Šta je novo?

Koji distro probati?

Imam nekako utisak da je cela diskusija krenula od mog pitanja o manjaru.

Ali evo moje sitacije. Dok sam bio student koristio sam arch jedno 4-5 godina. Isto mi je bilo zanimljivo da cackam resavam probleme itd. E onda sam kreuo da radim I zbog posla sam se vratio na windows. Sada vise nemam prepreke i mogu da se vratim na linux. Ali vise nemam vremena kao pre da cackam, prosto imam stalan posao, radim sa strane, imam porodicu.
I manjaro mi je delovao kao super resenje. Imam arch, rolling sistem, a nemam potrebe za puno cackanja, nego imam stabulan sistem na moji mogu da se oslonim[emoji846]

Sent from my SM-G973F using Tapatalk
 
Imam nekako utisak da je cela diskusija krenula od mog pitanja o manjaru.

Ali evo moje sitacije. Dok sam bio student koristio sam arch jedno 4-5 godina. Isto mi je bilo zanimljivo da cackam resavam probleme itd. E onda sam kreuo da radim I zbog posla sam se vratio na windows. Sada vise nemam prepreke i mogu da se vratim na linux. Ali vise nemam vremena kao pre da cackam, prosto imam stalan posao, radim sa strane, imam porodicu.
I manjaro mi je delovao kao super resenje. Imam arch, rolling sistem, a nemam potrebe za puno cackanja, nego imam stabulan sistem na moji mogu da se oslonim[emoji846]

Sent from my SM-G973F using Tapatalk

Onda je Manjaro odličan za tebe, ali bi tebi kao bivšem Arčeru :D toplo preporučio https://arcolinux.com/ iz prostog ratloga što je ispod haube pure Arch, i definitivno je najbolji Arch based distro. Manjaro nije baš čist Arch i koristi Manjaro repositories i nije baš uvek latest & greatest. Oni dosta paketa testiraju pre nego što ih puste u pogon da bi održali stabilnost celog distroa.
 
Void je meni najbolji lightwight samo sad moram predjem na budjavi ubuntu zbog Unitija retardiranog
 
Meni se čini da ništa manje problema neće biti sa bilo kojom distribucijom zasnovanoj na Archu nego na samom Archu. I zbog toga mislim da se vredi potruditi oko instalacije Archa i dobiti čist sistem.



Sent from my POCO F1 using Tapatalk
 
Vidim, pominje se bas cesto Arch, kao i komplikacije oko instalacije. Posto sam u zadnje vreme nesto raspolozen za testiranje par distribucija za koje mi je bila zelja da probam, dao sam priliku i Arch-u. Ovo mi je drugi put, prvi put me je nesto mrzelo, pa sam odustao, sada sam to uradio i prijatno sam se iznenadio. Bukvalno sam otvorio Wiki stranicu sinoc i kao ajde instaliracu "base", pa cu sutradan da se bavim KDE okruzenjem.

Medjutim, obzirom da je Wiki stranica za base instalaciju prilicno "straight-forward", kad se sve sabere, daj boze da je trajalo 5min posla. Nema nista komplikovano oko instalacije!

Zatim, posto nisam imao internet, potrosio sam dodatni minut za pretragu kako da podesim staticku IP adresu, morao sam da se vracam u chroot mod da instaliram alat za editovanje i net-tools, vratio se nazad i zavrsio, potom jos 5min. za instaliraciju KDE plasma i aplikacija. 5min.! Ukupno sve neka bude 15min., nakon cega sam se logovao u KDE. Ne pamtim da se ijedan sistem instalira ovako brzo.

Bukvalno se isplati da ponovo instalirate nov cist sistem za promenu okruzenja :).

Kada uporedim postupak na Slackware-u, pa i CentOS-u, ili koji god drugi, na Arch-u je neuporedivo brze, naravno i minimalisticki, lagano. Verovatno nisam napisao nista sto vec niste znali, ali neka ovo bude dodatno ohrabrenje, stvarno malo vremena oduzima, ako ne zelite odmah na PC, barem u virtuelnom okruzenju je zgodno poigrati se prethodno.
 
