Šta je novo?

Sve sto bi trebalo da znate o LCD televizorima, tehnologiji i sire

Gizmo

Čuven
VIP član
Učlanjen(a)
05.02.2008
Poruke
7,318
Poena
570
670032.jpg




Koja je svrha ove teme? Da pomogne da obuhvati sve potrebne informacije o LCD tehnologiji i televizorima i prevede ih na srpski jezik kako bi bile razumnije onima kojima je poznavanje engleskog jezika slabija strana, kao i da doda dosta informacija od strane autora ovog teksta, sto ce pomoci ljudima da bolje shvate LCD televizore.

Velika vecina teksta je uzeta iz poucnih clanaka i licno je prevedena na srpski jezik. Dakle 80% teksta koji cete procitati je preveden i otkucan rucno - u celom tekstu ima preko 80,000 karaktera ukupno!

Sajtovi sa kojih je prevodjen materijal su:

http://www.tftcentral.co.uk/articles/content/panel_technologies_content.htm#p-mva

http://electronics.howstuffworks.com/refresh-rate3.htm

http://ezinearticles.com/?Refresh-Rate-Explained---100Hz,-200Hz-and-600Hz-Compared&id=5730782

http://www.practical-home-theater-guide.com/contrast-ratio.html

http://www.obsessable.com/feature/home-media-streaming-101-dlna-explained/




1) Tipovi lcd panela

2) Tipovi pozadinskog osvetljenja kod panela

3) Vreme odziva panela - Response time

4) Brzina osvezavanja panela - Refresh rate

5) 100hz, 200hz, 600hz?

6) Pokretna rezolucija - Motion resolution

7) Sta je kontrast?

8) Meni televizora i njegove opcije

9) DLNA

10) Generalna pitanja





1) Tipovi LCD panela

Tipovi panela:

TN film (Twisted Nematic)

- dosta mali troskovi proizvodnje i mala prodajna cena
- ograniceni uglovi gledanja
- brz odziv pixela
- mrtvi pixeli se prikazuju kao beli a zaglavljeni pixeli prikazuju RGB ( Crveno Zeleno Plave ) boje.
- manji nivoi kontrasta sto znaci da dubina crne boje nije kao kod VA baziranih panela.
- netacnija reprodukcija boja

IPS (In Plane Switching)

- poboljsani uglovi gledanja u odnosu na TN
- veoma dobra reprodukcija boja
- sporije vreme odziva pixela u odnosu na TN panele
- mrtvi pixeli se prikazuju kao crni
- manji nivoi kontrasta sto znaci da crna boja nije toliko tamna kao na VA baziranim panelima

Super-IPS (S-IPS)

- uglovi gledanja isti kao kod IPS koncepta
- verovatno najbolja reprodukcija boja od svih tipova panela
- manji kostaju da se proizvedu nego IPS paneli
- poboljsano vreme odziva pixela u odnosu na IPS

MVA (Multidomain Vertical Alignment)

- kompromis izmedju TN i IPS tehnologija
- superiornija reprodukcija boja od TN panela, ali ne toliko dobra kao kod IPS panela
- veoma dobri uglovi gledanja ali ne toliko dobri kao kod IPS panela
- veci nivo kontrasta od TN i S-SPS sto znaci da imaju jako dobar nivo crne boje
- mrtvi pixeli se prikazuju kao crni
- sporije vreme odziva pixela u odnosu na TN i IPS panele
- detalji mogu biti izgubljeni kada se gledaju tamne scene

Premium-MVA (P-MVA)

- Isto kao kod MVA koncepta
- Overdrive tehnologija poboljsava brzinu odziva pixela ali je i dalje duze vreme nego kod TN panela
- moze da ima malo degradiranu reprodukciju boja zbog "Overdrive" procesa

PVA (Patterned VA)

- isto kao kod MVA koncepta
- veci uglovi gledanja od MVA panela
- veci nivo kontrasta od MVA panela sto znaci da imaju najdublji moguci nivo crne boje

Super-PVA (S-PVA)

- Isto kao kod PVA koncepta
- “Magic Speed” (Samsungov ekvivalent Overdrivu-u) dodatno poboljsava odziv pixela
- poboljsana reprodukcija boja u odnosu na PVA
- poboljsani uglovi gledanja



TN film (Twisted Nematic)

tn_film.jpg


TN Film paneli su siroko prisutni na TFT trzistu, na ekranima manjih dimenzija ( 15", 17" i 19") i oni su skoro ekskluzivno ograniceni na ovu oblast. Neki drugi sektori su takodje dominirani skoro potpuno od strane ove tehnologije, ukljucujuci i 22" trziste, a ova tehnologija zalazi brzo i u udeo trzista 23-28" monitora. TN film paneli se proizvode od strane dosta razlicitih proizvodjaca, sa velikim imenima koji imao udeo u trzistu (Samsung, LG.Display, AU Optronics) a proizvode se takodje i od strane kompanija kao sto su CMO, CPT itd.

TN Film je uvek siroko primenjivan zbog toga sto je relativno jeftin za proizvodnju panela baziranih na ovoj tehnologiji. Zbog toga su proizvodjaci uspevali da drze nisku cenu njihovih monitora koriscenjem ovih panela. Ovo je takodje jedan od glavnih razloga zasto je ova tehnologija pocela da se koristi za ekrane vecih dimenzija, gde troskovi proizvodnje dozvoljavaju proizvodjacima da spustaju cenu njihovih ekrana i da se takmice u pridobijanju novih korisnika.

Ostali glavni razlozi za koriscenje TN filma su zbog toga sto je "odzivnija" tehnologija po pitanju kasnjenja pixela, nesto sto je uvek bilo glavno u odluci LCD kupaca. Ona je dugo bila logican izbor za "gamerske" ekrane, i odzivi ekrana su bili i dalje jesu danas najmanji od svih tehnologija (barem na papiru). Vremena odziva obicno dostizu granicu do 5ms na ISO crno>belom prelazu, i 1ms preko sivo na sivo prelazima sa Response Time Compensation. TN Film je takodje prva tehnologija panela koriscena u novoj generaciji nativnih 120hz monitora, koja kombinuje brz odziv sa velikom vrednoscu osvezavanja ekrana za jos bolju pokretnu sliku i bolje gaming iskustvo.

Problem sa TN filmom je to sto su uglovi gledanja prilicno ograniceni, pogotovo vertikalni, i ovo se ispoljava kao karakteristicno zatamnjivanje ekrana, pogotovo ako gledate u ekran odozdo. Promena u kontrastu i tonu boje su evidentni samo sa blagim pomeranjem iz centra i ovo je mozda glavni nedostatak modernih TN Film panela. Neki TN Film paneli su bolji od drugih, ali su i dalje dosta ograniceniji po pitanju ugla gledanja od drugih tehnologija panela. Gledanje filmova je cesto propraceno "smetnjama" i "artefaktima", pogotovo tamo gde se koristi RTS. Dubina crne boje je tradicionalno losa na TN Film matricama zbog poravnanja kristala, ali u poslednjih par godina dubina crne boje je poboljsana donekle i generalno je dobra na modernim ekranima, cak se negde i takmici sa VA matricama i normalno prevazilazi dubinu crne boje u odnosu na IPS bazirane ekrane. TN film ima samo 6-bit colour panel tehnologiju, ali je u mogucnosti da prikaze 16.2 miliona, a sada cak i 16.7 miliona paletu boja zahvaljujuci Dithering i Frame Rate Control metodama.

Mnogo modernih TN Film panela su sada upareni sa W-LED (White LED) pozadinskim osvetljenjem za poboljsanu potrosnju energije, tanjim profilom monitora i kao deo najnovijeg trzisnog trenda.

VA tehnologija

VA tehnologija je prvo proizvedena od strane kompanije Fujitsu, 1996. godine. Mali uglovi gledanja su bili njen glavni nedostatak. Ovaj problem je resen deljenjem svakog pixela u domene koji su radili sinhrono. Ovo je vodilo rodjenju Multidomain Vertical Alignment (MVA) tehnologije.

MVA tehnologija

MVA tehnologija je kasnije proizvedena od strane kompanije Fujitsu 1998. godine kao kompromis izmedju TN Film i IPS tehnologije. Sa druge strane, MVA tehnologija je pruzala pun odziv od 25 milisekunde ( to je bilo nemoguce u to vreme sa IPS tehnologijom, i ne tako lako moguce sa TN tehnologijom ) , i MVA matrice su imale sirok ugao gledanja od 160-170 stepeni, pa su zato mogle da se takmice sa IPS tehnologijom u toj stavci. Uglovi gledanja su takodje bili dobri na vertikalnom polju ( oblast gde su TN paneli patili dosta ) kao i na horizontalnom polju. MVA tehnologija takodje pruza visok nivo kontrasta, koji IPS i TN Film paneli nisu mogli da postignu, a ima i pristojan nivo crne boje.

U MVA panelima, kristali u domenima su orijentisani drugacije, tako da ako jedan domen propusta svetlo, susedni domen ce imati kristale pod uglom i blokirati svetlo ( naravno, izuzimajuci prikazivanje bele boje, u cijem slucaju ce svi kristali biti postavljeni u paralelni polozaj u odnosu na ravan matrice).

Problem sa MVA panelima je tradicionalno bio da vreme odziva nije bilo toliko dobro kao kod TN Film panela. Nazalost, vreme odziva raste dramaticno kada je manja razlika izmedju pocetnih i finalnih stanja pixela ( takodje poznato kao G2G tranzicija) . Dakle, takve matrice su prakticno neprikladne za dinamicke igre. Naravno, nepriklandost je subjektivna kategorija, i neki ljudi mogu prilicno zadovoljni slikom dobijenom MVA matricom, ali one su objektivno svejedno sporije od TN, kao i IPS matrica. Sa uvodjenjem RTS i overdrive tehnologija, proizvodjaci su lansirali novu vrstu Premium MVA panela (P-MVA) i Super MVA (S-MVA) panela.

Premium MVA panels (P-MVA) i Super MVA (S-MVA)

auo.jpg
chimei.gif


Premium MVA od firme AU Optronics, i Super MVA (S-MVA) od firme Chi Mei Optoelectronics i firme Fujitsu. Ovi paneli pruzaju poboljsano vreme odziva preko sivo na sivo (G2G) prelazima sto je veliko poboljsanje na MVA trzistu. Dok odziv jos uvek nije toliko brz kao kod TN film panela, koristeci slicnu RTC tehnologiju, poboljsanje je ocito i prilicno drasticno.

Reprodukcija boja MVA tehnologije se pokazala kao manjkava takodje. Takvi paneli daju zive i svetle boje, ali zbog osobenosti tehnologije domena, mnogo suptilnih tonova boja ( tamni tonovi cesto ), su izgubljeni kada posmatrate ekran striktno pod uglom od 90 stepeni. Kada promenite vas ugao gledanja samo malo, sve boje ce biti tu ponovo. Ovo je karakteristicna promena u kontrastu kod VA panela ( ponekad oslovljavana kao "black crush", zbog gubitka detalja u tamnim bojama) i neki korisnici uoce ovo i mogu to da smatraju odvracajucim. Dakle, MVA matrice su negde izmedju IPS i TN tehnologije sto se tice reprodukcije boja i uglova gledanja. Sa druge strane, one su bolje od TN matrica u ovom pogledu, ali opet sa druge strane gore napisano ih sprecava da izazivaju IPS matrice, pogotovo u poslu gde je tacnost boja kriticno.

Tradicionalni MVA paneli su pruzali 8-bitnu dubinu boja ( pravih 16.7 miliona boja ). Dubina crne boje je jaka tacka MVA panela, i sposobni su da proizvedu neke od najdubljih crnih boje na trzistu.

MVA paneli takodje pruzaju prilicno dobru podrsku reprodukcije filmova sa smetnjama i artefaktima koje su prilicno niske u poredjenju sa drugim tehnologijama. Primenjivanje ovedrive-a ne pomaze u ovoj oblasti, ali MVA paneli su prilicno jedini koji nisu patili puno u prikazivanju filma kao rezultat. Mnogi MVA paneli su jos uvek prilicno dobri u ovoj oblasti, nazalost nesto sto ovedriven TN Film, IPS i PVA paneli ne mogu da ponude.

