-ove originalnih Pecom uputstava, u što je moguće boljem kvalitetu. Sa OCR-om se nisam igrao, ali ako je neko voljan da to odradi, bilo bi lepo (mada, nije neophodno).
 
Poslednja izmena:
Pecom džojstik port

Posle malo igranja unimerom (i čitanja materijala o Pecom-u kojeg sam nedavno nabavio), evo konačno rasporeda pinova na džojstik portu:

PecomJoystick.png

Pinovi su bukvalno povezani na kursor tastere, pa stoga 0V i Common (zajednički signal za pravce) nisu ista stvar. Pucanje nažalost nije predviđeno, ali postoje 3 neiskorištena pina (2,3,4). Pregledao sam tastaturu i našao da su još tri tastera u matrici vezana na isti (Common) signal - Del, Z i Y (ako nisam nešto pogrešio), pa su pogodni za eventualni taster za pucanje. Od igara koje su dostupne za Pecom, samo Svemirski osvajači imaju pucanje, ali je ono realizovano sa strelicom na gore (doduše, program je u BASIC-u, pa se može prepraviti). Od ostalih igara, jedna koristi Y za start igre (Lavirint), ali tu nema pucanja. Gledajući tastaturu Pecom-a, rekao bih da bi taster Z bio dobar izbor za pucanje, ako se uzme u obzir da su kursorski tasteri predviđeni za pravce džojstika.

Ako bi se tako "dogovorili", onda samo preostaje da se na tastaturi zalemi žica od Z tastera do nekog neiskorištenog pina (npr. 3) i to proglasi "standardom" za Pecom džojstik. Par igara koje bi imale koristi od džojstika se lako mogu prepraviti (BASIC!), a onda bi se mogao napraviti i jednostavni Pecom-Atari džojstik adapter. Automatsko pucanje ne bih ni spajao na adapteru, pošto 0V i Common nemaju veze jedan sa drugim, a ne bih da nešto spalim.

Džojstik konektor iznutra izgleda ovako:
PecomJoy1.JPG

Ali, ako se pogleda spolja, prilično je uvučen u kućište (oko 1cm):
PecomJoy2.JPG
što malo komplikuje eventualni Pecom-Atari adapter. Razmak pinova je isti kao na PC IDE konektoru, pa bi se neki takav mogao pretesterisati.

Saveti, predlozi, ideje?
 
COM port bracket za starije računare.
Ima konektor sa rasterom koji ti odgovara za Pecom, a sa druge strane imaš gotov DB9 za džojstik koji prežickaš kako ti odgovara.
Nemam ga pri ruci da proverim da li 100% odgovara. To mi prvo palo na pamet.
images
 
COM port bracket za starije računare.
Ima konektor sa rasterom koji ti odgovara za Pecom, a sa druge strane imaš gotov DB9 za džojstik koji prežickaš kako ti odgovara.
Nemam ga pri ruci da proverim da li 100% odgovara. To mi prvo palo na pamet.
Već mi je neko predložio, ali nisam siguran da će moći da se utakne, kao što rekoh pinovi su prilično unutra. No, svakako ću probati, pa javljam...
 
Otvoris pekoma i ustekas adapter i ostavis kabl napolje sa subd konektorom. Valjda ima mista da se tako izvede. Ako onaj ide ili flopy pretesterises ispasce plastika koja drzi kabl
 
Svaka cast ima nesto u retro masinama
 
Jel može neko da mi, makar okvirno, nabroji koje su sve domaće igre postojale za Pecom 32/64? Pišem neki tekst na ovu temu pa mi zato treba info
 
Jel može neko da mi, makar okvirno, nabroji koje su sve domaće igre postojale za Pecom 32/64? Pišem neki tekst na ovu temu pa mi zato treba info

Ovo je sav softver za koji znam:
Adresar
Bioritam
Lavirint
Lopov i Bankar
Osvajači Svemira
Pecom Ratuje
Sam Svoj Kompozitor
Šljive
Suvi Ajnc
Trka Konja

Trenutno pokušavam da pokrenem mess sa pecom emulatorom na Rpi2, tako da imam pred sobom ove podatke.
Ne ide baš sjajno, glomazno i zapetljano za kompaliranje ali dok ne pokušam neću znati.
 
Jao.. dok sam bio gimnazijalac, za taj Pecom nisam mogao da nadjem nista. Bila je neka kopirana skripta na 10-ak strana. Tu su bile neke BASIC komande i neka prosta memory mapa. Negde sam iskopao kako da menjam character set i to je sve sto sam uspeo da uradim na Pecomu.
 