Koja glupa rasprava da li je gnu/linux za svakoga ili ne. Neka svako korisi sta mu prija, neko hoce da koristi linux a da sve bude GUI i to je ok.
Ja sam koristio linux kao primarni Os, ne dual boot kao neki [emoji51] ali sam prinudjen da pre par meseci predjem na Windows. Zasto? Zato sto mi sleep na laptopu ni na jednoj distribuciji ne radi dobro. Ode u sleep i kad ga probudis crn ekran, a nemam vremena da se zezam sa tim, hocu da namestim i da radi, najprostija moguca stvar.
Krenem projekat,zaklopim laptop, dodjem kuci, otvorim ga i radim. E to je bilo nemoguce.
 
Ja kao dugogodisnji korisnik linuxa sada ne mogu da namestim eksterni monitor da radi. Toliko o mom iskustvu :d
 
To je do tebe,nije do linuxa :D
 
Ja kao dugogodisnji korisnik linuxa sada ne mogu da namestim eksterni monitor da radi. Toliko o mom iskustvu :d

Ja kao dugogodisnji korisnik linuxa sada ne mogu da namestim eksterni monitor da radi. Toliko o mom iskustvu :d

Kod:
#!/bin/sh
# Xsetup - run as root before the login dialog appears
mode="$(xrandr -q|/bin/grep -A1 "DVI-1 connected"| tail -1 |awk '{ print $1 }')"
if [ -n "$mode" ]; then
  xrandr --output HDMI-0 --off
  xrandr --output DVI-1 --primary --mode 1920x1080
fi
Meni je ova skripta korislila da mogu da koristim dva monitora, mana svaki update plasme brisao je tu skriptu, Asus AMD kartica, sad ima opet Asus Amd karticu ali vise nemam volje da isprobavam da li ce se isto desavati. Meni nijedan plasma linux nece da ugasi ekran iako je u systemskom setovanju to po defaultu setovano. To su trivijalne stvari ali ne radi kao i sto Alukard napisa ocu da zatvrim poklopac laptopa i kad ga otvorim da nastavim rad. Pise linux gleda HDMIi on mu je prioritet, na win to sto setujem da je primarni ekran zakuca za vjeke vjekova i nema sta da razmisljam dal ce mi login ekran da baci na sekundarni monitor koji je HDMI, i primarni je HDMI ali kartica nema 2 HDMI izlaza.
 
Zanima me zasto neki clanovi prozivaju Ubuntu, tipa da postaje novi Windows, da nije za preporuku i slicno ? Ako moze neko da napise, nov sam u ovome.

Iz ugla potpunog početnika Ubuntu je super, i preporučio bi ga svakom početniku koji hoće da proba nešto drugačije. Iz ugla polu-naprednog ili naprednog korisnika, Ubuntu je smeće.

Zašto?

Vrlo prosto. Ubuntu, kao i Windows, u sebi ima spyware i telemetriju. Ubuntu kroz svoj sistem jednostavne instalacije i još jednostavnijeg korišćenja, lišava korisnika kontrole, i stavlja mu povez preko očiju. Ubuntu takođe ima ogroman community, i u 99% slučajeva ćeš naći rešenje za problem koji imaš. Ubuntu je dostigao taj nivo, da je postao najlakši OS za instalaciju i korišćenje. Bukvalno sve radi na next next finish, i korisnik uopšte ne mora da se mlati sa terminalom, i da kuca tamo neke komande. Ubuntu, kao i Windows, zatupljuje korisnika i čini ga lenjim.

Sve to se kosi sa GNU/Linux filozofijom.

Naravno, kao i kod Windows-a, postoje oni koji Ubuntu pljuju jer su videli da i drugi to rade. Videla žaba da se konj potkiva...
 
- Ubuntu te prilikom instlacije/prvog pokretanja pita da li želiš da šalješ anonimne podakte Canonical-u. Nije Spyware. Posebno ga ne treba porediti sa Win 10, ChromeOS, Androidom... po tom pitanju. Imali su onu nesrećnu epizodu sa Amazonom, ali to nije dugo trajalo. Takođe, za prosečnog korisnika (posebno u USA) to je sasvim razumna opcija, pošto im je Amazon mesto za sve (nije bez razloga tu gde jeste)
- Podjednako retko/često se koritsti terminal/GUI kao i u svakoj drugoj distribuciji. Bar ja podjednako koristim terminal u svakoj distribuciji sa kojom svakodnevno radim poslednjih godina (openSUSE, Ubuntu, Xubuntu). Svaki distro podržava AppImage, Flatpak, Snap
- Zapravo Snap je možda glavni razlog za kritiku, ali Canonical-a, ne Ubuntu-a, pošto korisnik bira da li hoće program iz repoa ili snap store-a (ili trećeg izvora). Ja imam jedan ili dva snap programa i na Tumbleweed-u pošto mi odgovara više nego alternative (mada zna da brljavi, pa sam npr. skoro Skype prebacio na Flatpak, a i tu ne radi kako treba. Sreća pa mi Skype nije toliko bitan)
- Jedini razlog zašto meni Ubuntu nije glavni OS je što mi GNOME ne odgovara. A kod KDE Plasme svakako uvek ima posla, pa onda nema razloga ni da koristim Kubuntu. Tj. onda je openSUSE jedini mogući izbor :d
 