Advanced MVA (AMVA)

Kompanija AU Optronics od skoro radi na svojim MVA panel tehnologijama poslednje generacije, nazvanim 'Advanced MVA' (AMVA). Ovo je dizajnirano da ponudi poboljsane performanse ukljucujuci smanjenu ispranost boja, i cilj da resi znacajni problem distorzije boja sa tradicionalnom tehnologijom sirokog ugla gledanja. Ova tehnologija stvara vise domena od standardnih LCD-ova sa vise-domenskim poravnanjem (MVA) i smanjuje varijacije u ostrim uglovima. Pomaze da se poboljsa ispranost boja i pruza bolji kvalitet slike u ostrim uglovima od konvencionalnih LCD-ova sa VA panelima. Takodje, siroko je prihvaceno u svetu da je AMVA tehnologija jedan od nekoliko nacina da se pruzi optimizovan kvalitet slike kroz vise domena.

AMVA2.jpg
amva_logo.jpg


U dodatku, AMVA pruza extra veliki kontrast od vise nego 1200:1 ( dostizuci 3000:1 u trenutku pisanja ovog teksta) pomocu optimizovane color-resist implementacije i novog dizajna pixela. Rezultat je vise prijatnije iskustvo gledanja kod potrosaca, cak i kod prigusenijih slika. Ova tehnologija visokog kontrasta takodje moze da pruzi siroke uglove gledanja do 178 stepeni. AMVA, za koju kompanija veruje da je najkonkurentnije resenje u tehnologiji male ispranosti boja, je primenjena na AUO panele u dijagonalama od 32" do 42", i koja je privukla siroku paznju medju globalnim imenima kompanija u Sjedinjenjim Drzavama, Evropi i Japanu.

AMVA jos uvek ima ogranicenja u praksi, i jos uvek pati od promena u kontrastu kada se pomerite iz centra ekrana, kao kod VA matrica. Dakle uglovi gledanja nisu toliko siroki kao kod IPS tehnologije i AMVA tehnologija je cesto odbacena kod poslova gde je tacnost boja kriticna. Nivoi kontrasta su spremni da budu veoma visoki ali izgleda da mnogi desktop monitori i televizori imaju samo prosecan kontrast u odnosu na P-MVA i moderne TN Film panele, i ne prelaze nivo kontrasta PVA matrice. Ipak, neki od skorijih AMVA modula koji su upareni sa W-LED osvetljenjem nude zapanjuci kontrast od >3000:1. Vreme odziva ostaje konkurentno i u liniji sa napretkom napravljenim sa P-MVA generacijom panela. Medjutim, odziv i dalje nije toliki kao kod overdriven TN film i IPS matrica.


PVA Technology (Patterned Vertical Alignment)

PVA je razvijen od strane Samsunga kao alternativa MVA panelima. Parametri i razvojne metode za PVA i MVA panele su toliko razlicite da PVA zaista moze da se posmatra kao nezavisna tehnologija.

Tecni kristali u PVA matrici imaju istu strukturu kao u MVA matrici - domeni sa varirajucom orijentacijom kristala dozvoljavaju zadrzavanje iste boje, gotovo bez obzira od pozicije gledanja korisnika i ugla gledanja. Uglovi gledanja nisu savrseni ipak, i kao kod MVA matrica kada gledate direktno u ekran, matrica gubi neke nijanse kada ste pomereni u stranu , koje se vracaju nakon sto vratite poziciju gledanja u normalnu. Ova promena kontrasta kada se pomerite iz centra, ili "black crush" kako se ponekad naziva, je razlog zasto neki entuzijasti kojima su bitne boje preferiraju IPS bazirane ekrane.

Najzad, postoji isti problem kod tradicionalnih PVA matrica kao kod MVA matrica - njihovo vreme odziva je raslo znatno kada je manja razlika izmedju pocetnih i zavrsnih stanja pixela. Opet, PVA paneli nisu imali ni blizu odziv kao TN film paneli. Sa uvodjenjem MagicSpeed-a (Samsungovog overdrive-a), vreme odziva je znatno poboljsano i uporediva su sa MVA panelima u ovom smislu na panelima slicnih specifikacija. I dalje ostaju malo iza TN Film panela za gaming upotrebu, ali overdrive je zaista doneo poboljsanje u ovoj oblasti.

Kontrast vrednosti su veoma dobre sa PVA tehnologijom. Prvo, PVA matrice su proizvedene od iskljucivo od strane Samsunga, i zato ne postoji varijacija u kvalitetu izmedju razlicitih proizvodjaca. Drugo, Samsung aktivno radi na poboljsanju kontrasta i vec sa nekim rezultatima: Monitori sa PVA matricama tipicno imaju veci kontrast od od 600:1 pa do 1500:1 ( statcni kontrast, ne dinamicki). Generalno gledano, PVA matrice su jedini tip matrica danas za koje su deklarisane vrednosti kontrasta cesto tacne i ponekad cak i vece nego sto je reklamirano. Vrednost dubine crne boje je dobra, i PVA paneli nude mnogo bolje vrednosti od TN Film i IPS panela. MVA i IPS vrednosti dubine crne boje se poboljsavaju, ali teze da budu malo preterane na papiru, poredeci ih sa PVA panelima kod kojih su ove vrednosti prilicno pouzdane.

Sve u svemu, za PVA matrice se moze reci da su poboljsana verzija MVA matrica. Bez ikakvih mana, osim onih koji su vec prisutnih u MVA tehnologiji, PVA matrice nude nesto bolji ugao gledanja, vece vrednosti kontrasta i mnogo predvidljiviji kvalitet izrade zbog toga sto se proizvode u postrojenjima samo jedne kompanije (Samsung). Pustanje filmova je jedna od slabijih tacaka PVA panela, pogotovo na samsungovim overdriven panelima. Smetnje i artefakti su cesti i PVA paneli gube kada se porede sa MVA panelima u ovom smislu.

Super Patterned Vertical Alignment (S-PVA)

magicspeed_2.jpg
magicspeed.gif


Vecina ovih je bazirana na uvodjenju “Magic Speed-a” ( Samsungovog specificnog RTC-a), koji nude poboljsana vremena odziva od tradicionalnih PVA matrica. Primetite da su neki PVA paneli vec koristili ovu tehnologiju ali svi S-PVA paneli je sa sigurnoscu koriste. Kao P-MVA paneli, ovi paneli su zaista samo nadogradnja postojece tehnologije, ali sa MagicSpeed tehnologijom su uspeli da ih naprave vise pogodnijim za gaming od starijih panela. Druga razlika je to da je struktura celije tecnog kristala u obliku bumeranga, deleci svaki pod-pixel u dve razlicite sekcije, svaka poravnana u suprotnim smerovima. Ovo je receno da je uradjeno da bi se poboljsali uglovi gledanja i reprodukcija boja kada se panel posmatra sa strane.

Dok su tradicionalno S-PVA paneli nudili 8bitnu dubinu boje, sada postoje novi 10bitni paneli.

s-pva_close2.jpg
s-pva_close1.jpg


Puna osvetljenost..................................................... Niska osvetljenost

Bliza inspekcija pixela koji cine S-PVA matricu otkriva sliku iznad. Dupli pod-pixeli se sastoje od dve zone, A i B, sa jednom koja se ukljucuje samo na visokoj osvetljenosti. Dakle, prva slika pokazuje crvene pod-pixele skoro pravouganog oblika dok druga slika pokazuje dva mala dela koja predstavljaju jednu zonu od svakog pod-pixela, druga zona koja je kompletno ugasena.

Ta struktura od dve zone razlikuje S-PVA od starijih PVA matrica koje su imale monolitan pod-pixel podeljen u cetiri domena. S-PVA matrica ima dve zone sa cetiri domena u svakoj, sto znaci ukupno osam domena za svaki pod-pixel. Ovo pomaze da spreci gamma shift efekat koji nastaje kada se ne samo kontrast nego i gamma ( uzajamnost izmedju video signala poslatog monitoru i rezultujucom svetlini ekrana ) menja kada se ekran posmatra sa strane. Zone pixela S-PVA matrice imaju takav oblik, polozaj i voltazu ( u najskupljim matricama koje se ugradjuju u televizore, dve zone jednog pod-pixela mogu da se kontrolisu nezavisno) tako da kompenzuju gamma shift jedna drugoj. Nazalost, gamma shift efekat nije skroz eliminisan u S-PVA matricama. Osim toga, ove matrice imaju jos jednu razliku u odnosu na PVA matrice. Njihovi uglovi gledanja su asimetricni: gamma shift efekat je veci sa jedne strane.
 
IPS tehnologija

In-Plane-Switching.jpg



IPS tehnologija je razvijena od strane kompanije Hitachi 1996 godine kako bi resila dve glavne ogranicenosti TN matrica u to vreme, male uglove gledanje i nizak kvalitet reprodukcije boja. Ime In-Plane Switching dolazi od kristala u celijama IPS panela koji leze uvek u istoj osi i koji su uvek paralelni osi panela ( ako ne uzimamo u obzir manje smetnje od elektroda). Kada se voltaza primeni na celiju, svi kristali te celije se okrenu za 90 stepeni. Inace, IPS panel propusta pozadinsko osvetljenje u njegovom aktivnom stanju a blokira ga u svom pasivnom stanju ( kada nije snabdeven voltazom ), tako da ako se tanki film tranzistor pokvari, odgovarajuci pixel ce uvek ostati crn, za razliku od TN matrica.

IPS matrice se razlikuju od TN Film panela ne samo po strukturi kristala, vec takodje i u polozaju elektroda - obe elektrode su na jednom podmetacu i zauzimaju vise prostora od elektroda na TN matricama. Ovo vodi ka nizem kontrastu i svetlini matrice.

Pricacemo o karakteristikama IPS matrica u sledecim sekcijama.

Super-IPS (S-IPS)

Prvobitna IPS tehnologija je postala osnova za nekoliko poboljsanja: Super-IPS (S-IPS), Dual Domain IPS (DD-IPS), i Advanced Coplanar Electrode (ACE). Poslednje dve tehnologije pripadaju kompaniji IBM (DD-IPS) i Samsung (ACE) i zapravo su nedostupne u radnjama. Proizvodnja ACE panela je stopirana, dok DD-IPS paneli dolaze od IDTech, zajednickim ulaganjem kompanija IBM i Chi Mei Optoelectronics - ovi skupi modeli sa visokim rezolucijama zauzimaju njihovo utociste, koje se nesto malo preklapa sa standardnim potrosackim trzistem. NEC takodje proizvodi IPS panele pod brendovima kao sto su A-SFT, A-AFT, SA-SFT i SA-AFT, ali su oni ustvari nista vise od varijacija i daljeg razvijanja S-IPS tehnologije.

Super IPS paneli su uglavnom proizvedeni od strane kompanije LG.Display ( nekada LG.Philips ) i oni su prosli kroz nekoliko generacija od njihovog zacetka. Prvobitni S-IPS je napravljen na snagama IPS dodavanjem naprednog vise-domenskog polozaja tecnog kristala. Izraz S-IPS je jos uvek siroko koriscen u modernim ekranima, ali tehnicki mogu da budu suptilne razlike cineci ih S-IPS, e-IPS, H-IPS ili p-IPS na primer.

ips_1.jpg


ips_vs_va.gif


S-IPS paneli su stekli najsire priznanje, uglavnom zbog truda jednog zajednickog ulaganja kompanije LG.Philips LCD ( danas poznatom kao LG.Display ), koja proizvodi dosta jeftine i kvalitetne 19", 20", 24" i 30" matrice. Osim visoke cene, vreme odziva je bilo jedna od ozbiljnih mana IPS tehnologije - prvi paneli su bili spori sa cak 60ms na oficijalnom crno-belom-crnoj tranziciji ( i jos sporije na sivo-sivoj). Srecom, inzinjeri su poboljsali puni odziv na 25ms i 16ms kasnije, i ovaj zbir je jednako podeljen izmedju vremena uzdizanja i opadanja pixela. Povrh toga, vreme odziva ne raste previse na crno-sivim tranzicijama u poredjenju sa specifikacijom, tako da neke starije S-IPS matrice su mogle da se mere sa starijim TN film panelima ( pre overdrive-a naravno ).

