Šta je novo?

Pravopis - podsetnik - sve na jednom mestu..

Obrnuto i obratno su uglavnom sinonimi. Ko tvrdi da je jedan od ta dva priloga „srpskiji“, a drugi „hrvatskiji“, taj ne zna o čemu govori. Rečnici za obratno navode primere iz dela srpskih autora među kojima su Sremac, Njegoš, Bogdan Popović.

Manite se.
 
Zar Stožer nije Hr,a Štab Sr?

Koliko se sećam,u JNA Stožer za Štab se nikad nije koristio,dva poručnika,oba srbi,u SRMakedoniji
 
Poslednja izmena:
Govori kako hoces, ko ti brani.
 
Nista onda, ja govorim obrnuto :d

Stvar je u tome što se za svaki par sinonima (obratno i obrnuto, nakon i posle, ako i ukoliko itd.) može utvrditi da se jedan češće koristi ovde, drugi onde, jedan češće kod jednog pisca, drugi češće kod drugog, jedan češće u Novom Sadu, drugi češće u Kruševcu, jedan češće u razgovornom jeziku, drugi češće u pisanom. Skoro uvek će jedan biti češći, pa i dominantan. Ali to ne znači da na osnovu toga onaj drugi treba proterivati i žigosati u bilo kom smislu, a naročito ne na osnovu opštih utisaka o tome šta zvuči „srpski“, a šta „hrvatski“.
 
Stvar je u tome što se za svaki par sinonima (obratno i obrnuto, nakon i posle, ako i ukoliko itd.) može utvrditi da se jedan češće koristi ovde, drugi onde, jedan češće kod jednog pisca, drugi češće kod drugog, jedan češće u Novom Sadu, drugi češće u Kruševcu, jedan češće u razgovornom jeziku, drugi češće u pisanom. Skoro uvek će jedan biti češći, pa i dominantan. Ali to ne znači da na osnovu toga onaj drugi treba proterivati i žigosati u bilo kom smislu, a naročito ne na osnovu opštih utisaka o tome šta zvuči „srpski“, a šta „hrvatski“.

tumblr_o8bu92GJNP1s01qkyo1_400.gif


:wave:
 
Već si zaboravio šta si radio juče pa ja moram da ti linkujem temu?
 
Правилно је екран.

Zar nije "ekran" francuska reč? ;) Kao i "pantalone", ako se dobro sećam (a ima ih još).

"Mene licno nervira "svako malo""
A pisanje rednih brojeva sa nastavcima (gi, go, ći) umesto samo sa tačkom? I to ne samo po forumima. Pa "vaš" i "njegov" umesto "svoj". Kao da nam pravopis danas određuju oni koji su nekad bežali sa časova. Nažalost, ubacujemo i nove bisere, kao i Hrvati. Mislim da je sada zvanično pravilno "zasad" umesto "za sada" i "dosad" umesto "do sada". Šta tek reći za "od gore" (!) koje se stalno viđa u titlovima na kablovskoj? Da ne spominjem novopečene naglaske i forsiranje prvog i drugog sloga.

Česta pohava je i pogrešno korišćenje reči "treba". U hrvatskom jeziku, to je "punopravni" glagol koji označava i potrebu. Tako se u Hrvatskoj pravilno kaže "trebam šećera". U srpskom jeziku, međutim, "treba" je isključivo pomoćni glagol koji se ne menja. Ja treba, ti treba, ona treba, mi treba, itd. Za iskazivanje potrebe pravilno je koristiti samo tu reč - potreban mi je šećer. Naravno da to znači i drugačije građenje rečenica. Isto tako, Hrvati kažu "prije nego", a Srbi "pre nego što". Na hrvatskom jeziku se koriste i neke nama čudne varijante povratnog glagola. Recimo, "ustani se" i "požuri se". Itd. Ima puno baš gramatičkih razlika, nisu u pitanju samo viršle i hrenovke. Kod nas se često uvode i rogobatni germanski oblici koje preuzimamo iz hrvatskog. Recimo, "on se odlučio predstaviti svoj novi film", a onda oni koji primete da Srbi nikada nisu koristili infitiv na takav način to napišu na srpskom kao "on se odlučio da predstavi" ili "on se pokušao ošišati" kao "on se pokušao da ošiša".

Tu su i različiti rodovi mnogih reči. Naizgled, u hrvatskom je prisutniji ženski rod - kvaliteta, sekunda, minuta - a u srpskom muški - kvalitet, sekund, minut. Međutim, Srbi kažu planeta, a Hrvati planet. A kada dođu na red padeži, mislim da se svi pogube načisto, naročito sa sekundima/sekundama. Pa imamo gledatelje u hrvatskom i gledaoce u srpskom, redatelje i reditelje, ravnatelje i - aha! ;) - direktore. Hrvati nazive zanimanja završavaju na strani i nama vrlo rogobatan način - ekonomist, sportist (sportaš), pijanist, itd - dok mi dodajemo slovo zarad lakšeg izgovora valjda - ekonomista, sportista, pijanista. A jedna od novijih konstrukcija u hrvatskom je "glasovanje" umesto "glasanje". Klavir je odavno glasovir.

