Šta je novo?

Svemir i sve vezano za svemir

Zanimljiva spika

 
meni se cini da ovde o zivotu raspravljaju ljudi koji nemaju ni osnovno znanje o istom.
 
Sve o spektralnoj analizi mozete pogledati u sjajnoj naucnoj seriji Cosmos: A Spacetime Odyssey i to u epizodi broj 5 - Hiding in the Light.
 
Alien world.
Odličan atlas Marsa. Meni je najneobičnije kada ga gledam a nigde okeana. Čitava planeta suva.
 
CQAICTgUwAAVZjf.jpg

:)
 
^Voda je na polovima, nije u sredini :D...
 
Ok, silicijum može dati isto vrlo komplikovana jedinjenja i strukture, ali su to po pravilu čvste strukture, praktično kamen il' staklo varijante. Izuzetno su postojane, i nepromenjljive, što otežava neki oblik razvoja i napredovanja. Dakle, teško je zamisliti neki takav tip života.
To vazi za uslove koji vaze na Zemljinoj povrsini. Sa povecavanjem temperature i pritiska menjaju se i osobenosti raznih jedinjenja. Biohemija na osnovi silicijuma, ako igde postoji, onda je to u vrlo vrucim sredinama i pod visokim pritiskom, kao npr u unutrasnjosti Zemlje. * I za ugljenicnu biohemiju vazi da povecanje pritiska 'stabilizuje' ugljenicna jedinjenja, te ugljenicna biohemija moze da opstane na znatno visoj temperaturi nego sto bi to bio slucaj na povrsini. Znamo da postoje ekstremofilni mikrobi koji uspevaju da opstanu na dubini od 12km, gde je temperatura reda 250 stepeni C (iako jos nismo uspeli nijedan zivi primerak da navatamo, kako bi ga proucili).


Bakterija je beskonačno kompleksnija od nepostojanja života
Zavisi sta uzimas konkretno za primer zivog i nezivog... Neke gline su veoma veoma veoma kompleksne...



Velika je verovatnoća da je život česta pojava a ne izolovan slučaj.
Toehold, foothold, stronghold... Sa sledecom generacijom teleskopa znacemo verovatnoce.

Inteligencija je ređa ali verujem takođe česta pojava.
Moje je misljenje da svuda gde zivot uspe da uspostavi stronghold, dolazi i do pojave inteligencije. Ali ne nuzno i do pojave tehnoloske civilizacije.
I naravno, pitanje je koliko zivot i inteligencija uspevaju da opstanu, cak i kad postoji stronghold, cak i kad postoji tehnoloska civilizacija...



Zanimljiva spika
Izdrzao sam do oko desetog minuta, kad je onaj desno izvalio da smo jedina inteligencija... :wall:





Potentially habitable exoplanets ranked by distance from Earth
0k6Vv4d.jpg


Napomena: Tau Ceti e jos nije potvrdjen; postojanje Kapteyn b je pod velikim znakom pitanja. Na prezentaciji nema Wolf 1061 c, na udaljenosti od 13.8 ly, koji je korespondentno nama najbliza potvrdjena habitable exoplanet-a.
 
Moje je misljenje da svuda gde zivot uspe da uspostavi stronghold, dolazi i do pojave inteligencije. Ali ne nuzno i do pojave tehnoloske civilizacije.
I naravno, pitanje je koliko zivot i inteligencija uspevaju da opstanu, cak i kad postoji stronghold, cak i kad postoji tehnoloska civilizacija...

Uz svu matematiku, modelovanja i predviđanja, ne možemo znati koliko je vremena potrebno od prvih bakterija do inteligencije (znamo koliko je trebalo nama, ali da li je tako i "kod drugih", možemo samo nagađati). Ne znamo ni koliko planeta gde život uopšte počne, zadrži dovoljno dugo uslove životu povoljne da se do inteligentnog života dođe. Želimo da verujemo da je inteligencija nužno nastaje tamo gde život krene (što vrv jeste ako vremena ima neograničeno), ali da li svaka planeta ima vremena da do nje i dođe, to ne možemo znati. :(

Recimo, neki golemi asteroid il' kometa su mogli da deknu Zemlju još jednom posle T-Rexa, pre 100-200k godina, pa da i nama homo redu, prekine razvoj i resetuje nas na početak. Kolika je učestanost nasilnog prekidanja razvoja života na drugim planetama je samo špekulacija.
 
