Šta je novo?

Tim 011

orange47

Slavan
Učlanjen(a)
25.12.2007
Poruke
3,076
Poena
435
Jel zna neko tacan raspored pinova na ploci za napajanje (P2) ? pokusao sam na osnovu cipova, i mislim da je:

1= +5V
2= GND
3= -12V
4= +12V

ali nisam siguran.
Cemu sluze 4 pina na P1 (koji je odmah levo od P2)?

poz.
 
Konektor P1 je izlaz za grafiku. Raspored pinova od P1 je: 2-video1 , 3-video2 , 4-vsync , 5-hsync. Paleta tim011 je dvobitna (video1 - video2), sto ce reci da ima ukupno 4 'boje' racunajuci i crnu a svi izlazi su TTL. Radi se o tri nijanse zelene, bar je tako u originalu. Ako nemas sistemsku disketu onda nemoj ocekivati nikakvu sliku na izlazu, u rom-u se nalaze samo neke osnovne hardverske rutine.

Raspored pinova za +12V i -12V mozes otkriti na osnovu oznaka na elektrolitima ili na kolima 1488 - 1489. +5V i GND moze preko 74XXX...
Ako nisi siguran u vezi P2, mogu proveriti na mojem sokocalu.
 
hvala.
jel moze da se taj video1,2 poveze na C= 1084S monitor?
imas li tu disketu?

provericu jos jednom P2 sa cipovima, bice dovoljno.
pozdrav.
 
TTL signali su 5V i za analogni monitor potrebno ih je sniziti na 0.8-1V, verovatno uz pomoc otpornika ali je potrebno ispostovati neku impedansu takvog signala koja odgovara analognom ulazu. Nekada davno sam kacio spektrumov RF modulator na plocu od galaksije i znam da je radilo.
Sudeci po elektronici iz tim-ovog monitora (Ei Nis) rekao bih da radi na ~15KHz i to ne bi bio problem za 1084. Sad mi nesto pade na pamet, 1084S ima TTL ulaz (za C128 i 80 kolona) pa ti u tom slucaju nije potrebna konverzija signala.

Na stranici: http://www.4shared.com/folder/T45Nfg6G/TIM011.html ima sve sto sam uspeo prikupiti u vezi tim-011, tu su clanci iz Racunara, sheme racunara, interfejs za PC tastaturu kao i dve sistemske diskete. Ona sa prefiksom PC podrzava doticni interfejs a detalje mozes procitati u istom clanku.

Tamo je i program IMD kojim sam napravio image obe diskete i preporucljivo ga je pokrenuti iz DOS-a.
Nisam imao potrebe kaciti PC flopi disk na tim-a ali sam uocio da je originalni prebacen na DS0. Primetio sam da se mnogo bolje ponasaju stare DD diskete od novih HD...

I tako, ako negde zapne... :)
 
super, hvala.
ovaj koji imam lici na samogradnju i izgleda ima adapter za PC tastaturu. jel to klasicna AT tastatura?
 
Jeste klasicna AT tastatura ali u tom slucaju tim011 nece imati zvuk, u originalnoj verziji zvuk se generisao u tastaturi.
Ako ti nije problem, mozes li okaciti koju sliku te verzije za samogradnju?
 
nikakav problem, okacicu slike uskoro. inace, kuciste je obicna metalna kutija. flopi je malo cudan, dosta je 'deblji' od klasicnih.
pitam se dal bi onaj Perin CF IDE interfejs za Spektruma mogao da se, uz male prepravke, nakaci na Tim-a, Galaksiju i slicne.
 
Ako je flopi malo deblji od klasicnih onda imas 'originalni' koji je fabricki ugradjivan. Problom sa tim-om je neki nestandardni nacin upisa podataka na disketu. Postoji dosta programa pisanih za cp/m koji bi mogli raditi i na zcpr3 sistemu koji pokrece tim-011 masinu, ali je problem kako ih doturiti.

Sama arhitektura tim-a je dosta slicna kao i projekat 'Micomint SB180', s tim sto je na tim-011 dodata podrska za grafiku. Na internetu sam pronasao program koji radi kao zmodem i postoji verzija za doticni sb180 (tim-011), na srecu postoji i asm listing. Sam program je ~20kb pa ima dosta toga za prekucati. (na osnovu ovoga mozes pretpostaviti situaciju sa CF IDE...)