Neko vreme su S-IPS paneli ostali na ~16ms kao njihovom najboljem vremenu odziva na papiru. Medjutim, overdrive je stigao i na ovu tehnologiju ( sto LG.Display zove ODC -Over Driving Circuitry ) posle uspeha na TN Film, PVA i MVA panelima. IPS se ponovo uzdigao u poslednjih par godina nudeci odlicne citirana vremena odziva kao i odlicnu odzivnost u praksi. Neki moderni IPS paneli cak imaju vreme odziva kao TN film paneli u realnoj upotrebi.

ips_5.gif


ips_4.gif


IPS tehnologija je uvek bila na vrhu sto se tice reprodukcije boja i uglova gledanja. Tacnost boja je uvek bila jaka tacka, i na modernim ekranima IPS matrice mogu da prevazidju performanse TN Film i VA ekvivalenata. Uglovi gledanja su kljucna stvar u ovome, zbog toga sto IPS matrice ne pate od pomeranja kontrasta kada se gledaju malo pomereno iz centra sto mozete da vidite kod panela VA tipa. Ovo je razlog zasto je IPS generalno smatran kao bolji izbor za posao gde je tacnost boja jako bitna i profesionalni ekrani, kombinujuci odlicnu reprodukciju boje sa zaista sirokim uglovima gledanja ( 178/178 ). S-IPS paneli mogu da prikazu ljubicastu boju kada se gleda tamna slika iz sirokog ugla, i u nekim slucajevima dodatni ( i prilicno redak ) film se dodaje na panel da poboljsa dubinu crne boje iz ugla. Ovaj "Advanced True Wide" (A-TW) polarizer nije cesto koriscen, ali se moze naci na nekim NEC modelima vise klase na primer.

Jedini pravi problem S-IPS tehnologije tradicionalno je los kontrast ( otprilike 200:1, kao na prosecnoj TN Film matrici ) . U prevodu vidite tamno sivu umesto cisto crne boje. To nije toliko primetno preko dana, ali ako radite u slabo osvetljenoj sobi, mozete biti razocarani svetlinom crne boje ( povezano sa karakteristicnom ljubicastom nijansom kada gledate ekran sa strane ). Dubina crne boje je cesto problem sa S-IPS panelima. Medjutim, kontrast je znatno unapredjen i dubina crne boje je bolja kao rezultat. Bez obzira da li je dubina crne boje dobra kao na PVA/MVA panelima ili ne je sporno, ali tehnologije kao Digital Fine Contrast DFC ( dynamic contrast ratio control ) pomazu da poboljsaju dubinu crne boje. Jedna oblast koja ostaje problematicna za moderne IPS panele je prikazivanje filmova, ponovo sa smetnjama koje su prisutne, i samo akcentirane za teskim primenom overdrive tehnologija.

ips_2.jpg

ips_vs_va_3.gif



2) Tipovi pozadinskog osvetljenja kod panela


Pozadinsko osvetljenje je forma osvetljavanja koriscenog u ekranima tecnog kristala ( LCD-ovima ). Zbog toga sto LCD-ovi ne proizvode svetlo sami ( za razliku od Cathode ray tube (CRT) ekrana), oni trebaju osvetljenje da proizvedu vidljivu sliku. Osvetljenje moze da bude postavljeno sa strane ili iza LCD panela. Moderni LCD ekrani imaju ugradjen svetlosni izvor, i sastoje se od nekoliko slojeva. Pozadinsko osvetljenje je obicno prvi sloj otpozadi. Da bi se napravila slika, potreban je mehanizam da regulise intenzitet svetla pixela ekrana. Za ovo su koriscen svetlosni ventili koji kontrolisu kolicinu svetlosti koja dolazi do mete tako sto blokiraju njen prolazak na neki nacin. Najcesci element je polarizujuci filter koji polarizuje svetlo od izvora u jednom ili dva dijagonalna pravca i onda je propusta kroz drugi filter da blokira nepozeljno svetlo.

Tipovi pozadinskog osvetljenja u LCD televizorima se dele na dva glavna tipa:

- CCFL (Cold Cathode Fluorescent Lamps)
- LED (Light Emitting Diode) osvetljenje

white-led-backlight.jpg


Tipovi LED osvetljenja mogu biti:

Full-array without local dimming: Najredji od gomile ali najpoznatiji kao koncept. Ovi modeli su kao i svaki standardni LCD-bazirani televizori, osim cinjenice da je CCFL osvetljenje zamenjeno sa LED. "Full array" znaci da su LED-ovi smesteni iza celog LCD panela, ne samo po ivicama.

Odraz na kvalitet slike: Nema vece razlike u odnosu na standardni LCD.

Edge lit without dimming: Najcesci tip danas. Sanse su da ako vidite "LED Tv" reklamu, da je to upravo ovaj tip, koji je prvi siroko upoznat od strane kompanije Samsung u 2009-oj godini, a onda imitiran od strane ostalih proizvodjaca. Karakteristican je dizajnom tankih kucista - oko par cm ili manje u dubini koji podrazumeva smanjenu tezinu i lakse montiranje na zid, sve uz pravo na hvaljenje. Za razliku od full-array modela, LED-ovi na ovih televizorima su postavljeni po ivicama panela, i mogu da osvetle centar i druge oblasti koristeci takozvane "vodice svetlosti".

Odraz na kvalitet slike: Ne prevelika prednost nad standardnim LCD-ovima, i mogu da imaju jos vise problema sa uniformnoscu slike, kao sto su svetlije ivice u poredjenju sa sredinom.

Full-array with local dimming: Originalan i jos uvek najbolji tip. Postoje izuzetci, ali generalno, televizori sa ovim tipom LED pozadinskog osvetljenja su najbolji tipovi LCD-a koje mozete kupiti. Slicni su sa Full-array modelima ali ovde se individualne zone LED-ova mogu prigusiti ili osvetliti nezavisno.

Odraz na kvalitet slike: Mogu da imaju mnogo bolje nivoe crne boje i bolju uniformnost od normalnog LCD-a, ali takodje mogu da imaju problema sa "cvetanjem" ili zalutalo osvetljenje u nekoj meri.

Edge lit with local-dimming: Nova inovacija za 2010, trenutno dostupna na odredjenim modelima Samsunga, LG-a i Sony-a. Ideja je da se dozvoli prigusivanje ekrana u nezavisnim oblastima bez potrebe da se stavljaju LED-ovi iza LCD panela, vec samo uz ivicu.

Odraz na kvalitet slike: U testovima Samsung se pokazao relativno dobro dok LG nije, iako nijedan ni drugi nisu uspeli da pariraju kvalitetu slike full-array televizorima sa lokalnim dimming-om, i oboje su prikazivali vise "cvetanja".

SonyLCDs.jpg



3) Vreme odziva panela - Response Time


Vreme odziva LCD monitora, koje se takode naziva i latentnost, oznacava koliko brzo monitor prikazuje pokretne slike. Vreme odziva meri koliko brzo pojedinacni pikseli monitora menjaju boju (u milisekundama) – što je ovaj broj manji, to se pikseli brže menjaju.

Strucnije receno, vreme odziva je vreme potrebno jednom pikselu LCD ekrana da prede iz potpuno aktivnog crnog stanja u potpuno neaktivno belo stanje, pa ponovo u pocetno stanje. Medutim, u svakodnevnoj upotrebi, pikseli su retko u sasvim belom ili sasvim crnom stanju, tako da proizvodaci cesto prijavljuju brzinu kojom se pikseli menjaju iz boje u boju (što se takode zove i brzina „iz sive u sivu“). Udruženje VESA uskoro ce uvesti specifikacije za standardizaciju izveštaja o vremenu odziva, da bi se ti brojevi lakše poredili.

Brže jeste bolje.

Kako god da se vreme odziva meri, brže jeste bolje kada je rec o doživljaju gledaoca. Ako je vreme odziva LCD monitora presporo, pikseli nece uspeti da drže korak s informacijama koje im šalje graficka kartica racunara, pa cete videti dvostruku ili razmazanu sliku kao i digitalni šum. To posebno važi za igre, filmove i graficke programe.

Dok vecina proizvodaca preporucuje vreme odziva od oko 12-15 ms kao osnovnu vrednost za svakodnevnu upotrebu, vreme odziva se brzo spušta kako LCD tehnologija napreduje. Na primer, kompanija LG trenutno nudi veliki broj LCD monitora s vremenom odziva od 5 ms. Izuzetno nisko vreme odziva pomaže vam da u potpunosti iskoristite sve mogucnosti današnjih najnaprednijih igara, kao i video i grafickih programa – a pomaže vam i da održite korak sa sve bržim aplikacijama sledece generacije.


4) Brzina osvezavanja panela - Refresh rate


Da bi prikazivao pokretnu sliku, televizor mora da menja pixele koji se prikazuju na ekranu. Ovo je ono sto mislimo kada kazemo da televizor osvezava sliku - mora da "crta" slike toliko brzo da ljudsko oko ne detektuje taj proces. Da televizori ne mogu da osvezavaju pixele, oni bi bili sposobni da prikazuju samo staticnu sliku. To ne bio dobar televizor zar ne?

Standardan refresh rate televizora je 60 herza. To znaci da ekran prikazuje sliku 60 puta svake sekunde. Interlace-ovana slika ce ozvezavati neparne i parne linije 30 puta u sekundi svaki put u naizmenicnom obrascu. Takodje i kod ove brzine ne primecujemo da se ekran osvezava zato sto je prebrzo za nase oko da primeti.

Rani LCD televizori visoke rezolucije su imali odlicnu rezoluciju ali su imali probleme pri prikazivanju brzih slika na ekranu. Akcioni filmovi i sport su narocito zadavali probleme LCD televizorima. Slike su imale tendenciju da bude mutnije kako su kretale po ekranu. Plasma ekrani nisu imali isti problem, sto im je davalo prednost sto se tice brzo-pokretnog televizijskog materijala.

Resenje za LCD problem je bilo da se poveca refresh rate. Pre nekoliko godina, prvi 120hz televizori su pokazali potrosacima da dupliranjem refresh rate-a televizor moze da umanji problem mutnije slike. Do pocetka 2009, uredjaji sa 240hz su ili vec bili na policama ili najavljeni za prodaju.

Veci refresh rate nagovestava da televizor osvezava ekran vise puta svake sekunde. Da li brza stopa osvezavanja ima primetan efekat na dozivljaj gledanja posmatraca je subjektivno. Gledalac moze da ne razlikuje televizore koji osvezavaju na 120hz sa onim koji osvezavaju na 240hz.

Da li ste nekada koristili beleznicu ili flipbook da napravite prostu animaciju? Crtanjem malo razlicitih skica na nekoliko strana papira i gledajuci ih u brzim sekvencama, stvarate iluziju pokreta. Ako usporite proces, animacija postaje nejednaka i iseckana. Ali ako pomerate slike jednakim i brzim pokretima moze da bude ubedljivo. Ova iluzija stvara formira osnovu za film.

Standardan frame rate za film je 24 frejmova u sekundi. To znaci da svake sekunde filma koji gledate sadrzi 24 razlicite slike. Kao sto je pomenuto ranije, standard interlaced televizije ima refresh rate od 60h. U jednoj sekundi film prikazuje 24 slika, ali interalced televizija ce osvezavati 30 puta u sekundi za svaku parnu i neparnu liniju pixela. Razlika izmedju filmskog frame rate-a i refresh rate-a televizora zahteva specijalan proces nazvan 3:2 pull-down da uskladi te dve stope. Proces nije savrsen i kao rezultat filmovi mogu da izgledaju neprirodno i da slika podrhtava na televizoru. Entuzijasti kucnog bioskopa zovu ovaj efekat film judder.

HDTV sa 120hz ili 240hz refresh rate-om je drugacija prica. Mozete da podelite jednako 24 frejmova u bilo koji od ova dva refresh rate-a. Zbog ovoga, vas televizor ne treba 3:2 pulldown proces da uklopi filmski frame rate sa refresh rate-om. Kao rezultat dobijate tecnije iskustvno gledanja dok gledate materijal koji je originalno sniman na filmskoj traci.

Primer 120hz televizora u Americi i 100hz televizora u Evropi:

100hz opcija je zapravo 96hz (95.904hz) a 24hz zapravo 23.976hz. Fps=hz i obrunuto od sada pa nadalje.

23.976 se kod nas umnozava 4 puta da bi se dobio 95.904hz ( reklamirano kao 100hz jer 95.904hz nije bas okrugao broj koji ide u marketing)

23.976 se umnozava 5 puta u USA da bi se dobio 119.88hz ( reklamirano kao 120hz)

Kako radi kod nas 100hz opcija u Evropa a kako 120hz u Americi:

Evropa: 23.976x4= 95.904 4:4 pulldown

USA: 23.976x5= 119.78 5:5 pulldown

Evropa emituje u 50hz. Materijal namenjen za televiziju se snima u 25fps i koristi se 2:2 pulldown.

Amerikanci snimaju u 30fps (29.97) tako da istom metodom konvertuju to u 60fps (59.94).

Za HD filmove je nesto drugacije. Nasi televizori podrzavaju do 60hz nativno a tu se radi konverzija sa 23.976 na 59.94 a to se zove 3:2 pulldown. Tako najcesce i gledamo HD filmove, upravo pomocu te metode. Naravno, odluka je na nama i na mogucnosti televizora da 23.976 prikaze tako kako jeste, to se zove 24p mode.