Poslednja izmena:
Posle nekog vremena provedenog sa Tumbleweed-om, mogu da kažem da sam prezadovoljan, radi kao nekad, kao openSUSE u najboljim danima. :)

Jedino problem koji sam imao je sa update-om za amdgpu, moram sam da idem na oldpackage, ali je brzo ispravljeno i sve ponovo radi bez ikakvih problema.

Na laptop sam instalirao KDE Neon kao zvaničnu KDE distribuciju, nisam nešto mnogo vremena proveo testirajući, ali prvi utisak i nije baš sjajan...
 
I nije mu neka "kritika". Znamo da snap/flatpak/appimage nisu savršena rešenja, ali nude izbor.

Kaže da ako korisnik stabilne distribucije želi nove verzije softvera, treba da pređe na rolling distro. I pita se čemu uopšte Debian, Ubuntu (LTS), Leap i sl. Poprilično neozbiljno.

Ja sam koristio Ubuntu LTS i openSUSE Leap i imao gomilu problema kada sam hteo nove verzije softvera jer sam dodavao PPA i razne repozitorijume. Posebno kada dođe vreme za upgrade ili kada prestane podrška za neki program. Ko će da održava pakete za svaku od 200 distribucija? Ako on misli da je to lakše i bolje nego da imamo portable verzije, neka ih on održava, pa ću njega zvati kad mi nakon nekog update-a ne radi Qucs na MakuluLinux-u. Sada koristim rolling distro, ali on ima neka druga ograničenja i nedostatke.

Desktop Linux nije isto što i GNU/FLOSS. Posotji gomila komercijalnih programa i ignorisanje tih korsnika i njihovih potreba može samo naneti štetu zajednici. Meni lično više znači što mogu da igram Windows-only igru preko Steam/proton servisa (WINE-a), nego da je nema uopšte dok se developeri ne nakane da napravi linux-native verziju, ili još gore otvore kod i ubace u repo. Vidim da se polako zapostavlja X i sav fokus je na Wayland-u kome i dalje fali gomila mogućnosti. Da ne pominjem sve profesionalne programe koji se razvijaju 20, 30 godina za Unix platforme (CAD, compute, simulation...) koji rade sa gomilom bagova ili ne rade nikako na Wayland-u. Kad ga završe i kad sve bude radilo, taj protokol će biti star 20-25 godina, taman na vreme da se započne sa novim protokolom koji će menjati zastareli Wayland

Ko neće da koristi snap/flatpak/appimage, ne mora. Ko hoće rolling distro i najnoviji softver, ima izbor. Ali besmisleno je govoriti kako je nešto nepotrebno ili besmisleno samo zato što njemu ne treba.
 
Poslednja izmena:
I nije mu neka "kritika". Znamo da snap/flatpak/appimage nisu savršena rešenja, ali nude izbor.

Kaže da ako korisnik stabilne distribucije želi nove verzije softvera, treba da pređe na rolling distro. I pita se čemu uopšte Debian, Ubuntu (LTS), Leap i sl. Poprilično neozbiljno.

Ja sam koristio Ubuntu LTS i openSUSE Leap i imao gomilu problema kada sam hteo nove verzije softvera jer sam dodavao PPA i razne repozitorijume. Posebno kada dođe vreme za upgrade ili kada prestane podrška za neki program. Ko će da održava pakete za svaku od 200 distribucija? Ako on misli da je to lakše i bolje nego da imamo portable verzije, neka ih on održava, pa ću njega zvati kad mi nakon nekog update-a ne radi Qucs na MakuluLinux-u. Sada koristim rolling distro, ali on ima neka druga ograničenja i nedostatke.

