Računanje potrošnje nije jednostavno.
Bez obzira na tip grejanja, prvo treba da se zna koliko je potrebno obezbediti topote. Ako možeš da izračunaš koliko ti objekat gubi toplote na sat za svaki stepan razlike spoljne i unutrašnje temerature, već si na pola puta.
Ako je gas u pitanju, samo treba videti sa računa koliko košta isporučen kWh (pošto sada se tako obračunava uz pomoć toplotne moći gasa, a sat očitava m³). Linearno je a promene zbog konverzije kubika u kWh su male iz meseca u mesec. Uračunaš gubitke tj. iskorišćenost kotla (ili šta se već koristi) i dobiješ prilično precizno koliko će koštati grejanje na gas.
Ako je klima u pitanju, tu su stvari komplikovanije. Prvo, svaka klima ima svoj COP i zavisi u dosta od spoljnih uslova. Ako je napolju -5°C COP može da bude 2,5, a ako je napolju +5°C COP može da bude 3,5 (zavisi od konkretnog modela). A stvar bude komplikovanija, na COP utiče i vlažnost vazduha pošto klima mora da radi defrost zato što se poljna jedinica ledi. To je obično najveći problem na temperaturama oko 0°C.
Kada znaš kakve su temperature i vremenske prilike gde živiš onda možeš da otprilike znaš i COP vrednosti tokom zime, a da olakšaš posao možeš da koristiš i SCOP (senozski COP, koji je u stvari neki prosek). I sa time znaš koliko ti struje treba da bi se grejao te zime.
Ono što je komplikovano je što struja ima 3 zone i (obično) 2 tarife. To znači da ne možeš da postmatraš potrošnju i cenu za nivou cele zime, nego mora iz meseca u mesec. A ako hoćeš precizno, moraš da znaš koliko trošiš u jeftinoj i skupoj tarifi. I tek tada, na ono što već inače trošiš kao struju za domaćinstvo, dodaš potrošnju struje tvojih klima.
I pošto ima toliko promenljivih ne postoji odgovor: za 100m2 klima troši XYZ kWh struje. Svako mora da izračuna za sebe u zavsnosti koju klimu koristi, kakva mu je izolacija na kući, kakve su lokalne temperature i vremenske prilike tamo, koliko inače troši struje, da li je jednotarifno ili dvotarifno, pa i koliko voli da mu bude toplo i koliko provetrava zimi...
Sebi sam sve to izračunao i zato mogu da kažem koliko mogu da očekujem da me košta grejanje. A opet, u teoriji su teorija i praksa isti, a u praksi se razlikuju.
Prosečna zima bi me koštala oko 40.000 dinara, ali prošla je bila toplija od proseka, pa nas je grejanje izašlo ispod 30.000 dinara. Evo kako je to išlo:
(Plavo je koliko ja bila potrošnja domaćinstva ne računajući grejanje (svi aparati, bojler, kuvanje, veš,...), a crveno je samo grejanje)

I iznosi u dinarima:
I jedna napomena: mi koristimo toplotnu pumpu vazduh-voda, ali klima (tj. toplotna pumpa vazduh-vazduh) se isto ponaša i obračunava. Za voda-voda bi bio totalno drugačiji račun.