Ovo je sav softver za koji znam:
Adresar
Bioritam
Lavirint
Lopov i Bankar
Osvajači Svemira
Pecom Ratuje
Sam Svoj Kompozitor
Šljive
Suvi Ajnc
Trka Konja

Trenutno pokušavam da pokrenem mess sa pecom emulatorom na Rpi2, tako da imam pred sobom ove podatke.
Ne ide baš sjajno, glomazno i zapetljano za kompaliranje ali dok ne pokušam neću znati.

Fala puno na opsežnom i brzom odgovoru!
 
Ako sve bude kako treba, biće i: glista, hanojske kule, memorija, pogađanje brojeva...

Pošto se ispostavilo da je i Pecom "inspirisan" drugom mašinom, Comx 35, nešto od softver se može odatle prebaciti. Tvorac emulatora EMMA 02 je čak uz veoma male prepravke na Pecom-u poterao jednostavnu Comx 35 igru Trainspotting.
 
Jao.. dok sam bio gimnazijalac, za taj Pecom nisam mogao da nadjem nista. Bila je neka kopirana skripta na 10-ak strana. Tu su bile neke BASIC komande i neka prosta memory mapa. Negde sam iskopao kako da menjam character set i to je sve sto sam uspeo da uradim na Pecomu.

Ja sam Pecom prvi put video uživo na sajmu knjiga/tehnike u jesen 85 ili 86-e, bili su izloženi na stolovima i moglo se sesti i malo isprobati.
Generalno bez softvera ne vredi puno, sem za hard core kolekcionare ali i tada je ova cena koju je Žarko pokazao prenaduvana, mada sam na ebay-u video i neuporedivo veće nebuloze.
Ja sam bio i ostao fan Glaksije, ne toliko zbog hardvera, već zbog činjenice da je naš prvi home kompjuter, a pre svega zbog nekih sjajnih igara koje me i danas mame da igram, bez obzira na slabašnu grafiku.
Ako mi pođe za rukom da osposobim emulator na Rpi2, to ću smatrati za veliki uspeh.
Sledeći korak bi bilo da se Raspberry ubaci u neko kućište i veže sa tastaturom i napravi moderna verzija Galaksije, bez strepnje kad će njen prastari hardver da otkaže.
Za sada je plan da to uradim sa C64 ili Spectrumom, jer imam po jedno kućište viška ali o tom, potom.
 
85-e očigledno nismo kukali da smo najgori narod... :)
 
Tad se videla nekakva perspektiva, postojala je industrija koja je nesto proizvodila. Danas se otvaraju pogoni za proizvodnju auto kablova,za preradu ribe i slicni nisko zahtevni poslovi gde se trazi pretezno fizicki rad i tako se i placa. U onoj drzavi se proizvodilie radio aparati,televizori,automobili,tenkovi,svasta nesto i plus je vise firmi pokusavalo da napravi uspesan "domaci" racunar. Kukali su ljudi i onda i sada jer nam je to u prirodi ali iz razlicitih razloga.
Izvinjavam se mao me ponelo , ali mi je takav dan danas,a ovo se nekako slozilo uz to.
 
Ja sam Pecom prvi put video uživo na sajmu knjiga/tehnike u jesen 85 ili 86-e, bili su izloženi na stolovima i moglo se sesti i malo isprobati.
Generalno bez softvera ne vredi puno, sem za hard core kolekcionare ali i tada je ova cena koju je Žarko pokazao prenaduvana, mada sam na ebay-u video i neuporedivo veće nebuloze.
Ja sam bio i ostao fan Glaksije, ne toliko zbog hardvera, već zbog činjenice da je naš prvi home kompjuter, a pre svega zbog nekih sjajnih igara koje me i danas mame da igram, bez obzira na slabašnu grafiku.
Ako mi pođe za rukom da osposobim emulator na Rpi2, to ću smatrati za veliki uspeh.
Sledeći korak bi bilo da se Raspberry ubaci u neko kućište i veže sa tastaturom i napravi moderna verzija Galaksije, bez strepnje kad će njen prastari hardver da otkaže.
Za sada je plan da to uradim sa C64 ili Spectrumom, jer imam po jedno kućište viška ali o tom, potom.

Opet ja sa tim igrama. Koje su ti bile omiljene igre sa Galaksije? Ja sam probao svega par, onog Jumpmena i Svemirski trgovac. Ova druga mi je baš ostala u lepom sećanju :)
 
Tri igre su mi omiljene: Galaktički rat, Jumping Jack i Star Cruiser.
Prve dve je napravio sam Voja Antonić a treću Jasmin Halilović.
Ima još dobrih ali ove tri mogu da igram uvek.
 
Da li je neko čuo za Pecom 128? Danas sam imao priliku da nakratko porazgovaram sa Časlavom Dinićem (autor knjige Pecom 64, i, što nisam znao, jedan od ljudi koji su učestvovali u razvoju). Od njega sam čuo da je postojao prototip Pecom-a 128, ali nije izašao na tržište... Više informacija, nadam se, u neko skorije vreme.
 
