Ima film koji objasnjava nastanak Linuxa i citavu filozofiju iza open source pokreta. Zapravo to je pokusaj da se odrzi pocetno stanje, kakvo je bilo na fakultetima u USA 70-tih godina. Imas to sve u filmu Revolution OS, Stallman je to sve fino objasnio.
Ljudi poput Stallmana koji su radili na fakultetima kao sto je MIT, Stanford i studenti tih fakulteta su imali potrebu da imaju kuci istu onu platformu na kojoj su radili na fakultetu, sto je sasvim normalna zelja svakog ko je ikada radio na kompjuteru (tudjem). Tako se rodila ideja da se taj skupi Unix koji je pokretao te velike masine, zameni sa necim drugim, pristupacnim. A opet trebalo je da podseca na taj Unix jer je to dobar OS. Posto su oni radili zajedno i delili kod, nisu uopste imali taj komercijalni momenat u glavi. Taj komercijalni momenat je stvorio lik po imenu Bil Gejts. Imas ovde
link ka njegovom cuvenom pismu, gde kritikuje slobodno deljenje softverskog koda i softvera uopste.
Zato je Stallman u slobodno vreme na osnovu ideje o slobodnom deljenju softvera, nesto na sta je on navikao na fakultetu, stvorio GNU projekat i napisao mnoge alate koji se i danas koriste. Ali nije imao kernel zbog odluke da predju na tada novi, moderniji dizajn mikrokernela. Pisanje mikrokernela je djavolja rabota jer za razliku od monolitnog gde je sve zajedno spakovano, kod mikrokernela razliciti moduli kernela medjusobono moraju da komuniciraju putem nekog protokola, sto otvara sansu za mnoge probleme koji se jako tesko resavaju. Sihronizacija komunikacije izmedju modula je pakleni posao. Zato oni nisu dugo zavrsili taj kernel (tek skoro je valjda dobio prvi stabilnu verziju).
U medjuvremenu je student Helsinskog univerziteta, godine 1991, po imenu Linus Torvalds dosao na ideju da pokrene hobi projekat pisanja kernela slicnom Unixovom kernelu (njegova konkretna inspiracija je bio kernel Minix, jedna od varijanti Unix kernela koju je napisao njegov profesor). Objavio je to javno, pod uslovima koje su Stallman i njegov FSF pravno definisali (copyleft, licenca GPL) i tako je poceo open source razvoj Linux kernela koji traje nesmanjenom zestinom i dan danas.
E sad, kakve sve ovo ima veze sa Wayland, Mir i X.Org Server?
X.Org Server je fork projekta XFree86, do toga je doslo jer je grupa koja je rukovodila razvojem Xfree86 promenila licencu koja nije bila kompatibilna sa GPL licencom. Kod je forkovan i rodio se X.Org (slicno je forkovan i Libre Office od OpenOffice.org). Sam XFree86 je slobodna implementacija X386 X servera i potice iz 1992. godine. X386 je prva implementacija X Windows Servera sa Unix-a na IBM kompatibilne PC racunare (Intel 386). X Windows Server iliti X11 inace vuce korene iz 1984. godine sa MIT univerziteta i predstavlja sistem za iscrtavanje prozora i grafike na Unix sistemima. X Windows Server nije obican windows system vec je pitanju jako kompleksan mrezni protokol koji je omogucavao prikaz grafike na terminalima i komunikaciju terminala i mainframe racunara.
X Windows Server nikada nije bio namenjen prikazivanju grafike na Linux operativnom sistemu na personalnom racunaru. Vec je prepravljen tako da to radi. U pitanju je jedna budzevina stara preko 30 godina. Totalni kupus koji je postalo jako tesko odrzavati i koji ne moze da se iskoristi na mobilnim racunarima (smartfoni, tableti).
Zato su nastali Wayland i Mir protokoli koji su dizajnirani bas za prikaz grafike na Linuxu, bez suvisnih opcija koje vise nikom ne trebaju.