Refresh rate je takodje vazan ako planirate da gledate 3-D materijal. Veci refresh rate dozvoljava televizoru da prikaze odvojene komplete slika potrebne da stvore iluziju dubine. Jedan metod prikazivanja 3-D materijala obuhvata prikazivanje naizmenicnog kompleta slika. Specijalan par 3-D naocara se sinhronizuje sa televizorom, dozvoljavajuci svakom oku da vidi samo jedan komplet slika odjednom. Vas mozak sklapa dva kompleta slika u jednu sliku koja se cini da ima dimenziju dubine. Dosta televizora na trzistu je danas sposobno da koristi ovu 3-D tehnologiju.

Kada kupujete LCD HDTV, pripazite na refresh rate koji ima.
 
5) 100hz, 200hz, 600hz?


brand.gif
200hz-logo.jpg
600hz-logo-186593.gif




Svaki snimak koji gledamo je sacinjen od hiljade "frejmova".Refresh rate, ili "Hertz" (Hz) je mera broja frejmova koji su prikazani na vasem TV ekranu svake sekunde. Da li se secate u vasim mladjim godinama, kada vam je bilo dosadno u skoli i kada ste crtali cicaglise u uglu svake strane u svesci, pa ste onda brzo prelistavali strane kako bi izgledao kao da se pokrece? Ovo je zapravo sta vas televizor radi da bi napravio pokrete na ekranu.

To je osvezavanje kroz frejmove da napravi pokrete. Kako brze prelistavate stranice u vasoj svesci - brza i glatkije ce figura cicaglise izgledati. Druga stvar, sto vise faza pokreta cicaglise nacrtate na svakoj stranici - prirodnije ce izgledati da se pokrece.

Da se vratimo na nase televizore - ako je isti princip primenjen, onda TV je sposobniji da vam prikaze glatkije pokrete ako moze da lista kroz frejmove brze. Dodavanjem dodatnih frejmova izmedju drugih frejmova - ovo utice da TV pravi glatkije prelaze od jednog frejma do drugog. Dakle, sto je vise puta ekran "osvezen" svake sekunde, glatkije ce pokreti na slici izgledati.

Standardan signal za emitovanje u nekim drzavama je 50hz. To znaci da slika na vasem digitalnom TV-u je osvezavana 50 puta u sekundi. 50hz je prilicno spora stopa, i moguce je da se vidi razmrljavanje (Blur) ili poskakivanje (Motion Judder) kada se gledaju brzo pokretni sportski dogadjaji ili akcioni filmovi, ali bilo koje scene gde se kamera pomera jako brzo. Tako da nacin na koji TV resava ovu stvar je da napravi posrednicke frejmove i da ih ubaci izmedju originalnih frejmova. Ovo se naziva interpolacija, ili 100hz Tehnologija.

"100hz tehnologija duplira broj frejmova prikaznih u sekundi sto pomaze u smanjivanju razmrljavanja i idealna je za gledanje akcionih filmova i sporta"

Motionflow_100Hz_More1.jpg


Nekim ljudima, 100hz pokreti mogu da izgledaju malo previse glatki u pocetku, ali kada se naviknete, moze biti veoma tesko da se vratite na 50hz TV, pogotovo na velikom ekranu. Danas, veci i veci televizori su postali prihvatljiviji po pitanju cena. Sad zato sto je slika veca, pocecete da primecujete stvari kao poskakivanje jos vise.

Vecina ovih velikih tankih ekrana su 1080p Full HD. Ovo znaci da je dosta informacija prikazano na ekranu, i sve te informacije trebaju da se pomeraju jako brzo da bi izgledale glatko. Na velikom televizoru koji radi na 1080p i 50hz, scene pomeranja kamere mogu da izgledaju da imaju dosta poskakivanja, zato sto se previse informacija slike pomera unaokolo po ekranu, i nase oci ce primetiti dosta artefakta pokreta. Esencijalno, dupliranjem broja frejmova, 100hz uklanja vecinu pokretnog poskakivanja.

Ako 100hz eliminise dosta poskakivanja, zasto mi treba 200hz opcija?

Motionflow_200Hz_More1.jpg


Interpolacija na 100hz je dobra, ali opet, sa dosta Full HD visokih rezolucijskih materijala kao Blu-Ray, igranje i skorije 3D tehnologijom, sada pristupno svakom domu, i 46"-65" LED ekranima koji postaju popularni zbog njihovog snizavanja cena - veca je dobi da vas TV duplira njegov trud osvezavanja. Dok 100hz sigurno otklanja dosta pokretnog poskakivanja iz LED i LCD televizora, sto je veci ekran, primetniji ce preostali artefakti biti. Tako je rodjena 200hz tehnologija.

Dodavanjem 3 dodatna frejma izmedju svakog postojeceg frejma, umesto kao jednog sto 100hz radi, 200hz procesori poboljsavaju glatkocu pokreta dalje i uspevaju da objekti izgledaju vise solidni. Cilj 200hz je da ucini objekte kao fudbaolsku loptu, ili bilo koje male objekte koji se krecu brzu po ekranu da spreci da gube njihov oblik, zamrljavaju ili pucaju kada se krecu preko ekrana. Ipak, nije toliko jednostavno kao samo dodavanje tri dodatnih frejmova. Procesor u televizoru trazi dva susedna frejma i onda napravi tri NOVA dodatna frejma izmedju njih.

Vracamo se na cicaglisu analogiju, ovo znaci crtanje cetiri puta vise cicaglisa koriscenjem cetiri puta vise stranica, i prelistavanjem kroz te stranice istom brzinom. Ova cinjenica, ipak, je gde neki 200hz uspevaju - ili jako podbace.

Zamislite da ste nacrtali cicaglisu na pedeset stranica, i da mozete da listate kroz te stranice u jednoj sekundi, a da ne preskocite stranicu, ujednacenom brzinom. Sad duplirate broj tih stranica, i nacicete da je teze da listate kroz tih celih stotinu stranica a da ne preskocite nekoliko - kamoli da odrzavate istu brzinu listanja. Dakle vas cicaglisa bi izgledao da se krece glatko, pa onda poskakivao, pa onda opet kretao glatko. Sada zamislite da to radite sa dve stotine stranica. Bilo bi mucenje, i sigurno bi preskocili odredjeni broj stranica dok prelistavate.Da kazemo na ovaj nacin - neki ljudi bi radili bolje taj posao od drugih.

Ovo je veoma tacno i za televizore. Postoje neki procesori koji rade mnogo bolji posao od drugih. Postoje 200hz procesori koji ne rade bas savrseno, i mozete da vidite neparne frejmove kako preskacu, puno netacnog i naizgled neprirodnog pokreta. Zato obratite paznju - nisu svi 200hz procesori napravljeni jednako!

Dosta Plasma ekrana reklamira 600hz - oni moraju da su tri puta brzi, zar ne?

subfielddrive_en.jpg


Ukratko - i ne bas! Sta 600hz Sub-Field Driving radi, sa 50hz izvorom kao sto se emituje u nekim drzavama, je da podele svaki frejm u 12 odvojenih frejmova, ili "sub-field-ova (pod-polja)", i onda ih pokazu pojedinacno na ekranu. Ono sto ne rade je da prave NOVE frejmove. Ovo znaci 12 sub-field-ova koje imate po frejmu u 50hz (frejmova u sekundi) napravi 600 frejmova u sekundi (50x12=600). Sto vise sub-field-ova imate po frejmu, tacnija ce reprodukcija boja biti i imace manje smetnji slike.

Tehnicki, 600hz sub-field drive nije direktno povezan, niti je njegova primarna svrha da eliminise pokretno poskakivanje.

Zasto proizvodjaci prave ovu konfuziju?

Zato sto Plasma vs. LCD tehnologija je jos uvek najveca debata sto se tice biranja televizora sa ravnim ekranom. Razlika u tehnologiji tera proizvodjace kao Panasonic, Samsung, LG i Sony da tesko promovisu karakteristike i dobrobiti njihovih ekrana kako bi privukli musterije.

Sto se tice koliko su LCD, i sada LED tv ekrani napredovali - ostaje cinjenica tog glatkog, prirodnog pokreta u brzim scenama - i Plasma je jos uvek superiornija.

Na nacin na koji Plasma tehnologija radi, 100hz ili 200hz nije korisna opcija za imati. Ali sa LCD i LED teskim marketingom 100hz/200hz, sa marketinske perspektive trebala im je cifra kako bi se borili protiv toga. Neki su ranije citirali cifru 100hz, ali kako su 200hz televizori postali ucestaliji, poceli su da citiraju vecu cifru broja sub-field-ova a to je 600hz.

Ista stvar se dogodila sa 1080p "Full HD". LCD proizvodjaci su uveli termine na njihove televizore - cisto iz marketinske perspektive - da pokusaju da odvuku paznju od cinjenice da je dobar Plasma TV davao vise "prirodnu" sliku.

U stvarnosti, plasma proizvodjaci malo dovode u zabludu u tome kako predstavljaju 600hz sub-field driving. U neku ruku oni govore kupcima da je njihovih 600hz opcija koja pomaze da otkloni pokretno poskakivanje (Motion Judder) tri puta vise od 200hz televizora.

Dok ovo nije direktno tacno - oni to koriste da promovisu veoma tacnu odliku plasma tehnologije - superiorno rukovanje sa brzim pokretima. Ovde postoji malo toga da "kotao naziva cajnik crnim" u prevodu optuzivanje nekoga da je kriv za upravo ono sto istice - sto se tice LCD proizvodjaca. Dok je tacno da je 200hz opcija dizajnirana da pomogne pokretu na televizorima sa velikim ekranima - cinjenica je da rezultujuca slika moze da izlgeda neprirodno tokom brzih scena, sto stavlja veliki upitnik na to da li ovo pomaze ili pogorsava ono sto kupac gleda. Ubacivanje frejmova koji nisu trebali da budu tu uopste, moze da sve ucini malo lazno, u vecini misljenja. Ako na to naidjete da li je najbolje ugasiti 100hz/200hz opciju za odredjeni film? U skorije vreme i ne bas. Detaljnije oko toga mozete procitati u sledecem delu 5) "Pokretna rezolucija - Motion Resolution"

Dakle sta je najbolje? 100Hz, 200Hz ili 600Hz?

Kada sve saberemo, za brzo pokretne prirodne pokrete, Plasma ekrani su jos uvek superiorniji. Oni ne trebaju da dodaju dodatne frejmove kako bi eliminisali pokretno poskakivanje (Motion Judder), tako da rezultujuca slika koja se dobija ne izgleda lazno ili neprirodno. Postoje plusevi i mane i za Plasma i LCD tehnologiju, misljenja ce uvek biti podeljena na jednu tehnologiju ili drugu, ali ako preferirate glatku, prirodnu sliku - iako je LCD i LED tehnologija napredovala jako dosta - Plasma ekran je jos uvek bolji izbor.


6) Pokretna rezolucija - Motion resolution


images_p06_img02.jpg



Pokretna rezolucija predstavlja koliko linija televizor prikazuje prilikom pokretne slike. Što je veci broj pokretnih linija (Motion resolution), prikaz slike u brzim scenama ce biti detaljniji i imace manje "motion blura" i "ghostinga". Prosek kod LCD televizora je 300 linija Motion resolution-a od mogucih 768 kod HD Ready 720p televizora i isto 300 od mogucih 1080 kod FullHD 1080p televizora. Kod televizora sa 100Hz/200hz ekranima, situacija je malo bolja. Sa High podešavanjem za opciju 100Hz kod Full HD 1080p televizora dobija se do 800 linija pokretne rezolucije, ali se tu potom javlja novi problem, koji izaziva interpolacija. Interpolacija je ubacivanje nepostojeceg frame-a izmedu dva vec postojeca frame-a da bi se dobio fluidniji prikaz i izbegao motion blur i motion judder.
Gledanje filmskog materijala sa ukljucenom opcijom High 100Hz u teoriji nije bilo preporucljivo jer je snimak ranije dobijao "video look" ili izgled snimka dobijen amaterskom kamerom. Još jedan naziv za ovo je bio "soap effect look" ili izgled sapunica (nama poznatijim kao “španske serije”).Nešto detaljniji opis je neprirodni izgled pokreta u filmu, kao da su glatkiji i ubrzani više nego što bi trebalo da budu. Nekada je za sportski materijal “100Hz opcija” bila odlicna, ali za filmove se izbegavala.