Poslednja izmena:
Da se umešam :p
Ove tri GJ 667C sve su 24 sg,jesul one u istom sažvežđu?Ako jesu....pada mi na pamet oma Interstelar

Zanimljivo je ,ako i imaju živi oblik,ako i jesu iste,pod ovim mislim isto stenje,voda,isti vazduh....kolko je mogučnost da imaju i isti oblik života....mislim da je odgovor Nula% mogučnosti!!
Baš to šta je NShappy rekao....da je u nas udario asteroid,kad smo bili Homoerectus.....možda bi sad bili komšije od Čovečjih ribica.....slepi,beli ten,60-70 cm visine
A možda ni to,da se majmuni nije počeo razvijat,počeo upotrebljavat oruđe,živit u zajednici.....možda bi danas bili vukovi koji hodaju uspravno,koriste žlicu,i pastu za zube
tako isto marate gledat i na one tamo planete....pustite filmove i druge bakraće

p.s. mislim da sam ubo poantu :p

Edit:,,Kolika je učestanost nasilnog prekidanja razvoja života na drugim planetama je samo špekulacija.,,vidi to jeste bio nasilan za dinose,al mana za pernaše i krznaše
Tako da nemora značit kraj nečega ili reset

Edit: Pokušajte sve to gledat kao na kontinente....Avstralija,životinje koje nema druđe,Madagaskar,Južna Amerika.....valjda bi se još nešto našlo
Pa onda posebne životinje,kao prije pomenuta Človeška Ribica u Postojni,oni vodozemci od metar u rekama kine i japana...itd itd
 
Poslednja izmena:
Da se vratimo mi na temu.

SpaceX uspeo da vrati prvi stepen rakete nazad neoštećen. Perfektno meko sletanje: https://www.youtube.com/watch?v=ZCBE8ocOkAQ&feature=youtu.be&app=desktop

Ovo, ako počne i praktično da se redovno koristi, biće najkrupniji korak u astronautici od Gagarina. Ostali lanseri, ako i sami ne usavrše ovaj sistem, mogu da ture ključ u bravu.
Evo ih i Rusi sa sličnom idejom: http://www.astronomija.co.rs/oprema/9989-probna-raketa-ruskinja

Sledeći tako krupan korak bi bio tek možda svemirski lift.
Ili neka antigravitacija. :p
 
Uz svu matematiku, modelovanja i predviđanja, ne možemo znati koliko je vremena potrebno od prvih bakterija do inteligencije (znamo koliko je trebalo nama, ali da li je tako i "kod drugih", možemo samo nagađati). Ne znamo ni koliko planeta gde život uopšte počne, zadrži dovoljno dugo uslove životu povoljne da se do inteligentnog života dođe. Želimo da verujemo da je inteligencija nužno nastaje tamo gde život krene (što vrv jeste ako vremena ima neograničeno), ali da li svaka planeta ima vremena da do nje i dođe, to ne možemo znati.
Ne mislim da inteligencija dolazi sama od sebe, vec da je to odgovor zivota na nepostojane zivotne uslove. Sto su ti uslovi vise varijabilni (s tim da ne izlaze iz okvira u kojima je zivot moguc) to je veca mogucnost za pojavu inteligencije i ima vise poticaja za njeno uvecavanje. Takodje, uticaj prirode same sredine u kojoj dotican zivot bivstuje (povrsina 'kopna', 'voda', 'vazduh' [stagod to bilo u konkretnom slucaju]).

Recimo, neki golemi asteroid il' kometa su mogli da deknu Zemlju još jednom posle T-Rexa, pre 100-200k godina, pa da i nama homo redu, prekine razvoj i resetuje nas na početak. Kolika je učestanost nasilnog prekidanja razvoja života na drugim planetama je samo špekulacija.
Evolutivni tokovi na Zemlji, uz pet masovnih izumiranja, su verovatno veoma specificni i necemo na njih cesto naici.

Btw, samo 'golemi asteroid il' kometa' ? Supervulkani i drugi runaway geoloski procesi, varijabilnost zvezde (npr varijabilnost naseg Sunca, koje je izazvalo 774–775 Carbon-14 Spike 774 ili 775 godine AD, sto je bilo najjace u zadnjih 11000 godina (sto je opet nista u odnosu na geoloska vremena), prolaz neke zvezde dovoljno blizu da poremeti orbite objekata unutar nekog planetarnog sistema, GRB-ovi ( Ordovician–Silurian extinction, 450 mya), ...


Sledeći tako krupan korak bi bio tek možda svemirski lift.
Ili neka antigravitacija.
Ne mislim da bi svemirski lift bio energetski dovoljno efikasan. Prvi na listi efikasnosti su mass driveri, i danas prakticno imamo tehnologiju potrebnu za njihovu realizaciju a da cena svega toga ne bude nebu pod oblake. Po meni, uz napredak minijaturizacije, dovoljno bi bilo i nesto sposobno da posalje svega par stotina kg u LEO, a to verovatno ne bi bilo skuplje od nekoliko milijardi $...

