Šta je novo?

Toplotna pumpa

Išli smo na ecobox varijantu, ona ima r407c freon. Za detalje oko bunara ne znam, znam da ide plastično crevo i neko specijalno sito i da ovaj gazda što pravi te pumpe garantuje za bunar jer sve ide preko njega. Mislim da je rekao da svake godine kobtroliše sistem i da je to 20 evra, a ako radi hemijsko čišćenje izmenjivača, onda je to 50 evra, ali to se prati, pa nekome radi na dve godine, a nekome na 4 godine, u zavisnosti od same vode iz bunara.
 
Poslednja izmena:
Pumpa je u pogonu, nema sad neke zime, ali svejedno treba dogrevati kuću.
 

Prilozi

  • 55ECA349-3A40-4F84-A191-00138EC42D86.jpeg
    55ECA349-3A40-4F84-A191-00138EC42D86.jpeg
    259.6 KB · Pregleda: 148
  • 5BA046D1-EDE9-4A5F-B628-BE17262FA979.jpeg
    5BA046D1-EDE9-4A5F-B628-BE17262FA979.jpeg
    46.5 KB · Pregleda: 140
I proveri za svaki slucaj to oko povrata vode u drenažni kanal na ulici, da ne bude slucajno oko toga neka igranka.
Ja mislim da je ovo kaznjivo od strane drzave, svaki projekt treba da ima bunare za dovod i povrat vode, inace se vodi kao kradja prirodnih resursa plus utice na propusnu moc kanalizacije. Obavezno mora da proveri.
 
Koliko sam upoznat Zakon je tu jasan i precizan. Ne smije se za odvod koristiti kanalizacioma mreža.
 
Da li je neko mozda preko subvencionisanja drzave Srbije izganjao za TP i koje su procedure?
 
  • Like
Reagovanja: mnt
Da li je neko mozda preko subvencionisanja drzave Srbije izganjao za TP i koje su procedure?

Nisam ali sam se informisao o tome. Naime, ministarstvo rudarstva i energetike opredeljuje sredstva za koja lokalne samouprave (čitaj lokalne opštine) treba da konkurišu, i onda oni raspisuju lokalni konkurs na koji može da se konkuriše. Meni su iz moje opštine odgovorili da su aplicirali i da pripremaju dokumentaciju, ali vidim da još uvek nisu objavili konkurs.
 
Kakva su vaša iskustva sa TP koje se nude kod nas? Ja ovih dana aktivno razmatram šta sve ima na tržištu i što više čitam, sve me više boli glava. Naime imam 2x90m2 koje grejem, prizemlje od 90m2 je na podnom grejanju dok je sprat od 90m2 na radijatorskom grejanju i tu su spavaće sobe te su potrebe za grejanjem manje nego u prizemlju gde je dnevna soba i trpezarija.

Objekat mi je izolovan stiroporom 10cm, prozori su PVC sa dvojslojnim staklima i nisko potkrovlje je izolovano mineralnom vunom po ploči.

Što se pumpi tiče, pošto vode ovde nema, gledam vazduh-voda i nude mi viessmann 16kw, 200s ili 100s za nekih 10.000, vitocal-222s za 12.000 ili mitsubishi zubadan koji je takođe oko 10.000 eur (sa sve ugradnjom). Pored toga sam dobio ponudu od neke firme koja radi švedske InvestLiving pumpe, i ona je dosta povoljnija, i ona je oko 5.000 eur bez ugradnje.

Pored ovih varijanti, čekam još jednu ponudu za LG pa ću videti šta oni kažu...

Trenutno, po onome što mi je rečeno, jedino Mitsubishi može da radi i na niskim temperaturama (i do -15c) bez potrebe za dodatnim grejačem pa mi to onda ima logike a i uvek sam mislio da Japanci imaju dobru tehniku...

Druga nedoumica je, šta da radim sa postojećim baferom od 1000L koji mi je bio povezan na kotao na pelet. Da li da to sve vežem na TP ili da ostavim odvojeno ukoliko je potrebno da se aktivira pelet u recimo najhladnijim danima?

Hvala unapred!
 
  • Like
Reagovanja: mnt
Pozdrav,

Takodje sam i ja u istom procesu.
Slična mi je kvadratura i izolacija.

Rešio sam se za LG 16kw monoblock. Sama pumpa je 5000 EUR.
Prizemlje uvodjenje radijatora, dok na spratu uvodim podno grejanje.