Kad sam se vec raspisao, pomenucu da na sistemskoj disketi postoji pascal, basic(preradjena verzija gbasic-a, dosta dobro radi) i komplet alata za rad sa asemblerom. Procesor HD64180 radi na 6MHz i po pitanju brzine je rekorder medju kucnim osmobitnim racunarima. Za ono vreme jaako solidna masina...
 
poslao sam ti slike na PP.
mislim da sam uspeo da snimim diskete programom 'SAMDisk' pod winxp. mozda moze preko nekog emulatora da se ubaci u image diskete taj zmodem program.
inace, bilo bi sjajno ako bi se nekako poboljsala grafika, kao ULA+ na Spektrumu.
 
povezao sam zice ali nazalost ne radi :(
vrti se motor drajva ali ne ucitava. mozda je drugaciji flopi kabl.
nadam se da nisam pobrkao napone.
 
Pokušao sam da snimim disketu sa programom SAMdisk i računar (tim011) je nije prepoznao. Program IMD1.17 sa podešavanjem 'Sides = Two' i 'Double-step = Off' je uredno odradio posao i nije bilo problema prilikom učitavanja (na disketi treba prelepiti prozorčić za HD). Ponekad je potrebno tim011 resetovati par puta pre nego što krene sa učitavanjem ali nije pravilo.

Kabl od flopija je običan tj. 1 na 1. 40 pinski konektor je namenjen za proširenje i na njega kačiš dodatak za tastaturu ali bih ti preporučio da ga ne uključuješ dok ne dobiješ normalno podizanje sistema, možda i on pravi problem.
 
Proverio sam napone na konektoru za napajanje, pin 1 +5V, 2 GND, 3 -12V, 4 +12V. Priključak sa oznakom T1 je za reset taster.
 
hvala.
jel moze da se taj video1,2 poveze na C= 1084S monitor?
imas li tu disketu?

provericu jos jednom P2 sa cipovima, bice dovoljno.
pozdrav.

Koliko znam, a dobro znam, TIM011 je razvijan primarno za vojne svrhe, pa svi podaci o njemu kao i raspored pinova predstavljaju najstroziju tajnu.
Ne treba o tome javno raspravljati!
 
Ma ne da slabo zna nego nema pojma ne obaziri se na njega ili pregledaj sve njegove postove da se uveris u kvalitet
 
Koliko znam, a dobro znam, TIM011 je razvijan primarno za vojne svrhe, pa svi podaci o njemu kao i raspored pinova predstavljaju najstroziju tajnu.
Ne treba o tome javno raspravljati!

:) meni posta lici na zaj*, ali i mi smo ga koristili u mazohisticke svrhe u Petru Drapsinu :D
 
Prije 2 do 3 dana u glasu srpske je izasao intervju sa jednim od ljudi koji su radili na 011 gdje je on govorio o ciljevima razvoja i uvodjenja sistema u bankarski sektor i skole te i o tome da mu je taj projekat omogucio dobijanje stipendija za skolovanje u Njemackoj. Rijec je o Milojicic Dejanu koji sad radi u HP i postao je direktor IEEE. CLanak je bio toliko interesantan da sam morao da ga kontaktiram i da mu cestitam.
 
Prije 2 do 3 dana u glasu srpske je izasao intervju sa jednim od ljudi koji su radili na 011 gdje je on govorio o ciljevima razvoja i uvodjenja sistema u bankarski sektor i skole te i o tome da mu je taj projekat omogucio dobijanje stipendija za skolovanje u Njemackoj. Rijec je o Milojicic Dejanu koji sad radi u HP i postao je direktor IEEE. CLanak je bio toliko interesantan da sam morao da ga kontaktiram i da mu cestitam.

Ovaj forum koji je nekada bio i divan i koristan se pretvorio u mesto u kome svako prica sta mu padne na pamet i iznosi neistine kakve stigne.
 
Ja ne znam jesam li ja lud ili sta je u pitanju, citam ovaj forum stalno i tek se javim kad imam nesto konstruktivno da kazem. Nesto sto sam uradio, cuo, procitao. Ne valjam gluposti, bar mislim, i za ovih 7 godina koliko pisem na ovom forumu "nakupio" sam samo 190 postova vezanih u glavnom za tehnologiju. Stavra brate prestani se ponasati kao da si ti jedini koji je sjeo za racunar i prestani pisati gluposti i mene napadati na skoro svakom postu koji napisem. Oladi malo ima ovde pametnijih ljudi i od mene i od tebe 5 puta koji ovo citaju i rijetko se javljaju upravo zbog toga sto svaku temu sasijecas na pola. Nikad nisam napisao neku neistinu i nesto sto nisam provjerio.