Elem, kako rekoh, mi ne poštujemo svoj jezik i nismo se potrudili da ga zaista razdvojimo od srpskohrvatskog. Koji je stvoren 1850. godine Bečkim književnim dogovorom (petorica Hrvata, dvojica Srba i jedan Slovenac, manje-više na osnovi hercegovačko-dubrovačkog dijalekta). Naravno, logično je da se u sredinama sa hrvatskom manjinom koristi i hrvatski jezik, ali Srbija je definitivno zemlja koja najmanje poštuje svoju kulturu (jezik je možda i najvažniji deo kulture jedne nacije). Naravno, nekima je to sve "irelevantno", a nekima "nebitno". Tako i mediji kod nas objavljuju da se dogodio "akcident", a političari izjavljuju da postoje "konsekvence". Tragikomično je i kada neki samozvani srpski nacionalisti pljuju po Hrvatima, a onda koriste hrvatske reči i gramatiku, misleći da je to neka nova "prava srpska" reč. ;) Zanimljivo je i to da svako ko pogleda malo ruski rečnik može da primeti da je hrvatski, u stvari, mnogo bliži ruskom (i drugim slovenskim jezicima) nego srpski (suštinski, poslednje tragove ruskog izbacio je Vuk Stefanović Karadžić u svojoj reformi). Čak su i zvanični nazivi kalendarskih meseci u hrvatskom praktično prepisani iz staroruskog (mada malo pomereni, jer je u staroruskom januar bio prosinec, a u hrvatskom je prosinac naziv za decembar). S druge strane, kod nas se masovno koriste ruski fontovi umesto srpskih, pa se ćirilično slovo "t" (kada je aktivna srpska tastatura) u italiku prikazuje po ruskom sistemu, kao latinično "m". Koliko se sećam, Windows 3.11 CE je imao pravilne srpske fontove. Moguće je da smo i to zvanično promenili.

Na kraju, treba istaći i to da pojedini stručnjaci i dalje smatraju da su hrvatski i srpski samo različiti dijalekti jednog istog jezika. No, čak i tako, razlike definitivno postoje.
Inače, ja nisam stručan, samo sam uvek dosta boravio u Hrvatskoj (ko nije shvatio iz filmova), pa mogu da pravim određene paralele. A jedno vreme sam radio pripremu za štampu, pa sam primetio neke dodatne stvari i uočavao uvođenje nekih stvari koje prethodno nisam nikada čuo.

Izvinjavam se što sam malo možda izašao iz okvira teme, mislio sam da bi neke stvari mogle biti korisne ili zanimljive.
 
Za iskazivanje potrebe pravilno je koristiti samo tu reč - potreban mi je šećer.

Ovo naprosto nije tačno i jedna je od čestih zabluda, nastala valjda iz neukosti onih koji ne znaju šta da rade s glagolom trebati, pa ga zato izbegavaju.

Trebati se normalno koristi kao punoznačan glagol, kao u Treba mi šećer ili Trebam šećer. Ovo drugo se ređe čuje, ali nije ni po čemu nepravilno.
 
inZistiranje na gramatici je jeftino prikrivanje nedostatka argumenata i po pravilu je diskriminativno.

mi se nalazimo na informatičkom forumu, gde nam je veoma poznat značaj upper case slova, ascII kovencije, itd...

tako da bi držanje "kao pijan plota" za neki pravopis lažnog i izmišljenog "srpskohrvatsko/hrvatskosrpskog/BHS" jezika, bilo samo udaljavanje od suštine, i totalitarno ograničavanje slobode izražavanja.

poezija je po pravilu, kvalitetnije i potpunije izražavanje, a kod nje je stih slobodan, metrika fleksibilna, a tok misli neobuzdan.

forma nikako i nikad ne sme da ugrozi suštinu.
 
Poslednja izmena:
inZistiranje na gramatici je jeftino prikrivanje nedostatka argumenata i po pravilu je diskriminativno.

mi se nalazimo na informatičkom forumu, gde nam je veoma poznat značaj upper case slova, ascII kovencije, itd...

tako da bi držanje "kao pijan plota" za neki pravopis lažnog i izmišljenog "srpskohrvatsko/hrvatskosrpskog/BHS" jezika, bilo samo udaljavanje od suštine, i totalitarno ograničavanje slobode izražavanja.

poezija je po pravilu, kvalitetnije i potpunije izražavanje, a kod nje je stih slobodan, metrika fleksibilna, a tok misli neobuzdan.

forma nikako i nikad ne sme da ugrozi suštinu.