Izuzetke su napravili Samsungovi i LG televizori koji sada imaju manualnu kontrolu 100Hz/200hz opcije koju možemo tako namestiti da eliminiše pomenuti "video effect" sa snimka, time dobijajuci 800 linija pokretne rezolucije i u filmovima i za sportski materijal, sa dosta prirodnijim pokretima nego sa ranijim 100hz/200hz opcijama. Sto se ovoga tice jos uvek su Samsung i LG jedini proizvodjaci koji su unapredili ovu opciju dodavanjem manualnih kontrola opcije, sto ih cini jedinim proizvodjacima danas koji su omogucili normalno gledanje filmova sa ukljucenom 100hz/200hz opcijom.

Secate se price kako svi 100hz/200hz procesori nisu isti i da ne rade jednako dobro? U konkretnom slucaju Samsung glasi za najuspesnijeg proizvodjaca sto se tice 100hz opcije jer imaju najbolje 100hz procesore i odlicne algoritme zaduzene za interpolaciju frejmova, dok je njihov rival LG losiji sto se tice 100hz/200hz opcije jer njihovi algoritmi nisu na zavidnom nivou i prave vise problema u slici.
 
7) Sta je kontrast?


dynamic-contrast-11.jpg



- Staticni kontrast
- Dinamicki kontrast


Dinamicki kontrast od 3,000,000:1 je postao ucestao sa LED i Plasma televizorima. CCFL LCD televizori su dostigli kontrast od 150:000:1 dok su projektori za kucni bioskop dostigli cifru od 60,000:1. Ovi brojevi jos uvek rastu...

Sigurno, svi volimo brojeve - normalno sto vece to bolje - ali da li ove velike kontrast cifre zaista znace nesto na kraju?

Veliki brojevi se prodaju bolje, i to proizvodjaci znaju jako dobro.

Ova bitka brojeva je svuda, od upotrebe interpolisane, umesto prave opticke rezolucije slike u digitalnim skenerima i fotoaparatima, do skorasnjih 240hz i 480hz refresh rate-ova kod LCD-ova i 600hz sub-field drive-a kod Plasma ekrana. Kao da se proizvodjaci maksimalno trude da imaju najvece cifre da prenesu poruku kako oni imaju najbolji proizvod.

Ipak, cifre same po sebi ne znace nista, osim ako znate o cemu pricate, neko moze da pogresno shvati cinjenice.

Ista stvar je primenjiva na konrast. Do 2004, proizvodjaci televizora su dostigli 4,000:1 kontrast. Do 2007, cifre za kontrast su se popele na 15,000:1 a u 2008-oj smo prvi put videli 1,000,000:1 kontrast za LED i Plasma televizore. Sada imamo ogromne kontraste. Zaista ne postoji granica dokle ove cifre mogu da nastave da rastu.

A ipak stvar kontrasta je vise od samih brojeva. Osim cinjenice da vecina proizvodjaca televizora cesto zaboravi da odvoji staticki i dinamicki kontrast - neki proizvodjaci televizora obmanjuju korisnike tako sto citiraju ultra velike cifre za kontrast do kojih su dosli koristeci neodredjene metode. Njihova svrha je da pomognu prodaju njihovih proizvoda nad konkurencijom.

Ne kazemo da najskorije ogromne vrednosti kontrasta nisu tacne - vecina je verovatno tacna ako bi se merila u totalno mracnoj sobi bez ikakvih izvora svetlosti.

Ali...

Sta se zapravo meri od strane ovih proizvodjaca ekrana?

Da li ovo mracna soba predstavlja tipicnu okolinu u kojoj se gleda, i kako okolno osvetljenje utice na rezultirajuci kontrast uredjaja?

Koje su implikacije na vidljivi kontrast od strane oka - da li je to toliko koliko proizvodjaci nagovestavaju njihovim velikim ciframa?


Da li je vasa crna zaista crna?

Sta je kontrast: Definisanje i merenje vrednosti

Kontrast je odnos izmedju belih i crnih delova slike. Kontrast od 300:1 znaci da nivo osvetljenja ili svetline belih oblasti slike je 300 puta svetliji od crnih oblasti slike. Sto je veci kontrast, veca je razlika izmedju najsvetlijih belih i najtamnijih crnih koju uredjaj moze da proizvede.

Kontrast je jako vazan atribut kvaliteta slike koji utice na nasu sposobnost da spoznamo i svetlinu slike i detalje slike. Bez dovoljnog nivoa kontrasta, slika se cini monotonom sa crnim i belim bojama koje imaju nijansu sive boje dok su detalji slike izgubljeni.

Staticni ili dinamicki kontrast?

Staticni kontrast se odnosi na nativni kontrast uredjaja. On je mnogo vise vazan od Dinamickog uprkos tome sto je manji i predstavlja "pravi" kontrast, u prevodu najtamnije crne i najsvetlije bele boje koje ekran moze da prikaze u isto vreme.

Dinamcki kontrast se odnosi na najveci odnos izmedju najtamnije crne boje koje ekran moze da prikaze i najsvetlije bele boje koje moze da podnese u njegovom operacionom rangu ali ne u isto vreme.

Dinamicki kontrast koristi procesor unutar ekrana da analizira prosecnu sveukupnu svetlinu slike i shodno tome podesava intenzitet pozadinskog osvetljenja "u letu". Ovo pomaze da crne boje u dominantnim tamnim scenama budu skroz crne i da bele boje budu bele u svetlim scenama. Ako je ovo uradjeno kako treba, dinamicki kontrast daje utisak veceg kontrasta i vece dubine crne boje, dok ako ovo nije uradjeno kako treba moze da unisti prikaz crne boje do tacke gubljenja tamnih detalja.

Ipak dinamicki kontrast moze da izmeni ton boje, ili podesavanje gamma vrednosti ekrana i video signal "u letu" kako bi sto vecina smatra proizveo vise privlacniju sliku. Ali menjanjem ovih karakteristika znaci da prikazana slika nije obavezno tacna i verna prezentacija originalnog video signala. Ovo mozda nije problem sa video igrama i vecinom TV materijala, ali jeste problem sa materijalom umetnicke prirode.

Kao sto je ocekivano, dinamicki kontrast rezultuje u mnogo velikim ciframa i cesto je kontrast koji proizvodjaci televizora citiraju.


Napomena: Neke definicije za kontrast podrazumevaju da povecan kontrast pruza bolje suptilne detalje senke i povecanu paletu boje. Ovo NIJE tacno. Ove definicije ne uspevaju da odvoje izmedju sposobnosti uredjaja koji daje sliku da prikaze finije detalje slike za koji je potreban dovoljan nivo kontrasta da bi oko primetilo fine detalje, i suptilnu paletu senki i boja.

Sposobnost uredjaja da prikaze suptilne senke se dobija iz sposobnosti ekrana da prikaze razne nivoe intenziteta sive boje - poznato kao nijanse gradacije - od kompletno crne do kompletno bele boje. Ovo vise zavisi od sposobnosti sive-skale (grayscale) nego veceg kontrasta.

Takodje postoji pitanje uniformnosti sive-skale - sposobnost da zadrzi sve nijanse sive boje blizu D65 (ili 6500K) skale, preko celog ranga osvetljenosti da ocuva tacnost boja na svim nivoima svetline ili osvetljenja. Mnogi televizori to ne uspevaju - menjajuci se ka crvenoj u tamnim oblastima i ka plavoj u svetlim oblastima slike.

Ako zelite da citate dalje o kontrastu:


Merenje kontrasta

Dve metode najcesce koriscene od strane projektorske i video industrije da odrede kontrast performanse uredjaja su Full On/Off, i ANSI kontrast merenje:

Full On/Off je odnos izlaza svetla skroz bele slike (full on) i izlaza svetla skroz crne slike (full off). Ovo je najvise koriscena metoda merenja od strane proizvodjaca zbog toga sto doprinosi vecu brojku kontrasta - 25% do 100% vise od ANSI kontrast metode merenja za isti uredjaj. Neki proizvodjaci DLP baziranih ekrana bi nosili ovo merenje kontrasta sa "belim segmentom" okretanog tocka boja; ovo povecava izmerene cifre za osvetljenje bele boje (White luminance) i time dalje naduvava krajnji rezultat.

ANSI kontrast je meren sa obrascem od 16 naizmenicnih crnih i belih kvadrata - takodje poznato kao "sahovnica" test obrazac. Prosecni svetlosni izlaz od belih kvadrata je podeljen sa prosecnim svetlosnim izlazom crnih kvadrata kako bi odredio ANSI kontrast.

ansi-contrast.gif


ANSI kontrast predstavlja nacin koji je vise "fer" da meri kontrast jer prisustvo bele i crne boje u isto vreme je blize okruzenju stvarnosti od skroz crne ili skroz bele slike koriscene u Full On/Off merenju kontrasta. Ovo podrazumeva da je rezultat dobijen ANSI merenjem kontrasta vise realan.

Onda je jasno da kada poredimo kontrast vrednosti projektora kucnih bioskopa i video ekran uredjaja je glavno da poredimo isti tip kontrasta. Full On/Off kontrast ce uvek biti veca cifra od cifre ANSI kontrasta za isti projektor ili monitor.

Nazalost, nista nije obavezno u metodoligiji koriscenoj od strane proizvodjaca da mere performanse kontrasta. Jos gore, proizvodjaci nisu obavezni da kazu kojom metodom su dosli do citiranih vrednosti.

Ovo cini poredbu vrednosti kontrasta izmedju razlicitih uredjaja - pogotovo od drugih proizvodjaca - skoro besmislenom.

Nemojte biti zadivljeni sa VELIKIM vrednostima kontrasta

Pravljenje slike: Kontrast cinjenice ...i brojevi

Kontrast je vazan atribut za performanse ekrana ili video projektora i pomaze da slika "iskace" jer utice na nasu percepciju razlika boja odvojeno od svetline slike. Minimalni nivo kontrasta je potreban da oko spozna sliku kao "svetlom". Studije pokazuju da za binarnu crno-belu sliku, 2 je potreban kao minimalan kontrast za ugodno gledanje, dok kontrast 5:1 i 7:1 je potreban kako bi oko raspoznalo razlike u bojama.

Ipak, danasnji video projektori i televizori sa ravnim ekranima dolaze sa vise od minimalnog nivoa kontrasta. Poslednji kucni bioskop projektori of firma Sanyo (PLV-Z3000) i Panasonic (PT-AE3000U) imaju kontrast od preko 60,000:1. Jos impresivnije su najnovije Plasme i LED televizori sa njihovim mega vrednostima kontrasta. Plasma televizori kao sto su Samsung PN50B650 i LG 50PS80 dolaze sa citiranim 2,000,000:1 kontrastom, dok Samsung UN46B7000 ima citirani kontrast od 3,000,000:1!

Ipak, istina je da kontrast ne moze da se uzima kao pojedinac. Visok kontrast moze da dovodi u zabludu ako se ne koristi kako treba; i u reklamama moze da ispadne da bude laz.

Veci kontrast implicira da uredjaj ima vecu sposobnost da prikaze crnu kao "dublju crnu" umesto sive crne i to sa najsvetlijiom belom. Projektor za kucni bioskop sa kontrastom od 8,000:1 je vise sposoban da prikaze crni subjekat od onoga sa 800:1 kontrastom. Ali razlika u performansi izmedju ova dva bi samo bila primetna kada bi projekcija bila prikazivana u totalno mracnoj sobi, u kojoj ne postoji nijedan izvor svetlosti osim onog koji pravi projektovana slika.

Jednako vazno je da oko ne bi primetilo 10 puta poboljsanje u performansi kontrasta izmedju ova dva projektora. Umesto toga, primetljiva razlika u performansama slike izmedju ova dva uredjaja bi bila samo marginalna i primetna ako je soba u totalnom mraku.

Marginalna zbog toga sto ocna osetljivost kontrasta nije linearna. Dok je razlika u kontrastu izmedju 10:1 i 20:1 itekako primetna i razlika izmedju 100:1 i 200:1 jasno vidljiva, oko bi videlo razliku izmedju 400:1 i 800:1 kao malu promenu. I sve preko 1000:1 ne bi bilo primetno uopste.

I primetno je samo u totalnoj odsutnosti ambijentalnog svetla kao sto cemo videti dalje u ovom clanku, totalna odsutnost zalutale svetlosti u sobi je kriticna sto se tice performanse kontrasta. Ovo je retka situacija u svakodnevnom zivotu osim ako se gledanje vrsi u kontrolisanom okruzenju, kao sto je odvojeni kucni bioskop sa zidovima okrecenim u crno.