Dragi Igore,

Hvala na emailu.

Puno pozdrava,

Dejan.
Sent from my mobile phone.

----- Reply message -----
From: "**** ***********" <************@*****.com>
Date: Sat, Apr 27, 2013 3:43 am
Subject: pozdrav
To: "dejan@***.**.com" <dejan@***.**.com>

Kontaktirah Vas na FB ali kasnije vidjeh da slabo koristite taj servis. Uglavnom poslije citanja danasnjeg clanka o Vama u Glasu Srpske osjetih potrebu da Vam cestitam. Posebno sam se pronasao u nekim recenicama koje ste izjavili vezani za istrazivace, inovatore sa ovih nasih prostora, te o predanosti radu i upornosti uprkos losem materijalnom stanju i minimalnim ulozenim sredstvima. Eto toliko i jos jednom cestitam. Svako dobro.
 
Poslednja izmena:
Ajde ovako. Radim u Institutu Mihajlo Pupin koji je razvio Tim 011. Nemam direktne veze sa njegovim razvojem, tada sam bio jos uvek u srednjoj skoli, ali sam dovoljno upoznat sa tim (starim) TIM programom. Tim 011 je razvijan samo i iskljucivo kao skolski racunar i nista vise. Nikada nije ni razmisljano o nekakvoj "vojnoj primeni", niti je Tim 011 imao neke posebne mogucnosti koje bi ga kvalifikovale za takve primene. U IMP je 1980-ih inace razvijan citav niz sistema koji su nosili u imenu "Tim", kao npr. Tim 001 salterski terminali (VT-100/220 klon), Tim 020 (XT PC, inace koriscen kao server za racunarske ucionice sa umrezenim Tim 011), Tim 030 (386 PC), TIM 600 (multikorsinicki server baziran na 386), itd, itd.

Neki su bili namenjeni posti, neki su korisceni kao sistemi u grafickoj pripremi stampe, itd. Nista od toga nije imalo neki "specijalno tajni vojni hardver", sve su to bili ili klasicni PC racunari ili "supermikroracunari" (kako su to tada nazivali), odnosno radne stanice. A nesto od toga su bili obicni terminali (daklem ne "samostalni racunari").

Ono sto je specijalno kod tog hardvera, je to sto to nije bila srafciger industrija, odnosno sve je razvijeno lokalno (osim naravno i386 CPU i pratecih kola): maticne ploce, grafika (VEGA = Vranes EGA), napajanja, itd.

Tim 011 je bio dosta razlicit od ostatka Tim programa. Ako zanemarimo "dumb" terminale (Tim-001) sve su to bili x86 ili x386 racunari. Tim 011 je bio baziran na HD64180 Hitachi klonu Z80 i radio je pod besplatnom verzijom CP/M - ZCPR3. Ko je radio sa Tim 011, seca se kolika je bila petljavina iz CP/M-a obicno kopiranje diskete.
 
Poslednja izmena:
tomas.hokenberi
ne obracaj paznju na pisanje StavraBGD covek samo troluje okolo i malo toga sto napise ima nekakvog smisla.

Inace jeste bilo sjajno sto je postojala nekakva domaca proizvodnja racunara na teritoriji SFRJ.
Takodje sam bio osnovna/srednja skola kada su proizvodjeni domaci racunari.
 
Da primecuje se da samo budalasi.

Nego sto se tice TIM 011. TIM 011 je bio zanimljiva naprava ali istovremeno i primer totalno pogresne strategije kod izbora skolskog racunara. U trenutku kada je razvijen CP/M-u i 8-bitnim racunarima su odbrojavani dani, a PC kompatibilci pod MS DOS-om su bili ocigledan izbor. Medjutim neko je doneo odluku da se kao skolski racunar proizvodi 8-bitni CP/M racunar (valjda su mislili "kada u Britaniji skolski racunar moze da bude BBC B, sto ovde da ne bude domaci 8-bitas"). TIM 011 uopste nije bio jeftin, zapravo je mozda bio samo neznatno jeftiniji od "skolskog serverskog racunara" TIM 020, a vrlo brzo je bio i skuplji. Djaci su trebali da uce Informatiku (sto je tada u osnovi bilo Bejzik programiranje) na TIM 011, kao i informaticke strucne predmete tamo gde su postojali (ja sam ucio Fortran IV na TIM 011). Kako program informatike, tako i odabrani skolski racunar je u sustini bio promasaj. Bolje da su koristili TIM 020 pod MS DOS-om. Da je prodavan u vecim serijama bio bi jeftiniji od TIM 011, a djaci bi barem ucili na (tada) aktuelnom OS-u.
 
