Space
Slavan
- Učlanjen(a)
- 03.04.2006
- Poruke
- 4,018
- Poena
- 440
U pokušaju razumevanja overkloka, čak i korisnici sa solidnim kompjuterskim znanjem mogu biti zbunjeni činjenicom da se iste stvari opisuju nekolicinom različitih pojmova. Pre nego što se dotaknemo konkretnog uputstva kako overklokovati AMD procesor, razjasnimo prvo osnovne termine povezane sa ovim aktivnostima.
Brzine, frekvencije, taktovi, klokovi itd.
Brzina procesora (poznata i kao frekvencija procesora, frekvencija jezgara ili takt procesora): to je frekvencija na kojoj procesor izvršava instrukcije (primera radi, 3.000 MHz ili 3.0 GHz).
Brzina linka HyperTransport: to je frekvencija veze između procesora i severnog mosta čipseta (primera radi, 1.000 MHz, 1.800 MHz ili 2.000 MHz). Ona je najčešće jednaka frekvenciji na kojoj radi sam severni most, ali je ne sme premašiti.
Brzina severnog mosta: to je frekvencija “severnog” dela čipseta (primera radi, 1.800 ili 2.000 MHz). Za procesore namenjene AM2+ podnožju, povećanje brzine severnog mosta pojačaće performanse memorijskog kontrolera i trećestepene keš memorije. Brzina severnog mosta ne sme biti manja od frekvencije HyperTransport veze sa procesorom, ali je može dosta premašiti.
Frekvencija memorije (DRAM frekvencija, brzina memorije): to je brzina, merena u megahercima (MHz), na kojoj funkcioniše memorijska magistrala sistema. Ona može biti prikazana stvarnom frekvencijom generatora sinhronizacionog takta (primera radi, 200, 300, 400 ili 533 MHz), ili efektivnom frekvencijom (primera radi, DDR2-400, DDR2-667, DDR2-800 ili DDR2-1066, jer DDR memorijski kontroler u toku jednog signala takta ostvaruju dve operacije sa memorijom – otud i ime „double data rate“).
Referentni takt (ili u naprodu poznat kao FSB): podrazumevano, on je podešen na 200 MHz. Kao što ćete videti kod AM2+ ili AM3 procesora, sve frekvencije su umnožak referentnog takta i izračunate su na osnovu referentnog takta koristeći brojeve koje nazivamo „multiplikatori“ ili „množioci“, a ponekad, u slučaju da se ne radi o celim brojevima, „delioci“.
Izračunavanje frekvencija
Pre nego što pređemo na proceduru izračunavanja frekvencija, treba da pomenemo da najveći deo ovog vodiča pokriva procesore za AM2+i AM3 podnožja, kao što su Phenomi I i II ili Athlon 7xxx, 4xx serija procesora zasnovana na K10 jezgrima itd. Ipak, ovaj vodič se može primeniti i na ranije Athlon X2 modele zasnovane na K8 jezgrima i namenjene AM2 procesorima, kao što su serije 4xxx, 5xxx i 6xxx. Tu postoje neke razlike koje će biti naglašene kasnije.
Na ovoj stranici bavićemo se osnovnim formulama sa kojima bi uspešno trebali da overklokujete vaš AMD procesor. Samim tim pogledajmo šta je to što treba da podesite kako bi vaš procesor bio uspeško verklokovan.
Brzina procesora = Referentni takt * Procesorski množilac
Brzina severnog mosta = Referentni takt * Množilac severnog mosta
Brzina linka HyperTransport = Referentni takt * HyperTransport množilac
Frekvencija memorije = Referentni takt * Memorijski množilac
Ako hoćemo da overklokujemo naš procesor, odnosno da mu povećamo radnu brzinu, to možemo učiniti na dva načina: povećanjem referentnog kloka ili povećanjem procesorskog množioca. Kao primer, Phenom II X6 1055T ima referentni takt od 200 MHz i procesorski množilac 14x, pa je rezultujuća brzina procesora jednaka 2.800 MHz (200 * 14 = 2.800).
Ako hoćemo da ga ubrzamo na 3.00 MHz, to možemo uraditi ili povećanjem množioca na 15x (200 * 15 = 3.00), ili povećanjem referentnog takta na 214 (214 * 14 = 3.00).
Ipak, treba uvek imati na umu ako povećavamo referentni takt da su sve ostale frekvencije takođe zasnovane na referentnom taktu, pa će njegovo povećanje na 214 MHz takođe ubrzati, odnosno overklokovati i severni most, HyperTransport link i frekvenciju memorije. Nasuprot tome, prosto povećanje procesorskog množioca povećaće samo brzinu procesora. U nastavku, bavićemo se overklokom koristeći alatku AMD OverDrive, a onda pogledati BIOS zarad naprednijeg overkloka putem referentnog takta.
Zavisno od proizvođača matične ploče, opcije u BIOS-u vezane za brzinu procesora i severnog mosta ne moraju obavezno koristiti jednostavni množilac, već veličine označene kao FID (Freqency ID) i DID (Divisor ID). U tom slučaju, brzina procesora proračunava se na sledeći način:
Brzina procesora = Referentni takt * FID (množilac) / DID (delilac)
Brzina severnog mosta = Referentni takt * NB FID (množilac) / NB DID (delilac)
(NB označava severni most – northbridge)
Ako DID održavate na 1, onda dobijate istu formulu kao u slučaju prostog množioca, pa ćete videti množioce u koracima od 0,5 (primera radi, 8,5 – 9 – 9,5 – 10). Podešavanjem DID-a na veću vrednost, kao što je 2 ili 4, moguće je ostvariti još manji korak između stepena množioca. Da stvar bude komplikovanija, vrednosti mogu biti prikazane kao frekvencije (npr. 1.800 MHz) ili kao množioci (npr. 9), a ponekad je potrebno unositi ih kao heksadecimalne vrednosti). Radi snalaženja, konsultujte uputstvo koje je došlo uz matičnu ploču, ili putem nekog Internet pretraživača pogledajte koje su odgovarajuće heksadecimalne vrednosti za FID vašeg procesora i severnog mosta.
Postoje i drugačiji izuzeci pa nećete uvek biti u prilici da vidite direktne vrednosti množioca. Na primer, frekvencija memorije se u BIOS-u često podešava direktnim izborom (npr. DDR2-400, DDR2-533, DDR2-800 ili DDR2-1066) umesto biranjem množioca i delioca. Isto važi i za brzine severnog mosta i HyperTransport linka. Za sada, nemojte se previše brinuti oko ovih varijacija, već se po potrebi vratite na ovaj deo vodiča u slučaju da u BIOS-u naletite na podešavanja koja vam nisu sasvim razumljiva.
Za komplikovanija podešavanja posetite izvornu stranicu
Poslednja izmena: