Šta je novo?

Energetika u Srbiji i u svetu

Statistika - tačan zbir netačnih podataka ...
 
Najbolje je vratiti se u kameno doba. Tu nismo trošili nikakvu struju. 🙂
Čovečansto triši sve više i više energije. Ne izgleda da će se to u skorije vreme promeniti. Zato je važno da nađemo načine koji najmanje utiču na prirodu kada već to moramo da radimo. Vetro i solarne izgleda da utiču najmanje.
Važno je takođe informisati ljude o uticajima. Pojavile su se tvrdnje kako VE su štetne zato što ubijaju ptice, zato što se ne recikliraju i jednosavno se bace i zatrpaju, kako solarni paneli ispuštaju otrove u zemlju,... A kada se malo ispita vidi se da je sve to zaista malo. Domaće mačke ubiju red veličine više ptica nego sve vetrenjače u svetu, tornjevi se recikliraju, a krila po dobijenoj energiji koji čovek konzumira, naprave otpada manje nego sportski bicikl (kada se baci na kraju svog veka), a solarni paneli mogu da se recikliraju...
Alternativa je da pravimo termoelektrane koje su ubedljivo najgore što možemo sebi i prirodi uraditi. Ili da izrabljujemo Afriku kao Francuska pa da jeftino dovlačimo nuklearno gorivo za nuklearne elektrane. Za hidroelektrane smo već potopili šta se vredi potopiti.
Namera mog posta nije bila da zagovaram vraćanje u prošlost nego da ukažem gde sve postoje gubici. Ljudi zaboravljaju da je pri proizvodnji bilo čega utrošena električna energija, gorivo i gomila drugih stvari a deo toga nepovratno odlazi nerecikliranjem otpada ili bacanjem hrane. Svaki proizvod ima svoj tzv. ekološki otisak. To je neki indirektan uticaj. A da treba štedeti npr. gaseći sijalice i smanjivati svakodnevni komfor mislim da nema mnogo efekta, osim što probudi svest kad su one akcije sat vremena za planetu. Možda su energija Sunca i vetra najmanje loši izbori, ali ne postoji izvor energije koji nema nekakav uticaj na životnu sredinu.
 
Biice interesantno videti forenziku desavanja u spanskoj i portugalskoj mrezi pre neki dan. Jos uvek spekulisu, jedino u sta su sigurni je da nije hakerski napad...
 
Energy flux показује да се данас у 13 очекује негативна цена од 129 €/MWh. Могла би господа из електро привреде да размисле да ову негативну цену пренесу на купце па да у оваквим околностима уведу јефтину тарифу средином дана.
 
Component@,
Ono što vladajuća garnitura "servira" građanima.
 
Nisam baš siguran da će reći istinu.

Zašto misliš da neće?
Izveštaj će biti objavljen na https://www.entsoe.eu/ kada bude zaključen.
I biće tačan.

Entsoe je ogromna povezana EE mreža koja pokriva celu Evropu i delove Azije, i ne može se skrivati poremećaj.
Ali analiza i defektaža ovakvih poremećaja nekad može trajati danima pa i nedeljama. Potrebno je sakupiti snimke događaja sa svih EE objekata koji su osetili poremećaj (ponekad potrebni dani), a onda sve to manuelno pregledati i izanalizirati.

Ono šta ja vidim (ovde) jeste da su Španija i Potrugalija dosta kilavo vezani na ostatak sinhrone zone, te ispad smo jednog od interkonetvnih dalekovoda može dovesti do ozbiljnih poremećaja. Ovo doba godine i jeste period kada se dosta elemenata EE sistema isključuje i ide u remonte, te vrlo često nema dovoljno rezerve u prenosu.

... ... ...

Ostaće problem da će objavljeni izveštaj zaista moći da razume samo ko jeste iz struke, ali će zato 90x više njih da daje mišljenja i komentare, pa će nastati medijski i informativni cirkus, kao sa brojnim drugim temama. Nekoliko poslednjih komentara u temi jasno pokazuje da nije moguće objaviti izveštaj za koji neko neće tvrditi da je fake, bez obzira šta pisalo u izveštaju. 😒

Evo ga primer jednog izveštaja za incident koji je bio vrlo blizu još većeg raspada sistema, i zahvatio je i nas:
...izvukli smo se za dlaku. Rumuni su mnogo gore prošli.

Slično ovako će izgledati i izveštaj incidenta u Španiji i Portugaliji.
Al' ajd' sada realno, šta ovakav izveštaj znači nekom novinaru, forumašu ili vlasniku pečenjare?
 
Poslednja izmena:
Zašto misliš da neće?
Nekoliko poslednjih komentara u temi jasno pokazuje da nije moguće objaviti izveštaj za koji neko neće tvrditi da je fake, bez obzira šta pisalo u izveštaju. 😒
Mi, poreski obveznici koji nismo vlasnici pečenjare, svakako nismo krivi za to.
Ali da ne idemo u off, samo želim da skrenem pažnju da prebacivanje teme na "nevernike" nije korektno.
 
Kad se priča o pečenjarama pitam se da nije možda stručnjak posle boravka u mardelju otišao na odmor u Marbelju, pa nešto čačnuo, pošto je iz struke?
 
Ne bi znao šta da čačne 😀

U svakom slučaju, zahvaljujući SCADA sistemima koji beleže praktično svaki detalj u celom elektroenergetskom sistemu, napone, struje, tokove, akcije, na intervalu ispod sekunde, biće moguće da se utvrdi detaljno redosled dešavanja u celoj priči, da ne pričam o telemetriji po elektranama gde se beleže bukvalno desetine hiljada signala, možda i stotine hiljada. Po svemu sudeći, došlo je do ispada nekih dalekovoda i neke proizvodnje (ne znam šta se desilo prvo), ali će moći da se utvrdi šta je izazvalo šta. Svaki signal se prati na više mesta, tako da se tu relativno (sasvim) precizno može utvrditi šta je stvarno bilo razlog.
 