Napokon me pustiše iz vojnog zatvora, pojeo sam 10 konzervi pasulja i ništa nisam prd..priznao :>
U vreme objavljivanja projekta u časopisu 'Računari' sam bio pri kraju srednje škole i kod kuće sam imao ZX128+2. Svi oni koji su imali spektrum znaju za ograničenje boja - dve boje za piksele u okviru jednog karaktera (kvadrat 8x8 piksela). Tim011 je mogao obojiti svaki piksel sa 4 'boje' sto je 4 puta manje nego ZX, ali, piksel je piksel... Tada sam se vodio idejom kako bi 'Elite' izgledao na tim-u, pa još 256KB RAM-a plus Z80 kompatabilni CPU na 6MHz... bezbrižna vremena...
Od tih starih vremena jedino mi žao što nisam uspeo sačuvati Varaždinski Orao ili kako se vec ta (poštanska) verzija računara zvala, imao sam verziju sa dva 5.25' 360KB drajva, tastaturu i integrisano napajanje (koje još uvek koristim (bez greške) za A500 i A1200).
A1200 mi je bio drugi računar pa sam ubrzo zaboravio piksele i tim011, uostalom, ko bi u ono (pred)ratno vreme mogao pronaći HD64180 ili čip za FD kontroler, RAM, ROM...

@tomas.hokenberi" Kako program informatike, tako i odabrani skolski racunar je u sustini bio promasaj. Bolje da su koristili TIM 020 pod MS DOS-om. Da je prodavan u vecim serijama bio bi jeftiniji od TIM 011, a djaci bi barem ucili na (tada) aktuelnom OS-u."
Slična stvar je bila i sa BETA i VHS standardom, PC je pobedio zbog masovnosti proizvodnje a ne zbog toga što je bolji. Sećam se svog prelaza sa A1200 na PC286. Tango je bio fenomenalan PC program ali mi je PC286-16 u odnosu na A1200 delovao kao Frankenštajn, hladan, ograničen i bučan...

Kakve veze sve ovo ima sa timom, izgleda da ću opet u vojnu ćorku... :)
 
Problem s vecinom domacih racunara je njihov predug razvoj i prekasno pojavljivanje na trzistu ,obicno kada vec racunari slicnih karakteristika polako prepustaju trziste naprednijim masinama. Druga falinka je obicno bila previsoka cena domaceg racunara. Mada ni danas nije nesto bolje kod nas ima proizvoda koje je jeftinije uvesti sa zapada nego proizvesti ovde.

Konkretno sto se mene tice program predmeta informatika za prvu godinu srednje skole ja bio relativno ok. Osnove pisanja algoritma i pretvaranje algoritma u basic program vrlo konkretno i primereno nameni. Mozda je to moglo i bolje ali je knjiga bila ok za savladavanje osnova,jos sam je ja dobio pre srednje skole pa sam basic programiranje i savladao iz nje. Ne secam se koliko je autora bilo znam da je Perezanovic bio jedan. Nazalost knjiga informatike za drugu godinu je bila totalni promasaj ponavljajuci sve iz prve knjige uz neke dodatke.
Sarolikost racunara po skolama je takodje bila cudo ili cak dotle da je skola imala vise razlicitih racunara. Konkretno tehnicka skola u Smedervu je imala ibm,c64 spectrume . To od onih kabineta sto sam ja posetio.
Nekako se samo galaksija pojavila pravovremeno i odgovarajuce kostala u samogradnji , gotove masine su vec kostale ...
 
Problem s vecinom domacih racunara je njihov predug razvoj i prekasno pojavljivanje na trzistu ,obicno kada vec racunari slicnih karakteristika polako prepustaju trziste naprednijim masinama. Druga falinka je obicno bila previsoka cena domaceg racunara. Mada ni danas nije nesto bolje kod nas ima proizvoda koje je jeftinije uvesti sa zapada nego proizvesti ovde.