Desktop Linux nije isto što i GNU/FLOSS. Posotji gomila komercijalnih programa i ignorisanje tih korsnika i njihovih potreba može samo naneti štetu zajednici. Meni lično više znači što mogu da igram Windows-only igru preko Steam/proton servisa (WINE-a), nego da je nema uopšte dok se developeri ne nakane da napravi linux-native verziju, ili još gore otvore kod i ubace u repo. Vidim da se polako zapostavlja X i sav fokus je na Wayland-u kome i dalje fali gomila mogućnosti. Da ne pominjem sve profesionalne programe koji se razvijaju 20, 30 godina za Unix platforme (CAD, compute, simulation...) koji rade sa gomilom bagova ili ne rade nikako na Wayland-u. Kad ga završe i kad sve bude radilo, taj protokol će biti star 20-25 godina, taman na vreme da se započne sa novim protokolom koji će menjati zastareli Wayland

Ko neće da koristi snap/flatpak/appimage, ne mora. Ko hoće rolling distro i najnoviji softver, ima izbor. Ali besmisleno je govoriti kako je nešto nepotrebno ili besmisleno samo zato što njemu ne treba.


Luke triggeruje ljude. Vidim da si se pronašao. ;)
 
Meni ni iz džepa ni u džep. Samo kažem da je neozbiljan. Svi nedostaci koje je naveo su na mestu, ali zaključak koji je izveo je pogrešan. Između ostalog i zbog toga što skoro sve iste nedostatke imaju i alternativna rešenja koja preporučuje. On je linux geek i njegova upotreba i preporuke su namenjene ljudima koji imaju slične potrebe. Da me zanima da naučim LaLex ili zsh, onda bih slušao njegove savete. Ali da sam početnik koji je zainteresovan za linux, preskočio bih njegov kanal. I savetovao bih svim početnicima da ga ne slušaju, jer ili ne razume zahteve većine PC korisnika ili ih namerno ignoriše. Npr. Bryan Lunduke ili Igor (Dedoimedo) mnogo bolje predstavljaju probleme desktop linuxa i bolje shvataju potrebe prosečnih korisnika ili početnika. A podjednako su zanimljivi, ako ne i više :)
 
Meni ni iz džepa ni u džep. Samo kažem da je neozbiljan. Svi nedostaci koje je naveo su na mestu, ali zaključak koji je izveo je pogrešan. Između ostalog i zbog toga što skoro sve iste nedostatke imaju i alternativna rešenja koja preporučuje. On je linux geek i njegova upotreba i preporuke su namenjene ljudima koji imaju slične potrebe. Da me zanima da naučim LaLex ili zsh, onda bih slušao njegove savete. Ali da sam početnik koji je zainteresovan za linux, preskočio bih njegov kanal. I savetovao bih svim početnicima da ga ne slušaju, jer ili ne razume zahteve većine PC korisnika ili ih namerno ignoriše. Npr. Bryan Lunduke ili Igor (Dedoimedo) mnogo bolje predstavljaju probleme desktop linuxa i bolje shvataju potrebe prosečnih korisnika ili početnika. A podjednako su zanimljivi, ako ne i više :)

Većina njegovih videa nije za početnike. Ti očigledno nisi skapirao šta je čovek hteo da kaže, iako je koristio dumbass language da sve objasni. Noobuntu useri ne vide poentu, ili nisu sposobni da je vide. Navikli na Windows/iOS/Android filozofiju. Vaša logika je da je ovo 21 vek, i da je terminal i kucanje komandi primitivna i nepotrebna metoda. Jer, zašto bi neko kucao komande, kompajlirao iz source code-a...itd, kad sve može na dupli klik, next, next, finish.

Tuga :(
 
Jasno je meni šta on hoće da kaže. Sve zamerke su mu na mestu. Ali on ne shvata kakav je profil prosečnog PC korisnika. Igor i Bryan npr. to vrlo dobro znaju i objašnjavaju. Iako npr. jedan radi na snap-u a drugi ga pljuje. Ali to kakav je snap, šta je dobro, a šta loše, nijednog prosečnog korisnika ne zanima. On hoće Spotify, Facebook, Steam... na svom računaru i to je to.

Ja koristim rolling distro, instaliram i ažuriram pakete iz bar 5 izvora (repo, binary, appimage, flatpak, snap, git...) i 3 programa (yast, konzola, discover), u zavisnosti od toga šta mi je lakše u tom trenutku. Za mene ima gomila korisnih informacija u njegovim klipovima. Mislim da je sasvim ok koristiti vim kao text editor, mutt kao mail klijent, itd. Ali npr. moji roditelji koriste (X)ubuntu i samo web browser, (libre) office i skype i apsolutno im je nebitno koja je verzija programa instalirana sve dok radi. A radi. Da li stvarno hoćete da kažete da bi za njih bilo bolje da koriste Manjaro i zsh? Ili da treba da se zabrinu zbog toga što je snap đubre?
 
