Šta je novo?

Koje drvo za dvorište?

Više sam mislio na to da nadleću nad glavom, ulaze u pića, dele (određenu) hranu sa domaćinom i slično. Takav hlad uopšte nije zabavan za korišćenje ;)
 
Imam tresnje, visnje, orahe, sljive, jabuke, kajsije, kruske...samo tresnja, jabuka i orah prave ok hlad, ali imaju plodove koji padaju, a orah i kabuka prilicno neprijatne :)
Opet, nista to ne raste brzo.
Kazem jos jednom, izguglajte za paulovniju(paulownia) :)
Za 3 godine oko 15m visine i 5-6m sirina krosnje.
Posle 7-8 godina oko 25m visine i 10-12m sirina krosnje. Korenje pretezno ide u dubinu, ne pravi haos na povrsini.
I na kraju:
Paulownia absorbs up to 10 times more CO2 than any other tree species in the world, releasing large amounts of O2 through photosynthesis.

Poznato i kao "Oxygen tree" :)

 
Koliko se secam paulovnija je zabranjena u EU, koren isisa sve iz zemlje. da ne kazem pijavica.
 
Инванзивна врста, није баш забрањена али строго плантажна врста са посебном пажњом да се не рашири. У Србији брига о природи постоји само на папиру и то ако није у сукобу са нечијим интересом.
 
Za lipu kod mene u kraju postoji ona priča da ko je zasadi umre kada glavno stablo bude debelo kao njegov vrat. Na uzorku od jednog slučaja, mogu da potvrdim.
(...Na kom su, nema ih više..)
 
Znači rešenje je jesti toviti se da ti vrst uvek bude deblji od lipe :-D
Neko pomenu kuglasti bagrem, zaobići ako se sedi direktno ispod njega. Em bude krt pa postoji rizik od pucanja grana ako se ne orezuje često em užasno privlači one sitne bele mušice, pa samim tim i larve/mrave i sve što ide. Plus je krošnja niska pa i nema sednja ispod, samo u hladu koji krošnja pravi.
 
Оно што стварно може сметати је провести више времена испод ораха, због јода. Зато не би ни требало јести превише ораха одједном.
 
Не, цео род са више врста.
 
Odakle ideja da je Paulovnija zabranjena u EU? Uzgaja se čak i plantažno. A u Parizu je čak ima i u gradu i vole je zbog cveta:
1751230036578.png

Od izvazivnih vrsta kod nas su najzastupljeniji sibirski brest i "kiselo drvo". Sadili su ih baš zbog brzog rasta i zato što uspeva svuda, ali su brzo shvatili da ih je teško iskoreniti. Seme leti na sve strane i lako se prima. Potiskuju domaće vrste.
 
Kod mene je neko drvo puzavica pojelo paulovniju, sasusila se mukica 🤣

Ja imam to jedno i bas smo bili zadovoljni, dok nije riknulo, sada je nosac za puzavicu :)
Pazi, coveku treba drvo za hlad ispred kuce. Od toga ne moze bolje, raste duplo brze od sledeceg najbrze rastuceg drveta, nema smolu, ima ogromne listove, cisti vazduh 10x efikasnije od drugog drveca, nije podlozno parazitima...Kina je prekrivena Paulovnijom, kod njih se zove i the Empress tree.
Takodje, moja nije cvetala.
 
Paulovnije ima oko 20-tak vrsta. Carsko drvo je samo jedno: paulovnija tomentosa. Kod nas se obično prodaju i sade neki hibridi koj brže rastu, ali nemaju cvet. Možda si taj imao. Meni je tomentosa najlepša zbog cveta. Ona mi je sledeća na spisku ako se ponovo osuši neko od ovog drveća koje trenutno negujem.
 
Odakle ideja da je Paulovnija zabranjena u EU? Uzgaja se čak i plantažno. A u Parizu je čak ima i u gradu i vole je zbog cveta:


Od izvazivnih vrsta kod nas su najzastupljeniji sibirski brest i "kiselo drvo". Sadili su ih baš zbog brzog rasta i zato što uspeva svuda, ali su brzo shvatili da ih je teško iskoreniti. Seme leti na sve strane i lako se prima. Potiskuju domaće vrste.

Инванзивна врста, није баш забрањена али строго плантажна врста са посебном пажњом да се не рашири. У Србији брига о природи постоји само на папиру и то ако није у сукобу са нечијим интересом.
Није забрањена али је строго контролисана. Код нас ништа није контролисано, осим ако се укључе камере, затим по старом.
 
Ne znam gde je to strogo kontrolisano. Ne mogu nigde da nađem da EU ima neku zabranu ili čak smernicu. Možda imaju neke posebne zemlje iz EU, ali opet to se svodi na određene predele, tipa nacionalni park i slično. Ali tu svakako ni ne možeš ništa ni da sadiš što poželiš, ne samo paulovniju.
Pošto je tema "dvorište", ako to dvorište nije u nekom delu koji se vodi kao zaštićena zona, onda možeš da sadiš skoro sve što poželiš. Pod uslovom da ne ugrošavaš komšije i da ne remetiš biodiverzitet (ali to ćeš jednim drvetom teško da uradiš).
Jedna je stvar ako imaš ogroman plac i rešiš da od njega napraviš neku šumu, a druga je kad imaš 100m2 (kao ja) i jedva nalaziš mesto gde drvo uopšte može da bude da ne bi bio bliću kuće, komšije, kanalizacije,...