Konkretno sto se mene tice program predmeta informatika za prvu godinu srednje skole ja bio relativno ok. Osnove pisanja algoritma i pretvaranje algoritma u basic program vrlo konkretno i primereno nameni. Mozda je to moglo i bolje ali je knjiga bila ok za savladavanje osnova,jos sam je ja dobio pre srednje skole pa sam basic programiranje i savladao iz nje. Ne secam se koliko je autora bilo znam da je Perezanovic bio jedan. Nazalost knjiga informatike za drugu godinu je bila totalni promasaj ponavljajuci sve iz prve knjige uz neke dodatke.
Sarolikost racunara po skolama je takodje bila cudo ili cak dotle da je skola imala vise razlicitih racunara. Konkretno tehnicka skola u Smedervu je imala ibm,c64 spectrume . To od onih kabineta sto sam ja posetio.
Nekako se samo galaksija pojavila pravovremeno i odgovarajuce kostala u samogradnji , gotove masine su vec kostale ...

Ja sam bio poslednja generacija pre ukidanja "zajednickih osnova srednjeg usmerenog obrazovanja". Ta generacija nije imala informatiku, ali sam ja bio "racunarski smer" (elektrotehnicar racunara) od treceg razreda pa sam imao dosta racunarskih predmeta. Racunarska ucionica nam je bila opremljena umrezenim Tim 011 sa Tim 020 "serverom". Na tim racunarima smo ucili Bejzik i Fortran IV.

Ono sto su ucili u Informatici (u prvom razredu) vec od naredne generacije, po meni, je bio promasaj zato sto je to bio kurs programiranja u Bejziku, a ne kurs Informatike. Meni je i dalje potpuno besmisleno da kompletna generacija srednjoskolaca, bili buduci frizeri, trgovci, mesari ili "matematicko tehnicki saradnici" uci programiranje (kod vecine smerova je postojalo samo u prvom razredu), a da nema ni jedan jedini cas o upotrebi racunara. Prva generacija koja je ucila Informatiku po tom programu je bila 1987, a tada je vec bilo moguce osmisliti program informatike koji bi bio i "korisnicki", a ne iskljucivo programerski orijentisan.
 
^ Verovatno si upravu gledao sam iz mog ugla ,a meni je odgovaralo ucenje programiranja u basicu ili bilo cemu drugom.
Mada opet skole koje su imale raznorazne racunare ( recimo sloboda izbora) tesko da su mogle tih godina da se uklope u nekakav kalup korisnicke upotrebe racunara.
Opet kao i vecina stvari kod nas informatika je uvedena navrat nanos. Realno nije bilo puno bolje ni pre par godina ,posto sam dosao u kontakt s klincima koji su zavrsili neki srednjeskolski racunarski smer a da nisu ni culi za linux. Pominje se windows,ms ofice,corel ,excel...........................
 
^ Verovatno si upravu gledao sam iz mog ugla ,a meni je odgovaralo ucenje programiranja u basicu ili bilo cemu drugom.
Mada opet skole koje su imale raznorazne racunare ( recimo sloboda izbora) tesko da su mogle tih godina da se uklope u nekakav kalup korisnicke upotrebe racunara.
Opet kao i vecina stvari kod nas informatika je uvedena navrat nanos. Realno nije bilo puno bolje ni pre par godina ,posto sam dosao u kontakt s klincima koji su zavrsili neki srednjeskolski racunarski smer a da nisu ni culi za linux. Pominje se windows,ms ofice,corel ,excel...........................

Ta sarolikost racunarske opreme je bila rezultat nepostojanja bilo kakve jasne ideje sta treba da se uci na casovima Informatike i cemu to uopste sluzi. A problem je u tome sto su programe osmisljavali ljudi poput Nedeljka Parezanovica koji je bio potpuno odvojen od stvarnosti (ovo sada pricam iz perspektive nekog ko je diplomirao i magistririao na ETF-u i bavi se razvojem softvera skoro 20 godina) i nesposoban da pojmi cemu to sve sluzi. Parezanovic je sve gledao kroz programiranje (i to sa gledista Fortran programiranja), nesposoban da spozna da ce neko koristiti racunar a da nece napisati ni liniju koda u zivotu. Njega je vec 80-ih pregazilo vreme posto je svet racunarstva posmatrao kao svet racunskih centara i mainframe racunara 60-ih i 70-ih, gde nije bilo mesta za obicne korisnike vec iskljucivo za programere, operatere, tehnicare i administratore.

Isto tako je bio promasaj uvodjenje 8-bitnih racunara sredinom 80-ih (Tim 011, Orao, Pekom64 i slicni) u racunarske ucionice umesto PC racunara. Da je PC izabran za jedinstvenu platformu bilo bi moguce napraviti unifikovan i jasan korisnicki program. I bilo bi moguce uvodjenje Paskala, a ne Bejzika kao platforme za ucenje programiranja.
 
Nazad
Vrh Dno