Te, sada već daleke, 1988 samo su proizvodili Pecom 64 i u razvojnom odeljenju se radilo na LiRA512 i nije bilo ni pomena Pecom 128. Pričam to iz prve ruke jer sam u aprilu i maju te 1988 bio na praksi u Ei FRM u odeljenju gde se sklapao Pecom i Peacock PC.
Možda su pokušavali nešto kasnije ali, siguran sam, nisu ni 1989 jer sam tada bio na praksi od marta do juna, tako da ostaje da su možda planirali i eventualno napravili prototip na jesen 1989 ili tokom 1990. Za kasnije već svi znamo šta je bilo.
 
I da su pravili nekakvu varijantu 128 ne verujem da bi ista dodatno sem vise rama imao. S obzirom na kolicinnu softvera koja je postojala ne verujem da bi bilo neke koristi od toga. Spektrum 128 je doneo u speki svet vise rama i zvucni cip. C128 vise rama i brzi cpu. CPC 6128 samo vise rama integrisan disk drajv manje vise. Verujem da je slicna stvar bila i kod ostalih masina. Secam se da je bila najavljivana i verzija orica 128 ali koliko mi je poznato nije se pojavila
 
Sve te 128k verzije su ostale manje-više nadogradnja u želji da se produži život popularnim 8bitnim mašinama, ali generalno nisu ni blizu imali softversku podršku u odnosu na bazične modele.
Spectrum 128k modeli su još imale najviše benefita, jer postoji dosta igara sa boljim zvukom i bogatijim sadržajem u odnosu na 48k verzije.
Nešto slično ali u mnogo manjoj meri je imao i Amstrad 6128, dok je C128 ostao skoro totalno neiskorišćen.
Ima nekoliko Infocomovih tekstualnih avantura za 80 kolonski ekran, i nekoliko poboljšanih igara, recimo Rocky Horror Show, Kickstart, Last v8, Ferrari F1...
Sećam se da sam testirao i neku custom verziju Elite za 128 mod, ali nisam prmetio neko poboljšanje u gameplay-u.
Ne znam kakva je situacija sa BBC 128k verzijama, znam samo da BBC Master ima odličnu poboljšanu verziju Elite, sa više boja i bez onog treperenja ekrana.
 
Pošto pokušavam da sakupim informacije o svemu što je pravljeno na ex-yu prostorima, ne vodim puno brige o tome da li je Pecom 128 imao smisla ili ne. Ako ćemo pravo, sem Galaksije, ostali i nisu bili nešto rašireni, imali su malo softvera i nestali su relativno brzo. Kad ni mnogo rašireniji strani 128K 8-bitnici nisu baš nešto prošli, šta očekivati od naših? No, kao istorijska stvar, veoma me interesuju, pa makar ne bilo nikakvog softvera za njih :) (takva je trenutno situacija sa npr. Lola 8 računarom, Hobby da i ne pominjem)
 
Ako misliš na prvi model Lola 8, onda je to veoma teško naći.
Ne kažem da je nemoguće, ali čak ni u ono vreme nikada nisam video ništa drugo, osim onog crteža u drugom broju Sveta Kompjutera.
http://retrospec.sgn.net/users/tomcat/yu/magshow.php?auto=&page=36&all=SK_84_11
Lola 8A je druga priča, napravljena je u većoj seriji, korišćena i kao školski računar itd..
Slično je i sa računarom Galeb, o kome znam jako malo osim onoga što piše na wikipediji ali činjenica je da su on i Lola bili naši prvi mikroračunari.
Ako je tačno da je napravljen samo u 250 primeraka i to će biti prilično težak zadatak za pronalaženje.
 
Evo i (verovatno) finalne verzije knijige Pecom 64 Časlava Dinića:
http://8bitchip.info/commodore/Pecom 64 - Caslav Dinic.pdf

Stalak pomoću koga sam fotografisao (pozajmljen od prijatelja) je nizak, pa su fotografije stranica malčice iskošene (leve stranice u jednu, a desne u drugu stranu). Sama knjiga je na par mesta bila išarana (to sam popravio), ali ima dosta štamparskih mrlja i tačkica (to nisam uklanjao sem u par baš ružnih slučajeva, nemam vremena). Korice su takođe malo havarisane, ali nije strašno. Sve u svemu, prilično sam zadovoljan kako je ispalo na kraju, naročito što ova knjiga dosada nije bila dostupna ni u kakvom elektronskom obliku. Ako neko ima želju da ispravi još te sitne stvari, može mi se javiti da mu ostavim fotografije stranica pa da ih dorađuje, ali što se mene tiče, posao oko ove knjige je završen.

Idem na sledeću... :)
 
Nazad
Vrh Dno