Ovo odsustvo svetlosti u performansi kontrasta je vazno kao nivo svetline koje oko raspoznaje kao crno u poredjenju sa najsevtlijim delovima slike, moze da bude toliko nisko kao svetlo reflektovano od crnih delova slike. Ovo se primenjuje bez obzira na to da li se slika prikazuje na platnu projektora ili na direktnim ekranima LCD ili plasma televizora.

Svako ambijentalno osvetljenje ce biti odbijeno od povrsine projekcionog platna, ili staklene povrsine ekrana, pretvarajuci crnu boju u ono sto se moze uciniti da ima neku nijansu sive. Ovo znatno smanjuje kontrast slike.

Direktni sistemi gledanja ipak imaju prednost da njihova performansa kontrasta je znatno manje pogodjena prisustvom svetla u sobi. Ovo je zbog toga zahvaljujuci optickim premazima na povrsini ekrana koji pomazu u blokiranju spoljasnjeg svetla da udje u ekran i koriscenjem crne pozadinske strukture u ekranu izmedju susednih pixela da blokiraju jos svetlosti da udje u ekran.

Prisustvo ambijentalnog osvetljenja i kontrast

1-lux-candle-light.jpg


Sa ovoliko svetla u sobi, nema razlike izmedju 900:1 i 10,000:1 kontrasta!

Prisustvo svetla: Kako bi bolje razumeli uticaj na prisustvo svetlosti u sobi na performanse kontrasta, razmotrite svetlo emitovano od strane samo jedne svece u sobi na metar udaljenoj od ekrana cija je dubina crne boje 0.1 cd/m2 u totalnom mraku. Ovo je dovoljno da promeni sliku od 10,000:1 projektora da izgleda kao slika koju daje 900:1 projektor.

Povecavanjem svetla u sobi na priblizno 30 LUX; odgovara svetlu emitovanom od strane male usijane lampe. Cifre kontrasta iznad 100:1 bi sada ispadale akademske cak i u slucaju video projektora sa relativno visokim 2500 ANSI Lumens ocenom svetline. Zasto?

Da bi odrzali "mali" 200:1 kontrast pod 30 LUX ambijentalnim svetlom, vas projektor mora da stvara vise od 6000 LUX za najsvetlije oblasti. Ali kako bi odrzali ovaj nivo svetline na recimo 100 inca dijagonalnom 16:9 ekranu, treba vam projektor sa minimum 16,000 ANSI Lumena. Vas 2500 ANSI Lumen projektor nikada nece odrzati 200:1 kontrast cak i u sobi sa prigusenim svetlom, a ne cak 10,000:1 kako je citirano sa vecim nivoom ambijentalnog svetla.

Nastavimo da se igramo sa brojevima! Da bi bolje razumeli celu stvar prisustva ambijentalnog svetla i njegovog uticaja na performanse kontrasta, razmotrite vrednost kontrasta od recimo 2,500:1 i maksimalni nivo osvetljenja od 250 cd/m2 za najsvetliji deo slike. Onda ce najmracniji deo slike imati osvetljenje od samo 0.1 cd/m2 u potpunom odsustvu ambijentalnog svetla.

Uvedimo prisustvo prigusenog izvora svetlosti u sobu i pretpostavimo da samo 5 cd/m2 ove svetlosti se odbija od povrsine ekrana.

Kontrast bi se promenio ovako:

= Belo osvetljenje / Crno osvetljenje

= (250 + 5)/(0.1 + 5) ili 255/5.1 = 50:1

Ovo znaci da se nas kontrast promenio od originalnih 2,500:1 na samo 50:1!

Treba jako prigusen svetlosni izvor da bi ekran reflektovao 5 cd/m2 svetla. Sjajne povrsine ekrana kao kod CRT televizora mogu lako da reflektuju cak 80% svetla koje pada na ekran.

Onda je jasno da ako ne gledate vase filmove u totalno mracnom okruzenju, beskorisno je da brinete i da platite vise za uredjaj za vecim citiranim kontrastom.

Vazne stvari koje treba da razmotrite:

Kontrast i Svetlina: Kao sto je prethodno receno, kontrast ne stoji sam po sebi! Veci nivo svetline slike bi pruzio bolji percepirani kontrast za fiksni nivo ambijentalnog svetla. Ovo znaci da projektor sa manjim kontrastom ali sa vise Lumena, u odredjenim svetlosnim uslovima, moze da pruza bolje performanse od onog sa vecim kontrastom ali manjim nivoom svetline.

Bioskop: Interesantno je kako danasnja bioskopska projekciona oprema ima veze sa kontrastom. Tipican kontrast je 1000:1; ipak ovo varira od marke i modela. Na primer, jedan od najpopularnijih digitalnih bioskopskih projektora, Christie CP2000 2K-3K-chip DMD DLP Cinema™, uprkos njegovim 35 triliona boja, ima kontrast od samo 500:1 ANSI, 2000:1 punog polja.

Napomena: Poredjenje ovde na performanse digitalnih bioskopskih projektora se odnosi samo na kontrast. Sto se tice rezolucije slike, tradicionalni 35mm i narocito 70mm filmski sistemi podrzavaju mnogo bolje detalje slike od danasnje profesionalne digitalne opreme.

Sivi tonovi: Dok je kontrast vazna osobina, kontrast sam ne pruza korisne informacije slike - samo raznovrsni nivoi sive pruzaju. To je performansa sivih tonova uredjaja - njihova sposobnost da prikazu raznovrsne nivoe nivoa osvetljenja - to je najbitniji atribut da razmotrite. Veci broj sivih skala ili senke gradacije podrazumeva bolju sposobnost da prikaze suptilne detalje u tamnim ili svetlim scenama, dok pravi siroku paletu boja. Bez nijansi sive boje, sam kontrast je beskoristan u pruzanju informacija slike.

Vase oci su ogranicavajuci faktor!

Ljudsko oko: pitanje samo po sebi!

Oko nije apsolutni senzor - sta oko vidi su razlike u svetlini. Za razliku od elekotronskih senzora u digitalnim sistema slike - koji su apsolutni u svom odzivu, oko ima dinamicki odgovor na kontrast - vise poznato kao dinamicki opseg. Ovo menja celu jednacinu u kojoj sta je zaista bitno - ne neki nerealisticni visoki kontrast, vec kako je slika percepirana od strane oka. Zasto?

Oko je ekstremno slozen senzor sa mnogo vecim odzivom opsega od bilo kojeg filmskog ili digitalnog uredjaja slike. Ono je sposobno da funkcionise i na jako svetlom suncu kao i u veoma slabom svetlu tokom noci - to je opseg od preko 10 miliona prema jedan. U fotografskom pojmu to je 23 ipo stopova.

U isto vreme, nije moguce da oko vidi slabo svetlo od zvezde tokom dana. Sa fotografske perspektive, ovo je kao da kazemo da fotoaparat moze da radi u produzenom opsegu, ali ceo operacioni opseg je postignut pomocu namestanja ISO brzine, podesavanja otvora blende, i vremenu izlaganja.

Ista stvar je sa okom; u bilo kom trenutku, oko moze da vidi od 400 do 800:1 opseg u detektovanju kontrasta. Neko moze da vidi do 1,000:1 i mozda malo vise, ali oko ne bi detektovalo razliku iznad 1,000:1. Za sve iznad toga, bele bi bile previse svetle i crne bi bile previse tamne da bi oko razlikovalo dalje detalje.

Siri dinamicki opseg oka je moguc dok se oko pomera, ono ponovo podesava njegovu izlozenost i hemijski i podesavanjem duzice. Tokom vremena, moguce je da oko razluci kontrastni opseg (nesto kao dinamicki kontrastni opseg kod HDTV-a) od 1,000,000 do 10,000,000:1.

Ali sposobnost oka da detektuje kontrast zavisi od svetline scene, sa osetljivoscu kontrasta oka se spusta na otprilike 8% od svog maksimuma na malim nivoima svetla; osetljivost oka takodje opada sa manjim kontrastnim subjektima.

Da zakomplikujemo stvar, Contrast Sensitivity Function (CSF) oka nije linearna - i ona se toliko spusta sa smanjenjem svetline, postoji nivo svetline iznad koga osetljivost kontrasta oka ponovo opada. Procenjuje se da je osetljivost oka 600 puta manja u jakom suncevom svetlu.

Na niskim nivoima, oko je sposobno da integrise informacije slike u periodu od 15 sekundi kako bi uspelo da vidi slabo osvetljene subjekte (kao kada povecate izlozenost kod fotoaparata da snima informacije o subjektu na niskim uslovima osvetljenja).

Ipak, za pomeranje iz jednog svetlosnog opsega u drugi potrebno je vreme da se oko privikne. Tamno priviknuto oko bi moglo da vidi slabo osvetljenu zvezdu na nebu, ali za ovaj proces usvajanja tame je potrebno 30 minuta da se zavrsi - pod uslovom da niste bili izlozeni jakom suncevom svetlu tokom dana, inace je verovatno potrebno do citavih sat vremena da se usvajanje zavrsi. Gledanje svetlog subjekta od strane tamnog priviknutog oka bi ubilo sposobnost nocnog osmatranja.

Ovo podrazumeva: Prvih 30 minuta tokom filma nisu najbolji sto se tice osetljivosti kontrasta. Jos vise, gledanje svetle scene u filmu ne bi pomoglo kada bi se sledeca tamna scena pojavila!

I ako ovo nije dovoljno, postoje drugi faktori takodje koji uticu na nasu percepciju kontrasta. Na primer, oko percepira veci kontrast kada gledamo staticne scene nego sto to cini kada gledamo pokretne, cak i kad ove pokretne imaju slican kontrast onim staticnim scenama.

Takodje postoji pitanje kontrastnog osetljivosti oka sa prostornim frekvencijama. Tehnicki gledano, prostorna frekvencija je broj ciklusa naspramnog oku po stepenu vida.

spatial-frequency.gif


Moze se smatrati kao praznine izmedju susednih delova slike koji variraju u kontrastu. Postoji tacka iznad koje povecavanje prostorne frekvencije, kao smanjivanje raskoraka izmedju susednih delova slike, smanjuje osetljivost oka na kontrast cak i ako nivo kontrasta slike ostaje isti.

Sta je sa gubitkom osetljivosti kontrasta kako starimo? Kolicina svetla koja stize do fotoreceptora oka se smanjuje kako starimo; ovo utice na odziv ociju na svetlinu i percepciju kontrasta.
 
Sta ja zapravo cela diskusija ovde?

Nemojte se zanositi velikim ciframa kontrasta. Dinamicki opseg oka je limitirajuci faktor; u bilo kojoj situaciji, necete moci da percepirate kontrast preko 1,000:1 - bez obzira na tehnologiju.

Jednako bitno je da prisustvo minimalne kolicine svetlosti cini da projektor kucnog bioskopa ili direktnog ekrana uredjaja sa velikim nivoom kontrasta cini da se ponasa kao onaj sa mnogo manjim nivoom. Direktni sistemi kao HDTV su manje pogodjeni u ovom smislu, ali njihove crne boje ce ipak stradati u visoko osvetljenoj okolini.

Odlucite se za projektor visokog kontrasta samo ako mozete da gledate sliku u svetlosno kontrolisanoj sobi. Uprkos onom sto moze da se cini kao velika razlika izmedju termina kao sto 1,000:1 i 1,000,000:1 kontrasta, morali bi da gledate sliku u totalno mracnoj sobi da bi primetili razliku u performansi slike. Placati vise samo da bi se uzivali u vecem kontrastu je samo bacanje novca.

Zakljucak: Brojevi su tu da zadive i pomognu ljudima iz marketinga da prodaju proizvod. Citirane vrednosti kontrasta vam ne daju nikakvu informaciju o sposobnosti video projektora ili HDTV-a da prikaze sliku sa zivoliki bojama i sivim skalama. Radije, jedina informacija o kontrastu moze da pruzi je koliko
"bele" mogu da budu svetlije od "crnih"!


8) Meni slike i opcije


Samsung-LN32B360-menu-main.jpg



Ovo se odnosi generalno na samsung televizore ali je upotrebljivo i na drugim markama.

Mozete da imate najbolji televizor na svetu ako sliku drzite na Dynamic i Backlight 10 , sa sharpnessom 100 i ukljucenim svim mogucim Noise reduction filterima. Sa takvim podesavanjima naravno da cete dobiti sliku koja je mnogo gora od CRT televizora.

Ako prekopirate tudja podesavanja, slika vam naravno nece biti ista jer su ih oni ili podesavali u sobi koja je svetlija/tamnija i jednostavno vole da im slika bude takva i takva. Druga stvar je to da su vrednosti podesavanja slike u servisnom meniju malo drugacija za iste modele, a itekako drugacija za modele koji su proslogodisnji ili su skroz razliciti model od onoga sto podesavate. Ono sto je u servisnom meniju direktno utice na podesavanje slike koje radite u normalnom meniju.


