Fizika grejanja je poprilično jednostavna kao koncept. Kada postoji razlika u temperaturi unutar objekta i spoljašnjosti, energija prelazi sa toplije na hladniju sredinu. Brzina prelaska je određena toplotnom provodljivošću (izolacijom). Ako želiš da unutra održavaš 23C na spoljašnjoj temperaturi od -10C, trebaće ti jednaka količina toplotne energije, bez obzira na izvor toplote, da li je to kotao na pelet, klima ili toplotna pumpa.
Dalje, da bi se temperatura unutar objekta održavala, potrebno je predati objektu jednaku količinu energije koliko se i gubi prema spoljašnjosti. Ta količina energije u slučaju radijatorskog grejanja zavisi od površine radijatora i temperaturne razlike između samog radijatora i objekta. Što je veća razlika (delta T) više se energije preda objektu. Kod grejanja na pelet nije previše teško povećati temperaturu vode u radijatorima, dodaješ više peleta dok se ne dođe do maksimuma samog kotla, ali priraštaj energije je poprilično linearan. Kod TP to međutim nije slučaj pa njena efikasnost primetno opada sa porastom temperature vode u sistemu.
To što kažeš da nije bitna temperature vode u sistemu samo znači da ne razumeš problematiku grejanja toplotnom pumpom, te da se, ako stvarno razmatraš da je ugradiš, ozbiljno pozabaviš sa time, da ne bi kasnije bilo, TP su ******, troše mnogo struje. TP su najbolje za niskotemperaturno grejanje, zato je podno najbolje jer se greješ sa ~27C, retko do 30C. Radijatorsko grejanje do 40C je ok, ako ti treba 50-60C da bi zagrejao objekat, TP definitivno nije za tebe. I tu postoji rešenje kako sam napisao, smanji temp u kući, ili poboljšaj izolaciju, ili povećaj površinu radijatora.