Pa zasto bi neko kucao komande za cp ili radio compile programa ako ne zeli da uci source code i modifikuje ga vec hoce samo da zavrsi neki posao pa bilo to i obicno cesanje glutealbe regije i copy/paste sa misem i klikovima?
i ja cesto posle dl-a udjem u terminal pa rasporedjujem fajlove preko ls cp mkdir al zasto bi to svako morao da radi a i zasto bih ja to uvek morao tako? Zar nije lepota linuxa sto imas izbor da radis apsolutno sve preko terminala ali isto tako i preko gui-a kad te mrzi. Steta sto je tolika raznivrsnost ujedno i mana linuxa... to i je jeste primer appimage/flatpk/snap. Na kraju ce zavrsiti kao x/mir/wayland ekipa...
+ linux bez proprietary aplikacija nikad nece moci da se nosi sa win i macOS a sumnjam da ce neka firma da daje svoj source code da ga cesljaju i kompajluju. bez tog "zaglupljivanja" linuxa uvek bi ostao niche OS ovako je dosta napredovao u popularizaciji linuxa i cele zajednice kao alternativa.
A i svaki distro je tezak koliko ga ti ucinis teskim.
Mozes i buntu preko netinstall-a da ucinis barebone slicno kao arch sto dobijes
 
Ne moze, ovde je poenta da ko god hoce gui i misem da klikce, mora da instalira windows.
 
Koja je razlika izmdju ArcoLinux-a i EndeavourOS-a? Vidim da ste njih hvalili u predhodnim postovima.
Koji je cistiji Arch, koji je stabilniji, koji je laksi za koriscenje i instalaciju ?
Prednosti i mane jedno napram drugog i obrnuto?
 
"Najčistiji" Arch instaler je AnArchy.
Endavour OS je nezvanični naslednik Antergos OS-a, ima nešto malo svojih repozitorijuma, uglavnom za minimalnu kozmetiku.
ArcoLinuxD nudi najviše opcija - sve ono što AnArchy može pa sve do "kastomizovanog" Arch-a poput Archman-a.

Ja lično preferiram ArcoLinucD, najviše zbog mogućnosti izbora i zbog BASH prečica na koje sam se navikao mada to sve može da se doda / preradi i na bilo kojoj Linux distribuciji.
Jednostavno, dok sam "otkrivao" Arch i uopšte Linux, Arco me je najviše potsećao na kastomizovane Win distribucije sa najvećom kontrolom izbora šta ću sve da imam na sistemu odmah nakon instalacije...
 
Koja je razlika izmdju ArcoLinux-a i EndeavourOS-a? Vidim da ste njih hvalili u predhodnim postovima.
Koji je cistiji Arch, koji je stabilniji, koji je laksi za koriscenje i instalaciju ?
Prednosti i mane jedno napram drugog i obrnuto?

Arch manuelna instalacija je prosta, i kad je uradiš, smejaćeš se samom sebi koliko je prosto bilo, i videćeš koliko su te instalacione skripte besmislene i nepotrebne. A uz to ćeš naučiti kako neke stvari funkcionišu ispod haube. Uloži pola sata vremena, prati uputstvo, isplati se.
 
Nije veliki problem instalirati Arch linux i željeno desktop okruženje, čak je i dosta brz postupak, već treba malo više vremena za podešavanja hardvera i ostalih sitnica.

Ali po meni vredi izdvojiti to dodatno vreme i dobiti lagan sistem sa najnovijim verzijama softvera.

A što se tiče mogućih problema kod nadogradnje sistema tu je obaveza pogledati arch veb stranicu gde postave obaveštenje ako treba neka intervencija kod same nadogradnje.

Već desetak godina se družim sa Archom, nisam programer, ali mnogo mi je lakše odraditi mnoge stvari kroz konzolu nego iz gui alate.

U retkim situacijama kada sam na Ubuntu derivatima instalaciju programa i nadogradnju sistema mi je jednostavnije odraditi kroz terminal.

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk
 
Nije veliki problem instalirati Arch linux i željeno desktop okruženje, čak je i dosta brz postupak, već treba malo više vremena za podešavanja hardvera i ostalih sitnica.