- Mod slike: Gledajte da vam to bude Movie mod jer je on najbolji od ponudjenih.

- Backlight: U mracnijoj sobi treba da bude oko vrednosti 3. Moze da ide do 5, ali preko te vrednosti u mracnijoj sobi nemojte nikako da idete. Ni u svetlim sobama ne bi trebalo ici preko 5. (za modele koji idu do vrednosti 10)

- Contrast: On treba da vam bude u granicama izmedju 90-100, nikako ispod jer on drasticno utice na kvalitet slike i dubinu crne boje. Na profesionalno kalibrisanom televizoru ta vrednost treba da bude maksimalno blizu broja 100, otprilike 98 je neki optimum. Ako vam je tolika vrednost prevelika, onda ostala detaljnija podesavanja slike vas sputavaju.

- Brightness: U granicama izmedju 45-55, nemojte ici vise ili nize.

- Shapness: Sharpness 0 . Iskljucivo vazi za Samsung televizore, korekcija sharpness-a je drugacija kod drugih proizvodjaca. Ovo moram da boldujem jer je opsta zabuna oko ove opcije. Vrednost Sharpness-a treba uvek biti 0 i samo 0. Povecavanjem sharpnessa ne poostravate sliku, pogorsavate je jer dodajete "Artificial contouring information". . Ovo vazi samo za Samsung televizore, Sharpness na ostalima je nesto drugacije. Realno bi trebalo da izbace ovu opciju na samsungu jer samo zbunjuje ljude.

- Colour: Ako vam ova opcija nije grayed out treba da bude oko vrednosti 50 ili malo vise.

- Tint: Isto ako vam nije grayed out treba da bude G 50 R50, u prevodu ravno na pola da ne bude jedna boja izrazenija od druge.

- Black adjust ili Black tone: Vestacka opcija, treba je staviti na Low ili OFF.

- Shadow Detail: Vidim da je to nova opcija, ja je nemam na svom televizoru. Treba da bude na -2.

- Dynamic contrast: OFF . To je vestacki contrast koji ne doprinosi nicemu, cini sliku vestacki svetlijom. U najgorem slucaju ga mozete drzati na Low ali ne bih preporucio.

- Gamma: Jako zavisi od ostalih podesavanja. Moze da vam bude tamna slika pa da stavite na +1 ili svetla pa da bude na -1. Pogledajte sta vam odgovara.

- Colour space: Auto ili Native. Ne znam da li C530 ima detaljno podesavanje Colour space-a ali ako ima nemojte ga cackati jer je to za profesionalno podesavanje slike, i nista vam ne znaci bez opreme za kalibrisanje.

- Flesh Tone: 0

- Edge Enchacement: OFF

- Colour tone: Warm 1 ili Warm 2, sve zavisi od podesavanja.

- Size: 16:9 ili za nase programe 4:3 ako vam ne smetaju crne linije sa strane. Screen fit za PC podesavanje ako je omoguceno.

Svaki filter koji poboljsava sliku je vestacki i zapravo je pogorsava, sve to treba na OFF da stoji.

- Digital Noise Filter: OFF
- MPEG Noise Filter: OFF

- HDMI Black level: Ovo treba da stoji na Normal
- Film mode: Za ovo nemam pojma jer ga nemam na svom tv-u. Nasao sam na internetu sta radi: "Sets the TV to automaticaly sense and process film signals from all sources and adjust the picture for optimum quality". Zvuci mi kao da tv skapira da je pusten filmski materijal i da on sam bira optimalnu sliku. Ja bih ovu iskljucio jer tv nije pametniji od vas, vi hocete sliku kakvu ste je namestili

- White Balance: Ovo je takodje ostavljeno profesionalncima sa odgovarajucom opremom kao sto je colorimeter, vi samo mozete da nagadjate da li je dobro ili nije. Ja ne bih licno dirao od onoga kako jeste jer mozete da prenaglasite jednu boju i slicno.

To je valjda to. Kako sam ja podesio svoj televizor? Ovako: http://www.avforums.com/forums/9488822-post2.html. Zasto sam ga podesio tako iako sam vam pricao da ne moze slika da bude ista? Pa jednostavno, imam njegova podesavanja iz servisnog menija. Ono sto je covek dobio profesionalnom kalibracijom te vrednosti sam ja iskopirao i imam maksimalno mogucu tacnu sliku koliko je to moguce.

Ako pogledate malo blize u tom postu koji sam linkovao videcete da postoje drugacija podesavanja za SD i HD materijal. Ovo bi trebalo i vi da uradite i da sacuvate druge vrednosti naprimer za jedan izvor na kome gledate kablovsku ili slicno, a na drugom izvoru gde gledate HD materijal da stavite druge vrednosti.

Jos jedna stvar gde bi mogli da naucite nesto oko podesavanja slike je u temi za podesavanje slike A656 modela. Tema je dobila cak dva nastavka jer televizor u to vreme bio jedan od najpopularnijih. Jedina tema za koju znam da je neko profesionalno kalibrisao televizor i podelio sa ostalima. Ko zna engleski i ne mrzi ga da cita evo:

http://www.avforums.com/forums/lcd-t...gs-thread.html
http://www.avforums.com/forums/lcd-t...-part-2-a.html
http://www.avforums.com/forums/lcd-l...ml#post9488822


9) DLNA


images



Sedeti zavaljeni u fotelju je definitivno najbolji nacin gledanja video materijala, i dok postoje mnogo razlicitih nacina da pustate video na PC-u, korisnici koji traze da sede ispred televizora umesto tastature su imali jako malo nacina da streamuju materijale do relativno skorijeg vremena. Srecom, desila se eksplozija u media streaming uredjajima, i zahvaljujuci tehnologiji nazvanoj DLNA, streamovanje materijala u kucnom okruzenju zahteva sve manje i manje truda.

digital-living.jpg


DLNA je skracenica za Digital Living Network Alliance, i definise standard za filmove, slike, muziku i ostale materijale od uredjaja do uredjaja. DLNA serveri mogu da skladiste materijal na jednoj lokaciji i bez velikog namestanja ili podesavanja, mogu da streamuju materijal na sve DLNA omogucene playere, kao sto su PS3 i Xbox 360. Velika poenta iza DLNA je da odbaci sva velika namestanja, i da napravi jednostavan nacin da korisnici dobiju materijal iz jednog uredjaja u drugi.

Da bi ste poceli sa DLNA, nadjite odgovarajuci server za vasu mrezu. Dok mnogi standardni Windows Media Center racunari rade sa standardom, nama se svidja ideja koriscenja Network Attached Storage (NAS) uredjaja da skladistimo sav nas materijal na jedno mesto. Zbog toga sto je centralno skladiste, svi vasi racunari mogu da mu pristupe da koriste i skladiste materijal, i DLNA omoguceni playeri mogu da pristupe materijalu iz NAS-a i da ga puste na vasem televizoru. Tipicno, NAS uredjaji su malo skuplji od normalnih eksternih hard diskova, ali umesto da ga ukljucujete u racunar, NAS uredjaji se prikljucuju direktnu u mrezu, sto omogucava da racunar ne mora da bude ukljucen svo vreme da bi servirao materijal.

Ako ste odlucni da ustedite nesto novca, Nero MediaHome je softversko resenje koji ce pretvoriti bilo koji Windows PC u DLNA server. Dobra strana ovoga je da korisnici nece morati da dupliraju materijal, i ako Windows Media Centar nije opcija, Mediahome ce odgovorati lepo.

Nebitno da li ste napravili softverski ili hardverski media server, pustanje video materijala ce definitivno zahtevati dodatni hardver. Dok je ne bi preporucili kao najbolju mogucu igracku konzolu, Sony Playstation 3 je definitivno jedan od najboljih komponenti kucnog bioskopa koje se mogu naci. Sa njegovim DLNA mogucnostima, konzola radi odlican posao streamovanja DLNA kompatibilnih medija, da ne pominjemo ugradjen Blu-Ray citac za pustanje filmova visokih rezolucija.

Druge opcije za DLNA player ukljucuju Microsoftov Xbox360, i neke skuplje opcije kao Pioneer BDP-HD1, koji ima opciju da bude i DLNA i Bluray plejer. Ako ste spremni da preskocite sve ove opcije, proizvodjaci od skoro stavljaju DLNA u novije HDTV-ove, tako da potrazite DLNA logo na njima, i preskocite sva ostala resenja sa eksternim plejerima.

DLNA nije mainstream tehnologija jos uvek, ali tehnologija iza nje je samo na godinu ili dve od masovnog prihvatanja. Ako imate veliku kolekciju muzike, slika, filmova ili imate PC bazirani DVR, DLNA moze da pomogne da streamuje materijal kroz vas dom.

Listu podrzanih DLNA uredjaja mozete naci na oficijalnom website-u http://www.dlna.org/products

Konkretan primer DLNA kod LCD televizora:

Šta DLNA Wireless opcija zapravo radi. Pomocu nje možete bežicno streamovati bilo koji Media sadržaj na televizor sa vašeg laptopa, mobilnog telefona sa DLNA softwerom, video kamere i slicnih uredaja. Primer je da želite da pustite neki film sa vašeg laptopa direktno na ekran televizora bez ikakvih kablova. Dovoljno je da pustite film na laptopu i televizor ce ga prepoznati i bežicno ga streamovati. Ako ne želite DLNA bežicnim, možete streamovati materijal putem Ethernet kabla. Dovoljno je povezati vaš računar sa televizorom i spremni ste za žično streamovanje. Veoma zanimljiva opcija!


10) Generalna pitanja


Sta je Ethernet port na zadnjoj strani televizora?

- Ethernet port na zadnjoj strani televizora moze da ima dve funkcije.

1) Da se koristi za streamovanje materijala putem LAN kabla pomocu DLNA opcije u televizoru.
2) Da se koristi za internet@TV opciju.


Sta je Internet@TV opcija?

Radi se o samsungovoj opciji na televizoru koja je nazvana “Internet@TV” (opcije kod drugih proizvodjaca imaju drugaciji naziv ali sve one funkcionisu na slican nacin). Na televizoru možete da downloadujete “Widgets”. Pomocu “Widgeta” imate ograničenu konektivnost sa internetom u vidu vesti, vremenske prognoze, Flickr servisa, pa cak i Youtube widget koji će vam se verovatno najviše svideti. Možete puštati klipove sa Youtuba direktno na vašem televizoru. Ove opcije su korisne, i za ovakve stvari će vam zameniti vaš PC, naravno ne u potpunosti. Navigacija je malo otežana jer nemate tastaturu i miša, već se navigacija vrši preko vašeg daljinskog upravljača. Naravno, da bi ste mogli zapravo nešto da otkucate, Samsung vam je obezbedio “On screen Keyboard”. Nije baš najbolje rešenje, ali bitno je da radi posao, ipak je ovo televizor.

Spisak Samsungovih aplikacija i widgeta za televizor mozete naci ovde http://www.samsung.com/us/pdf/apps-and-product-table.pdf


Sta je Servisni meni?

Servisni meni moze da vam pruzi detaljnije informacije o televizoru, o tipu panela, koliko je televizor bio ukljucen i slicne stvari. Sa servisnim menijem morati biti jako oprezni jer ako ne znate sta radite i slucajno promenite neku vrednost, mozete na taj nacin pokvariti televizor. Dakle samo oprez i pratite uputstva koje vam iskusniji ljudi daju.

Sta je 1:1 pixel maping?

1:1 pixel maping je video displej tehnika koriscena u nekim uredjajima kao sto su LCD televizori i monitori. Televizor koji je namesten na 1:1 pixel maping ce pokusati da prikaze ulazni izvor bez skaliranja, tako da svaki pixel koji je primljen je mapiran na jedan nativni pixel na ekranu. Ovo na primer omogucava maksimalnu ostrinu slike i teksta kada povezujete vas LCD televizor sa racunarom.

Sta je 24p mode?

24p mode je opcija na televizoru koja omogucava da prikaze filmove onako kako su izvorno snimljeni, a to je u vecini slucajeva u 23.976fps. Primer je da je velika vecina filmova prebacena na Blu-Ray format upravo u 24p, tako da se aktiviranjem 24p mode opcije izbegava 3:2 pulldown i konverizija 24hz>60hz.

Sta je Input lag?

Input lag je ulazno kasnjenje (lag), i opisuje se kao razlika u vremenu izmedju signala koji se salje na ekran i vremena gde se poslat signal zapravo prikaze na ekranu. Input lag se meri u milisekundama (ms).