Nisam naručito stručan po ovom pitanju, ali moj otac jeste. Ima i završen šumarski faktultet i mnogo godina prakse, ne samo iz dendrologije već i iz holtikulture. Koliko zna, u Srbiji je najrasprostranjenija invazivna vrsta bagrem, rajsko drvo i sibirski brest. Koristili su se za pošumljavanje i za vetropojas pored puteva. Najveći problem kod nas pravi rajsko drvo (kiselo drvo, smrdljivo drvo, ima dosta naziva) zato što ispušta neke hemikalije koje onemogućavaju rast drugim biljkama. I ima jako puno sitnih semenki koje se raznose vetrom daleko. I pušta korenske izdanke iz kog rastu nove biljke. Kod mene u komšiluku su pre par godina posekli jedno veliko i sad stalno sečem i čupam izdanke u svom dvorištu i na ulici. A jako brzo raste. Nemoj da se neko zezne i to da namerno zasadi.
 
Оно што стварно може сметати је провести више времена испод ораха, због јода.
Prvi put čujem, da li imaš neku referencu?
 
Осим да тражим белешке са предавања, немам. Сво орашасто воће садржи неку количину јода. Као што кајсије садрже цијанид у траговима унутар семенки. У оба случаја мала количина не смета али стално излагање повећава дозу у организму.
 

Строго контролисано значи да се пази да се не рашири по природи а не да имају патролу која дежура испред садница нон-стоп.
Ovo sto si okačio nema veza sa ovim što raspravljamo. Tiče se finansiranja pošumljavanja od strane Evropske Unije. A odgovor je da države članice dobijaju sredstva, ali na njima je da li će koristiti za tu namenu.
Ali neću više da cepidlačim. Neka svako sadi u dvorištu koje drvo želi. Dozvoljeno je i u Srbiji i u EU.

Što se oraha tiče, po meni, pravi jedan od najjačih hladova. Plus koren mu je dubok i manja je šansa da će oštetiti nešto površinski.
 
Ja ne bih preporucio orah za dvorište, posto pravi previše lišća koje gusi travu, jako mu puno vremena treba da naraste, osetljiv je i treba da se prska, osetljiv je i na rezanje, količina i kvalitet ploda je vrlo diskutabilian i op je pokrenuo temu tako sto je posekao orah 🙂 ali ne bi se slozio za dugotrajnu izlozenost :)
 
Оно што стварно може сметати је провести више времена испод ораха, због јода. Зато не би ни требало јести превише ораха одједном.
Prvi put čujem za ovo. U plodovima ima joda, ali da se ne boravi ispod drveta zbog joda jer kao jod isparava ili šta već, mi zvuči neverovatno.

Na kraju najbolje ispade da čovek zasadi pergolu, jer svo ostalo drveće ima neku manu. Te insekti, te smola/nektar, te invazivna vrsta, te jako korenje itd. Ovako pergola nikne za par dana i odmah debeo hlad.
 
Okačih katalpu iz prednjeg dela dvorišta, a u zadnjem delu imam tuje. Pošto su spominjane kao zahtevne, jesu i nisu. U smislu treba im vode svakodnevno, da. Naše su zasađene pre nekih 2-3 godine, jako su brzo porasle na ovih cca. 2m. Zalivanje je prvo bilo kap-po-kap iz bureta, međutim na proleće sam prebacio na brzu spojku i novo crevo kPk, tako da sada neretko cepa i po ceo dan malo vode iz istog da ih drži hidrirane.

Ali jesu više dekoracija, uz neku ogradu, hlad svakako neće pružiti. Mada, sve moje životinje ih koriste kao letnje sklonište, i kuca i mace. Tako da drže neku svežinu, fakat. :)
 

Prilozi

  • 20250701_095906.jpg
    20250701_095906.jpg
    378.3 KB · Pregleda: 48
Ja sam ostavio ogroman orah na placu i ozbiljno se iscimao da ga sačuvam kada se zidala kuća.

Koja bi bila alternativa tujama, pošto imam jednu južnu terasu i ne izdržavaju direktno sunce u ovom periodu?
 
Šta želiš da postigneš na toj terasi? Zaštitu od pogleda?
Možda možeš da koristiš bambus ili neke od puzavica?
Za bambus uzmeš vrstu koja raste u grupi i postavi se barijera za koren. I biraš vstu koja podnosi dobro sunce.
Kod puzavica imaš dve vrste. One "samolepljive puzavice" i one koje se spiralno obavijaju. Ove prve mogu da oštete zid, a za ove druge moraš da napraviš neku potporu (žica, mreža,...). Ja planiram da postavim visteriju na jednom delu koji je preko ocelog dana osunčan.
 
Nazad
Vrh Dno