Manje-vise se zna sustina.
Ispale su dve solarne elektrane i nakon toga, u roku od 5 sekundi ispada još 60 generatora.
U trenutku ispada (12:33), u Španiji je 78% struje pravio solar, u Portugaliji slično, nije bilo dovoljno upravljivih konvencionalnih izvora da ispeglaju poremećaj svojom inercijom.

Evo šta kaže Šijaković
 
Nenad je napisao odličan tekst.

Ja bih još dodao, u konkretnom slučaju, da je Pirinejsko poluostrvo zapravo vrlo slabo povezano da ostatkom entso-e, što im jako komplikuje regulaciju u slučaju ispada samo jedne od interkonekcija. Da su interkonekcije mogle podneti gubitak tih solara, ostatak entsoe mreže bi svojom rezervom pokrio taj manjak te bi u sledećih nekoliko minuta mogli da se stabilišu, održe sinhronizam i krenu u oporavak španskih i portugalskih elektrana.

Jedan od problema moderne energetike (uz porast izvora napajanih sa energetskih invertora koji nemaju rezervu (a to je većina obnovljivih izvora)), jeste i moderni menadžement koji energetiku posmatra kao asset koji treba maksimalno "optimizovati" (u pežorativnom smislu), a time nešto što se zove rezerva (koja recimo, godinama ne mora da sa upotrebi) smatraju samo nepotrebnim troškom.

Msm, ko će tu sada graditi neke 400kV dalekovode između država, koji će 10 godina raditi sa 15-20% kapaciteta, i koji će zaista biti potrebni 10-ak minuta na svakih 7-8-15 godina?!?
🙁
 
Pa, bilo bi interesantno uporedii troskove jednog 400kV voda (capex + 5yr opex) vs ekonomske stete koju je prekid izazvao zato sto nije bilo tog voda..
 

interesantno.
 
Ovde u UK bi bilo najpametnije iskoristiti plimu i oseku koja se menja dva puta u toku dana a nivo vode varira od 9 do 14 metara visine..
No takvi projekti nailaze na blokadu sa "ekološkog" aspekta..

Najviše se grade solarne farme sa ili bez BESS-a, nešto manje Wind turbine ali i solar često dolazi u probleme odobravanja od strane lokalnih vlasti..
 
Cist solar ili vetar bez baterijskog skladista imaju sve manje smisla (solar narocito).

I iz tehnickih - kad svim imaju visak, imas i ti, te sistem ne zna sta ce sa viskom energije cija cena cak ide i u minus; a i iz komercijalnih razloga - kad najvise pravis tad najmanje prihodujes jer i svi ostali prave u isto vreme, pa koristis baterije da prebacis energiju u komercijalno isplativije sate.
Bistrica i Zaovinska akumulacija se mogu gledati kao baterijsko skladiste... ali bez baterija. Vidim da nasi obilato pumpaju nazad u akumulciju cim ima jeftine struje iz uvoza da bi popdne trosili.
 
Mozda pogresno razumem ali postojanje baterijskog skladista uz elektranu ne mora nuzno da utice na snagu konekcije, ali definitivno utice na isplativost. U smislu ti i dalje imas konekciju od 5MW ali sa baterijama i fleksibilnost da prodajes deo energije kad se najvise placa (recimo oko 19:00) umesto budzasto da sve pumpas u mrezu u momentu proizvodnje kad energije mozda ima i viska (recimo omo 12:30) i cena je losa po tebe.

Stavise postojanje baterijskog skladista bi trebalo da ubrza proceduru povezivanja jer ako TOS bira izmedju balansiranog ili nebalansiranog proizvodjaca logicno je da bira balansiranog.

Ali o ovome ce mnogo bolje @daxyco i narocito @NShappy, ja nisam u struci, samo mi je tema zanimljiva.
 
Poslednja izmena:
Ovo što kaže @2SaiNt4U je da za velike projekte (od nekoliko stotina MW) ne postoje uslovi za priključenje, pošto su neophodna ojačanja mreže da bi se objekat mogao priključiti na visokom naponu. Dok je za manje snage (5-10MW) priključenje moguće na niskom naponu, a tu zapravo i pozitivno utiče na tokove snaga i smanjenje gubitaka, jer umesto da se energija prenosi 400kV dalekovodima više desetina ili stotina km, proizvodi se i troši lokalno. Naravno, ovo pod uslovom da se elektrana gradi u blizini nekakve potrošnje, grada, industrije...
 
Ovo što kaže @2SaiNt4U je da za velike projekte (od nekoliko stotina MW) ne postoje uslovi za priključenje, pošto su neophodna ojačanja mreže da bi se objekat mogao priključiti na visokom naponu. Dok je za manje snage (5-10MW) priključenje moguće na niskom naponu, a tu zapravo i pozitivno utiče na tokove snaga i smanjenje gubitaka, jer umesto da se energija prenosi 400kV dalekovodima više desetina ili stotina km, proizvodi se i troši lokalno. Naravno, ovo pod uslovom da se elektrana gradi u blizini nekakve potrošnje, grada, industrije...
Upravo to, stotine i stotine projekata od 50-100MW čekaju u queue na konekciju, reinforcement 400kV mreže je u izgradnji do 2036.
Pojedini projekti imaju opciju da se povežu ranije uz "technical limits" pri čemu izgrade sve ali nemaju mogućnost da isporučuju u mrežu više od 10-ak MW.
 
Nazad
Vrh Dno