Sta su DVB-T, DVB-T2, DVB-C, DVB-S tuneri?

To su digitalni tuneri koji se mogu naci u televizoru. Vecina televizora danas ima DVB-T i DVB-C tunere, ali postoje i oni sa DVB-S tunerom takodje. LCD televizori sa DVB-T2 tunerima za nase trziste ne postoje, ali to bi od 2012. trebalo da se promeni zbog digitalizacije i odabirom DVB-T2 kao zvanicnog standarda.

- DVB-T (Terrestrial) - omogucava pracenje digitalne televizije pomocu spoljne antene povezane na televizor.

- DVB-C (Cable) - Omogucava pracenje digitalne televizije pomocu kabla od kablovskih provajdera.

- DVB-S (Satellite) - Omogucava pracenje digitalne televizije pomocu satelitske antene.

Sta su MPEG2, MPEG4 dekoderi u televizoru?

- MPEG2 je ranije bio standard za dekodiranje digitalnog signala i omogucavao je dekodiranje signala samo SD rezolucije. U skorije vreme svi televizori imaju MPEG4 dekoder, koji moze da dekodira i signal HD rezolucije i da ga prikaze na vas televizor.

Pustanje materijala preko USB porta na televizoru?

Velika vecina televizora danas ima opciju da pusta razne formate slika, muzike, i filmova preko USB sticka ili eksternog hard diska povezanog na USB port televizora. Neki od tih filmova imaju DTS zvuk tako da zahtevaju DTS dekoder na televizoru da bi mogli biti pusteni sa zvukom. Samo Samsung televizori trenutno imaju DTS dekoder, ali od ove godine bi takodje trebao i LG da kupi DTS licencu i omoguci gledanje filmova sa DTS zvukom. Alternativa je da filmove sa DTS zvukom konvertujete u Ac3 kako bi ih vas televizor bez DTS dekodera mogao reprodukovati sa zvukom.

Otkljucavanje dodatnih opcija na televizoru?

Odredjeni modeli televizora se mogu "hakovati" izmenom opcija u servisnom meniju i time omoguciti dodatne opcije koje nisu predvidjene za taj model. Konrektan primer je otkljucavanje video playera i pustanje video materijala raznih formata preko USB porta koji se nalazi na televizoru.

WiFi na televizoru?

WiFi konkretno sluzi za DLNA opciju, ali WiFi prijemnik nije ugradjen direktno u televizor, tako da je potrebna kupovina dodatnog oficijalnog USB WiFi dongle-a kako bi vas televizor bio spreman da bezicno prima materijal koji ste mu uputili.

Sta je firmware upgrade?

Firmware upgrade je stavljanje firmware-a novijeg datuma od onog koji je originalno bio u vasem televizoru. Firmware upgrade se obicno vrsi skidanjem firmware fajla i stavljanjem na vas USB stick, ili kod nekih televizora ova procedura je moguca direktno preko mreze.
 
Svaka cast za trud! Verovatno najbolji i najopsirniji guide na forumu! Ode u sticky. :wave:

A sad ni vise ni manje ocekujemo slican materijal i za plazme. :D
 
Stvarno svaka cast. Vise nego zasluzen sticky. Respect! ,)
I +1 za plazme ako nadjes vremena ;)
 
Svaka cast matori za trud! Ovo ce biti prvo sto cu procitati na iPadu. :)
Platite mu ovakav guide za plazme. :p
 
Takodje svaka cast za trud, znanje i strpljenje da se ovako nesto napise. :)
 
Pridružujem se čestitkama uz jedan predlog da se svi komentari uključujući i ovaj posle određenog vremena obrišu i da se eventualno dopisuju samo stogo informacije vezane za temu
 
Hvala ljudi :) . Videcemo i za plasme da sklopim nesto, mada kod njih verovatno ne bi bilo ni blizu opsirno jer nemaju razlicite tipove panela, osvetljenja, odziv i refresh rate im funkcionisu malo drugacije. Kod njih generalno nema toliko stvari o cemu bi se pisalo, ako kapirate sta hocu da kazem.

Dobio sam i ponudu da opet pisem za Benchmark sajt u oblasti multimedije, ovaj put necu biti prekinut iznenadnim putovanjem u inostranstvo na duze vreme kao sto je to bilo prosli put :)

Nista jos nije zvanicno, trebam ove nedelje da se vidim sa Pecom da blize popricamo o celoj stvari oko pisanja, tako da ako sve prodje kako treba citacete o raznim uredjajima iz oblasti multimedije u tekstovima koje cu pisati :)

Pocetkom sledeceg meseca bi trebalo da stizu novi modeli lcd i plasma televizora za 2011-u, sto se odlicno poklapa sa mojim pisanjem za benchmark. Ono sto bih ja voleo je da pokrenemo ozbiljniju pricu za testiranje lcd i plasma televizora u kucnim uslovima, ne u prodavnicama televizora kao sto je do sada bilo, jer takvi testovi i nisu previse merodavni. Ako je to moguce kod nasih suseda na sajtu HDtelevizija, u principu je moguce uraditi i kod nas. Njima prodavnice daju televizore na odredjeno vreme da ih testiraju profesionalnom opremom u kucnim uslovima, a za uzvrat prodavnica koja im ustupi televizor naravno biva pomenuta i na taj nacin dobija reklamu, a moze se reci da je Benchmark sajt dosta popularan tako da bi im se isplatilo. Sve to ne bi bilo u pocetku kao na sajtu HDtelevizije jer zahteva ulaganje u opremu za testiranje, ali samo testiranje u kucnim uslovima uz neki polu-profesionalni colorimeter bi bilo odlicno za pocetak. Na to da se doda i neki kvalitetniji fotoaparat/kamera i imali bi osnove za ozbiljnije testiranje televizora.

Mene zanima sta clanovi benchmark foruma misle o svemu tome, o celoj prici oko ozbiljnijeg testiranja televizora kao sto mozete videti na sajtu HDtelevizije? Hteo bih da znam zbog toga ako ima interesovanja da pomenem Peci pa da vidi sta bi mogao da uradi oko svega toga, i da li je izvodljivo ili nije.

Naravno, neka ovo ostane neko vreme otvorena tema, pa posle cemo lako obrisati.
 
Merodavne odgovore na takva pitanja od "običnih" članova je teško dobiti jer sam siguran da većina ne zna (uključujući i mene) na koji način sajt tj. testovi ovde funkcionišu tj. koliko ljudi je na platnom spisku da li svaki moderator ili samo poneko ko je u testnom timu. Koliko je sve ozbiljno nisma ni shvatao dok neodgledah skoro reportažu na čini mi se B92
 
Apsolutno podrzavam da ti pises opise novih LCD ekrana, jer si mi ti 10x puta bolje objasnio koji TV da uzmem i zasto nego svi tekstovi zajedno na bench sajtu.
Mnogo to bolje objasnis da bude jasno prosecnom korisniku koji nije upucen u napredne opcije LCD-a.
Samo nemoj da te sponzori skroz iskvare (znas onu pricu oko placenih review-a? :p). Bez ljutnje bench ekipo. ;)
Jedva cekam tvoje opise OLED ekrana kad se pojave na trzistu, znam da to cekas dosta dugo.
 
Apsolutno podrzavam ideju o opisu novih tv-a,ali bih voleo da se vrse opisi razlicitih modela /tj.da se ne dupliraju dva opisa i na hd televiziji i na nasen sajtu/.Moramo priznati da je sajt hd televizija trenutno jedsan od boljih na teritorije bivse juge,sto se tice same teme HDTV.Naravno najvise bih voleo da dodje do neke saradnje izmedju dva sajta,ako je moguce.
 
I objašnjenja i odgovori su ti extra. Mislim da je dobro ako se može u kućnoj atmosferi nešto testirati, sigurno da je to realnija opcija nego prodavnice, pogotovu i izvor informacija za TV, jer je u prodavicama sve mahom na blureju, a ja sam hteo da vidim kako izgleda slika na kablovskoj, ili kad se uključi digitalna slika. Mislim da si Gizmore blizu naših pitanja pa bi zasigurno i odgovori bili mnogo zanimljiviji. I nije loše testirati i modele na zalasku karijere, oni su obično radili u prodavnici pa bi trgovci ih rado dali za test, a moguće da se negde u magacinu nalazi nekorišćeni primera za pristojnu lovu. Primera radi što ne bi kupio samsung b750 po ceni d450
 
Naravno, bice u opciji i stariji modeli sve dok postoje u prodavnicama da se kupe, u razumnom broju. Testiranje modela koji jedva moze da se nadje u prodavnicama nece imati toliku prednost kao testiranje novih i aktuelnih modela, u prevodu imace manji prioritet. Ja bih se prvo fokusirao na modele za 2011-u i pokusao da ih predstavim u sto vecem broju, a u medjuvremenu ako neki novi model trenutno nije dostupan meni na test, ugrabio bih priliku da testiram model i za proslu godinu.

Juce sam se nasao i popricao sa Pecom i Filipom i oni su spremni da ozbiljno poguraju pricu u oblasti multimedije. Slazu se samnom da bi testiranje televizora trebalo da podignemo na veci nivo, i da testove vrsimo u kucnim uslovima sa odgovarajucom opremom, i potrudice se da mi to omoguce. Trenutno trebamo da resimo pitanje opreme za testiranje i dobavljanja televizora na moju kucnu lokaciju ali sam uveren da cemo u tome biti uspesni i spremni do vremena pojavljivanja novih modela za 2011-u a mozda i ranije. U svakom slucaju ja cu vas obavestavati o razvoju situacije.
 
Svaka ti cast! Napisi i clanak za plazme, nema veze dali neko zna ili ne ako je odlicno imati i za njih na jednom mestu.
Koliko sam cuo TM vise nece uvoziti Panasonic, gde ces nabavljati nove plazme?
 
Odličan klip o načinu funkcionisanja LCD ekrana.

[youtube]jiejNAUwcQ8[/youtube]
 
HDtelevizija poprilicno favorizuje Panasonic a najmanje testiraju Samsung koga ovde cini mi se najvise i ima. Koliko se secam imaju neki problem sa nabavljanjem Samsunga za testove.
 
Pobogu, Gizmore, pa ovo ne da može, nego mora da ide na sam sajt. Ne znam čemu postovanje toga na forumu!
 
Ovde bi valjalo dodati pojašnjenje za konektore kao i zvuk
 
Svaka cast ,inace planiram da kupim PHILIPS 42" 42PFL7606H/12 3d led ,i ovi tvoji tekstovi su mi pomogli u nekoliko stvari ,a pre svega da shvatim ono oko stream-ovanja direktno sa kompa .
 
Hvala, hvala :) . Malo sa zakašnjenjem od sedam meseci, ali nikad nije kasno. Često ljudi previde ovu temu, iako je sticky, mada i sticky se lako preskoči, jer je u vrhu, a ljudi iz navike skroluju dole pa ne vide.
 
Nikad pohvale nisu stizale na vreme :) Velikanima najcesce posthumno .. a evo mi malo kasnimo :d
 
Nisam od onih koji često komentarišu ali za ovo moram pohvaliti autora teksta. Gizmo, SVAKA ČAST. Kao prodavac ovih uređaja imam veliki problem da kupcima objasnim razlike između klasa, brendova i naravno tehnologija koje nam donose Plazma i LCD televizori. Iskreno, pročitavši ovaj tekst, koji je veoma edukativan, ponešto sam i ja naučio i pomoći će svima nama da mnogo bolje razumemo šta kupujemo i koje su prednosti ovih uređaja. Inače jedan od boljih i opširnih tekstova na našem jeziku, skidam kapu :Klanjanje
 
E stvarno svaka čast za ovo Gizmo(r)? Zar nisi bio Gizmor? :) Anyway veoma koristan tekst, i sada kada sam video na raznim mestima kako radi plazma i lcd mogu samo da kažem : živela plazma! :D
 
Sve pohvale na na tekstu i nadam se da ce se krenuti sa realnim testiranjima tv-a, pa da znamo sta je najbolje za kupovinu.:type:
 
Gizmo muci me dilema u vezi rastojanja gledanja tv kao i to da li je i 37" panel samsungovih tv S-PVA. Tv bih gledao na rastojanju oko 2m pod islovom da je tv na nosacu na zidu. Ako 37 nisu S-PVA nego neki drugi kako su se oni pokazali .Ovo pisem jer mi se cini da bi mi 37 odgovarale. Izgleda da je kod mene sve vanstandardno.:(
 
Nazad
Vrh Dno