Za 150 kvadrata, cena se kreće od 12000 eur do 15500 eur.
Uključujući ugradnju grejnih tela, bafer i bojler.

Da li neko ima preporuku koji bojler od 200l uzeti i koji bafer od 100l. Neka srednja klasa, ništa mnogo skupo. Gledao sam Tesy. Jel može neko konretne modele da mi preporuči.
 
  • Like
Reagovanja: mnt
Kakva su vaša iskustva sa TP koje se nude kod nas? Ja ovih dana aktivno razmatram šta sve ima na tržištu i što više čitam, sve me više boli glava. Naime imam 2x90m2 koje grejem, prizemlje od 90m2 je na podnom grejanju dok je sprat od 90m2 na radijatorskom grejanju i tu su spavaće sobe te su potrebe za grejanjem manje nego u prizemlju gde je dnevna soba i trpezarija.

Objekat mi je izolovan stiroporom 10cm, prozori su PVC sa dvojslojnim staklima i nisko potkrovlje je izolovano mineralnom vunom po ploči.

Što se pumpi tiče, pošto vode ovde nema, gledam vazduh-voda i nude mi viessmann 16kw, 200s ili 100s za nekih 10.000, vitocal-222s za 12.000 ili mitsubishi zubadan koji je takođe oko 10.000 eur (sa sve ugradnjom). Pored toga sam dobio ponudu od neke firme koja radi švedske InvestLiving pumpe, i ona je dosta povoljnija, i ona je oko 5.000 eur bez ugradnje.

Pored ovih varijanti, čekam još jednu ponudu za LG pa ću videti šta oni kažu...

Trenutno, po onome što mi je rečeno, jedino Mitsubishi može da radi i na niskim temperaturama (i do -15c) bez potrebe za dodatnim grejačem pa mi to onda ima logike a i uvek sam mislio da Japanci imaju dobru tehniku...

Druga nedoumica je, šta da radim sa postojećim baferom od 1000L koji mi je bio povezan na kotao na pelet. Da li da to sve vežem na TP ili da ostavim odvojeno ukoliko je potrebno da se aktivira pelet u recimo najhladnijim danima?

Hvala unapred!
Što se tiče toplotnih pumpi pogledaj Fujitsu Waterstage toplotna pumpa WSYK160DC9 WOYK160LCT 16KW predviđena za grejanje do -25 stepeni.Ima i pomoćne grejače 3x3kw.To što su ti rekli da toplotna pumpa može da radi na -15 bez dodatnih grejača je tačno ali je opet pitanje koliko može da proizvede toplotne energije samo radom kompresora.Neće se pumpa pokvariti ni na -20 ali opet kažem da li ćete biti zadovoljni količinom toplote koja greje objekat bez pomoćnih grejača.Što se tiče pomoćnih grejača može da se podesi kada da se uključe ili ih isključiš potpuno.Možeš da podesiš da se pomoćni grejači uključe na -7 ili -10 ili -15 sve zavisi koliko je objekat energetski zahtevan.Može da se uključi samo jedan grejač ili dva ili sva tri.Kad krene grejanje malo se eksperimentiše a sve u cilju uštede da grejači ne rade kad ne bi trebalo.Jednostavno vidiš na monitoru trenutnu ili dnevnu potrošnju pratiš zadatu i postignutu temperaturu u objektu a na sve to naravno utiče spoljna temperatura.

 


koliko je precizan ovaj kalkulator sto se tice snage TP ?

za cenu stuje izmenite cene prema eps sajtu

da li je moguce uzeti 18kw umesto 16kw da bi se izbeglo paljenje grejaca?
 
Poslednja izmena:
  • Like
Reagovanja: mnt
Da se pridružim SG KAMIKAZE-u.

Pošto se na forumu mogu nači natpisi raznih profila forumaša, evo i jednog inženjersko-Nestorovićevskog.

1. Jedini siguran, i PAMETAN način utvrđivanja toplotnih gubitaka vašeg objekta, je da u vaš sistem
centralnog grejanja ubacite elektrićni kotao koji ćete tajmerski uključivati o 23h do 07h ujutru, i meriti
potrošnju, tokom januara meseca.
Pravi DNEVNI toplotni gubitak vaše kuće će biti trostruka izmerena prosečna noćna potrošnja tokom
januara meseca. APSOLUTNO NIŠTA VIŠE OD TOGA! Moj savet je 20% manje od te vrednosti, jer se grejete
5 meseci godišnje, na manjim hladnoćama od januarske, a za nedaj bože, imate EL. kotao.
Ugradnjom El. kotla dobijate najeftiniji bekup TPe, a za TP vam netrebaju dodatni el. grejači.