:wall:
 
Trenutno pregledam tekstove ili pregledavam?
 
Ako ne znate, nemojte odgovarati čoveku.

Postoje tri glagola:

PRÈGLEDATI (kratkouzlazni akcenat na prvom slogu) - svršen glagol.
PREGLÉDATI (dugouzlazni akcenat na drugom slogu) - nesvršen glagol (nesvršeni parnjak glagola PRÈGLEDATI).
PREGLEDÁVATI (dugouzlazni akcenat na trećem slogu) - nesvršen glagol (takođe nesvršeni parnjak glagola PRÈGLEDATI).

Prema tome, može se reći Trenutno prèglēdām testove (s drugim glagolom od gornja tri; ova varijanta je najobičnija), kao i Trenutno preglèdāvām testove (s trećim glagolom; zvući manje uobičajeno), ali ne Trenutno prègledām testove (s prvim glagolom; on, kao svršen, ne može se upotrebiti u ovom kontekstu).
 
Moja greška. Mislio sam da ta druga verzija uopšte nije pravilno akcentovana riječ pa nisam ni uzeo u obzir. Ne moraš biti drzak.
 
'ladno reč koja ne postoji - pročitanost u anketi o čitanju i knjigama.
 
Može čitanost, gledanost itd. Pročitanost ne postoji.
 
Da li u srpskom jeziku postoji reč "očito"?

Viđam je u poslednje vreme svuda, od foruma do serija i filmova na Fox/B92/HBOgo, a rekao bih da je to hrvatska reč.

Isto pitanje važi i za "egal".
 
Naravno da postoji i zove se "očigledno". A sve TV kuće u Srbiji mahom "ptilagođavaju" hrvatski prevod, mada je priča, nažalost, mnogo šira i na mnogo višem nivou. Čik pokušaj u našim medijima da čuješ ili pročitaš reč "posle". Gotovo je istrebljena i gura nam se "nakon".
 
Otkud ideja da je "očito" hrvatska reč?

"Egal" je francuskog porekla. Ne vidim zbog čega ne bi trebalo da se koristi.
 
Da li u srpskom jeziku postoji reč "očito"?

Viđam je u poslednje vreme svuda, od foruma do serija i filmova na Fox/B92/HBOgo, a rekao bih da je to hrvatska reč.

Isto pitanje važi i za "egal".

Ne, očito nije hrvatska reč? Uostalom i da jeste, pa šta... A egal je u upotrebi duže nego što sam ja živ.
 
Za "očito" nisam video ni u jednoj knjizi na srpskom, ni čuo na našoj televiziji. Viđao sam na hrvatskim kanalima i knjigama, a od skoro i na pomenutim titlovima, gde su se pored nje provlačile još po koje reči koje su sigurno hrvatske.
Za "egal" u srpskom jeziku, nisam čuo do ove godine, po prvi put u nekoj benchmark recenziji. Samo pitam da li je to prihvaćeno kao naša reč ili je to forumski/žargonski prihvaćeno kao što je slučaj za: "tracking", "tracking number", "shipping", "review"...

@kutija
Pitaš ili kažeš da nije? Stavio si upitnik.

Ne vidim razlog da potežeš raspravu o razlogu korišćenja reči koje nema u našem pravopisu u temi o pravopisu...
Video sam da se koristi od nedavno, pa sam pitao za mišljenje.

Inače, smeta mi u srpskom pravopisu bilo koja strana reč, bila to "croatska", "English word" (koje su makar ovde u žestokom naletu, čak i za proste reči za koje svi znaju prevod) ili ma koja druga. Smetalo bi mi i da je obrnuta situacija.
Pitao sam da vidim da li ja grešim. Nemam problema ni sa jednom nacijom, čitao knjige na sva tri jezika, imam prijatelje iz svih država bivše Jugoslavije, pa bih molio da se ne insinuira u tom pravcu.
 
"Egal" se koristi jako dugo, a potiče od francuske reči "égalité", što znači jednakost. Verovatno ne pratiš sport, jer bi je davno čuo od sportskih komentatora i pročitao u vestima iz sporta, pošto se tamo često koristi.
 
Za "očito" nisam video ni u jednoj knjizi na srpskom, ni čuo na našoj televiziji. Viđao sam na hrvatskim kanalima i knjigama, a od skoro i na pomenutim titlovima, gde su se pored nje provlačile još po koje reči koje su sigurno hrvatske.

"...Ranio je, skoro uvek, u očito dobrom raspoloženju za šetnju...", M. Vitezović, srpski pisac i scenarista, urednik RTS-a, završio književnost, napravljene dve serije po ovom njegovom delu i još nekoliko po drugima. Ta reč se spominje više puta u tom delu.
 
Poslednja izmena:
Nazad
Vrh Dno