Najveći "problem" je SSD, i TRIM koji je po defaultu isključen. Potreban je i CPU microcode. Postoje i vratolomije oko podešavanja automatskog storage mount-a. Ali to se sve reši podešavanjem fstab fajla i rekonfigurisanjem grub cfg-a, što je sve po defaultu objašnjeno kroz instalacioni proces, ili instalacijom GVFS paketa. Na laptopovima postoje problemi sa automatskom kontrolom fanova, sleep i hibernate modo, ali sve je to moguće rešiti. Sve je na Arch wikiju, ali nema ko da čita. I kad ljudi vide više od 2 stranice koda i teksta, odmah zatvaraju, i misle ko će sve ovo da kuca i da se jebava.

Ali po meni vredi izdvojiti to dodatno vreme i dobiti lagan sistem sa najnovijim verzijama softvera.

To je tačno, ali zaboravio si da napomeneš glavnu stvar. Sam proces instalacije je jedan lep mali kurs. Ne treba samo pratiti uputstvo da bi se završila instalacija, nego treba razumeti svaki korak, zašto je bitan redosled...itd. Kada čovek to shvati, sledeći put kad naleti na problem, znaće tačno gde i kako da ga rešava. I ono što je najbitnije, znanje koje se tu stekne, važi i za ostale distroe, ne samo za Arch. Ljudi se čude kada rešenje za svoj non Arch based distro nađu na Arch Wikiju. ;)

A što se tiče mogućih problema kod nadogradnje sistema tu je obaveza pogledati arch veb stranicu gde postave obaveštenje ako treba neka intervencija kod same nadogradnje.

Tačno tako. I rešenje je uglavnom vraćanje na prethodnu verziju, ili korišćenje pacman --overwrite switch-a kako bi se probematičan paket "nasilno" update-ovao.

Drugi, i najveći problem, je nedostatak kernel-source-a i kernel-headers-a. Nedostatak paketa za kompajliranje, gcc, fakeroot, automake, cmake, git...i ostali. Preko 90% problema vezanih za update je na relaciji kernel <-> xorg <-> video drajver. To je ono što skripte za automatsko instaliranje rešavaju tako što instaliraju DKMS i kernel fail back. Ali vi to ne vidite jer se odvija automatski. Kada se to radi manuelno, tačno skontate kako ceo GNU sistem funkcioniše ispod haube. Istu stvar rade i za GPU drajver, gde u slučaju pucanja glavnog display drivera, xorg automatski failback-uje na mesa drajver. Zato neki ljudi koji su prošli kroz Arch manual install, odustaju od daljeg korišćenja, jer posle prvog velikog update-a ih dočeka crni ekran iz kojeg nema mrdanja, ili ne radi zvuk, ili se ne vide diskovi, ili ne radi steam, viber, skype...itd. Da ne spominjem KDE, Gnome, XFCE, Mate probleme. Ali sve je to learning proces. I na Archu, za razliku od ostalih distroa, nema problema koji je nemoguće rešiti.

Ako imate vremena za distro hopping, onda imate i vremena za čitanje. Nakon uspešne manuelne instalacije i pravilnog konfigurisnja svega, imaćete GNU/Linux sistem koji je bukvalno neuništiv i koji više nikada nije potrebno reinstalirati. Arch instalacija je večna, i posle toga vam više neće pasti na pamet da radite distro hopping, ili da držite 20 distroa instaliranih na jednoj mašini jer paket X radi na Suse ali paket Y koji mi takođe treba, ne radi na Suse, ali mi radi na Manjaro. Na Archu uvek i sve radi bez greške. Da ne spominjem top performanse, ultra brzi boot, AUR, i najvažnije od svega ZNANJE koje čovek stekne dok sve skonta, instalira, i namesti po svom ukusu.
 
Razmisljam o opciji cist Arch+openbox, svidja mi se taj minimalizam, ili opcije poput ArcoLinux+open box, ArchLabs, ArchBang Linux ili EndeavourOS +i3.
Zanima me jos poredjenje i3 vs openbox vs fluxbox vs awesome vs icewm vs jwm, tj koji window menadzer prednjaci, meni se openbox cini super?
Tu mi se cini zanimljiv jos i BunsenLabs Linux, debian stable + openbox.
Hteo bih da imam brz, stabilan i lagan sistem na duze staze, koji ce sluziti 99% samo za browsing.
 
Poslednja izmena:
Nazad
Vrh Dno