2. DUGOROČNO NAJISPLATIVIJE TOPLOTNE PUMPE SU VODA-VODA (V/V), ali samo tamo gde je voda
dostupna u dovoljnim količinama.
Preporučujem vam da od TP V/V izaberete SAMO TP koja ima CEVASTI ( KOAKSIJALNI ) ulazni iznmmenjivač!
Nikako pločasti !
Ovakve TP se kod nas mogu kupiti od proizvođača iz Novog Sada (Mi.....) i Alfa.... iz Knjaževca.

Inženjerski savet - KLONITE SE INŽENJERSKIH PRORAČUNA TOPLOTNIH GUBITAKA.
Na osnovu tih proračuna, meni su nudili TP sa 2-3 PUTA VEĆIM toplotnim kapacitetom nego što je toplotni
gubitak moje kuće, koji sam ja eksperimentalno odredio, navedenom metodom.

Ako nemate raspoloživu vodu za TP V/V, grejanje klimama vam je najrentabilnije.
 
Kakva su vaša iskustva sa TP koje se nude kod nas? Ja ovih dana aktivno razmatram šta sve ima na tržištu i što više čitam, sve me više boli glava. Naime imam 2x90m2 koje grejem, prizemlje od 90m2 je na podnom grejanju dok je sprat od 90m2 na radijatorskom grejanju i tu su spavaće sobe te su potrebe za grejanjem manje nego u prizemlju gde je dnevna soba i trpezarija.

Objekat mi je izolovan stiroporom 10cm, prozori su PVC sa dvojslojnim staklima i nisko potkrovlje je izolovano mineralnom vunom po ploči.

Što se pumpi tiče, pošto vode ovde nema, gledam vazduh-voda i nude mi viessmann 16kw, 200s ili 100s za nekih 10.000, vitocal-222s za 12.000 ili mitsubishi zubadan koji je takođe oko 10.000 eur (sa sve ugradnjom). Pored toga sam dobio ponudu od neke firme koja radi švedske InvestLiving pumpe, i ona je dosta povoljnija, i ona je oko 5.000 eur bez ugradnje.

Pored ovih varijanti, čekam još jednu ponudu za LG pa ću videti šta oni kažu...

Trenutno, po onome što mi je rečeno, jedino Mitsubishi može da radi i na niskim temperaturama (i do -15c) bez potrebe za dodatnim grejačem pa mi to onda ima logike a i uvek sam mislio da Japanci imaju dobru tehniku...

Druga nedoumica je, šta da radim sa postojećim baferom od 1000L koji mi je bio povezan na kotao na pelet. Da li da to sve vežem na TP ili da ostavim odvojeno ukoliko je potrebno da se aktivira pelet u recimo najhladnijim danima?

Hvala unapred!
Ako imate vremena trazite ponudu i za Nibe pumpe, pre nekih 1.5 god kada sam se nadao subvencijama za TP, model F2040 od 16KW je tada bio 8k eura plus PDV.
 
Nisam ali sam se informisao o tome. Naime, ministarstvo rudarstva i energetike opredeljuje sredstva za koja lokalne samouprave (čitaj lokalne opštine) treba da konkurišu, i onda oni raspisuju lokalni konkurs na koji može da se konkuriše. Meni su iz moje opštine odgovorili da su aplicirali i da pripremaju dokumentaciju, ali vidim da još uvek nisu objavili konkurs.
Aha,a gdje pratis objavu konkursa? Jel ima neki sajt ili sta? Veliki pozdrav
 
Ako se radi prerada etažnog grejanja da radi sa TP, da li dodavanje rebara pomaže efikasnosti?
 
Pomaže donekle ali se gubi smisao efikasnosti i uštede ako planiraš TP sa radijatorima, ona je namenjena za niskotemperaturno grejanje
 
To i kažem, trebaće maltene da duplira postojeći broj rebara kad unutra ima 30 stepeni umesto 60-70 koliko je dosad imao u etažnom kotlu za istu temperaturu u sobi. TP je isplativa za podno grejanje gde je čitava površina poda emiter toplote a ne rebra radijatora
 
Nemam svuda podno mozda 20% prostorija, ostatak su radijatori, inače kada je temp vode 60-70c u etaznom zbog izolacije (8-10cm) bude baš toplo u kući i zatvaram radijatore

Plan je da podno bude u 70% prostorija (parket ipak ima svoju draž)

Ovo mi je vise da ovu zimu pregrmim nekako sa još po 4 rebra na svakom radijatoru. Global ALU

Inace su 8-10 rebara.
 