Antigrav zaboravi. Kao i warp pogon...
 
Oficijelno je potvrdjeno da su glasine tacne i da je LIGO 14. septembra zaista i detektovao gravitacione talase.

Konkretno, radi se o detekciji eventa koji se desio pre oko 1.3 milijardi godina, negde u Juznoj Hemisferi, kada su se dve crne rupe, jedna mase 29 i druga mase 36 mase Sunca, sudarile pri brzini od oko 1/2 brzine svetlosti, stvarajuci u sudaru novu crnu rupu zbirne mase, minus oko 3 mase Sunca koja je konvertovana u energiju gravitacionih talasa.

Ponavlja se prica kao sa Higgs-om: ovo je predvidjeno '70 od strane Taylor & Hulse, u radu za koji su '93 dobili Nobelovu nagradu, da bi tek danas tehnologija dovoljno napredovala da ucini opservacije mogucim. Ova detekcija je takodje uvod u novo doba tzv Gravitacione astronomije, koja ce nam omoguciti da 'vidimo' iza last scattering povrsine pa sve do samog zacetka naseg Univerzuma.
 
Kip Thorne ce sigurno dobiti Nobelovu nagradu, izmedju ostalih. Aj' sad da vidim onog ko sme da kaze kako Interstellar nije baziran na naucnim cinjenicama? :p
 
Isto koliko su i tv sapunice zasnovane na stvarnom zivotu... :d
 
Odličan link :)
 
Ima li nekih novosti vezanih za ovu temu?

Sent from mTalk
 
Kako se ovo čudo ne prevrne kad sleće? I kako se uopšte vraća nazad iz svemira po obavljenoj isporuci korisnog tereta? Mislim, u kom položaju itd.
 
Po izbacivanju tereta (tj. drugog stepena+tereta), rotira za 180° i krene nazad (ako ima goriva do mesta poletanja, ako nema do ove barže u Atlantiku, što zavisi od tereta koji se izbacuje). Onda slobodno pada neko vreme kroz atmosferu da bi (koliko shvatam, najteži korak) upalio motore pri supersoničnom padu u rikverc, popravio putanju i spustio se meko, uz grešku od par metara.
Hoće da pokušaju i drugi stepen da vrate, ali su male šanse za uspeh jer ode predaleko u orbitu i manji su dobici.
1280px-Falcon_9_First_Stage_Reusability_Graphic.jpg
 
Kako se ovo čudo ne prevrne kad sleće? I kako se uopšte vraća nazad iz svemira po obavljenoj isporuci korisnog tereta? Mislim, u kom položaju itd.

Progooglaj malo SpaceX i njihove rakete. Privatna kompanija, gura se (i to jako uspašno) na tržište komercijanih lansiranja satelita, teretnih brodova i koječega još. Prave i svoju letelicu za slanje ljudi do ISS i nazad.

Najjači feature im je što su uspeli da I stepen rakete vrate nazad na tu ploveću platformu, te ga ponovo koriste. Tj. već su par puta vratili prvi stepen, a sada su po prvi put uspešno i iskoristili već jednom korišćenu raketu. I opet je vratili na Zemlju. Naravno, samo prvi stepen. Potencijalno, revolucija u tehnologiji leta u svemir.

Imaš ovde lep tekst na tu temu: http://astronomija.org.rs/misije/11170-veliki-uspeh-liona-maska

Naravo, ima i tu nekih "ali...", pokazace sledeće godine koliko je sve to uspešno i isplativo.

edit:
To što Zormi kaže, jeste otprilike tako, s' time da nije baš da će se prvi stepen vratiti "...ako ima goriva..."

Zapravo, već pri planiranju leta, zna se da li će povratak biti pokušan ili neće. Ako hoće, tada se i instalira sistem za prizemljenje, tj taj stajni trap. Ako se povratak ne planira, onda se kreće bez sistema za prizemljenja. Tačno je da nakoliko prvih povratak nije uspelo, ali i najavljeni su kao probni i kao testiranje sistema za povratak.

A da li će se povratak planirati ili ne, zavisi od tereta planiranog da se digne gore. Korišćenjem maksimalne nosivosti rakete za korisni teret, povratak otpada, jer raketa nema dovoljno kapaciteta da nosi veliki teret, gorivo za povratak, i sistem za prizemljenje.

Postoji i mogućnost da se prvi stepen vrati vrlo blizu lansirne rampe umesto na platformu na okeanu, ali za takvu varijatnu potrebno je najviše goriva za povratak, te je i početna nosivost najmanja. A nešto se priča i da ih zezaju sa dozvolama za povratak na kopno. Smatra se suviše rizičnim za slučajeve neuspeha.
 
Poslednja izmena:
Nazad
Vrh Dno