1655932311482.png
Global 600 sa 10 rebara
1655932389451.png

1655932497189.png
Posto vidimo koliko W emituje 1 npr rebro Global radijatora , ako je kuca dobro izolovana dovoljno je da se ima 80-90w po m2 , dolazim do toga da ako TP prizvodi temperaturu od 40c, ja vec u nekoliko prostorija imam dovoljno dimenzionisane radijatore za tu temperaturu.
Soba 4m*3m*90w/m2 = 1080w = 10 rebara Global 600 na 40 stepeni
 
Ti u tabeli gledaš vrednost ∆t 40° sto nije isto kao da je temperatura u radijatoru 40 stepeni.
Za jedno al rebro od 600mm će računica na toj temperaturi biti oko 40w/rebru. I to uzmi samo okvirno,nikako precizno.
 
da sada vidim to je prosecna temperatura vode
da bi se ostvario ∆t 40° ulaz vode bi trebalo da bude 70 stepeni

1655969418298.png


jedino sto kada sam gleda na manometru najidealnija temperaura u kuci je kada pokazuje da je temperatura vode 60 stepeni.
Sto je meni znaci Delta 30?
 
Matematičkim proračunom gde sam računao spavaće sobe da imaju 18c a dnevna soba 20c dolazim do toga da za spavaću koristim Delta 25 za dnevnu delta 20.

Izolovanost kuće je dobra tako da koristim proračun da mi treba 80w m2 i time mogu da precizno odredim broj rebara (jeftinije nego termo ventil 😅)

Klasika, većina radijatora su bila predimenzionisana i pravljena za kuću bez izolacije tako da neću imati puno izmena.

Na 2 mesta cu dodati po 2-3 rebra, na 2 mesta cu staviti veći broj rebara i vislje radijatore sa 600 na 800 (stare skidam i koristim za dodavanje.

U svakom slučaju dosta manje posla i finansija nego da lupam podove i ugradjujem podno.

Kada smo se grejali na drva i ugalj.. Ako smo imali temperaturu vode od oko 70c bilo je previše toplo u kući i morali smo da otvaramo prozore.

Pošto imam 3 sata na kući saznao sam da postoji mogućnost da automatika menja sat za potrošnju i time od svakog sata možete da budete u plavoj zoni..
Da li je to mit ili stvarno postoji tako nesto?
 
Čitao sam o tome da ljudi koji imaju veće kuće i greju se na struju uzimaju dva brojila da bi vezali kotao za etažno na jedno brojilo, a ostatak potrošnje na drugo da ne bi ulazili u crvenu zonu.
 
  • Like
Reagovanja: mnt
Pošto imam 3 sata na kući saznao sam da postoji mogućnost da automatika menja sat za potrošnju i time od svakog sata možete da budete u plavoj zoni..
Da li je to mit ili stvarno postoji tako nesto?
Ne znam da li je stvarnost da ti neka automatika vodi računa o plavoj tarifi i menja aktivno brojilo, ali bilo koji kršten električar može to da ti uradi da jednim prekidačem vršis izbor brojila, znaci da sam povremeno bacis pogled ili da okvirno na 10 dana menjas brojilo pošto imaš 3.
Lično poznajem ljude koji tako već nekoliko godina koriste više brojila da ne ulete u crvenu tarifu.
 
Da se nadovezem na pricu o tp voda voda i post od maraco .

Najcesci problem je sa upojnim bunarom i izmenjivacem koji se zaprlja biofilmom koji stvaraju anaerobne gvozdjevite bakterije, kod podzemnih voda koje su bogate gvozdjem. Resenje je hlorisanje vode , koaksijalni izmenjivac ili ispustanje vode u kanalizaciju ( iznenadio sam se koliko pojedinaca upravo ovo i radi ).
Takodje je opcija kopanje geotermalnih sondi ali efikasnost je oko 80 w i manje po duznom metru sonde na tlu bogatom podzemnim vodama, cena sonde je otprilike kao i kopanje bunara za vodu.

Ima li neko preporuku efikasnog a jeftinog hlorinatora za vodu?
 
Nazad
Vrh Dno