Šta je novo?

Odnos izmedju mernih jedinica W i VA

Bojan84

Slavan
Učlanjen(a)
30.12.2007
Poruke
510
Poena
320
Mislim da ovde mogu da postavim ovi pitanje posto se koliko sam mogao da vidim snaga UPS-eva cesto oznacava sa VA (volt amper). E sad trebao bih da kupim neku vrstu UPS-a koji nece sluziti za napajanje PC-a vec ce sluziti za napajanje pumpe za centralno grejanje. Naime u slucaju nestanka struje taj pretvarac napona ili UPS ce iz autombilnoskog akumulatora od 12 V pretvarati njevov jednosmerni napon od 12V u nezmenicni napon od 220V kako bi pumpa radila. Taj pretvarac napona se namenski proizvodi i prodaje za ovu svrhu. Ono sto mene buni je oznaka za snagu ovog pretvaraca koja je izrazena u VA (volt amperima) i iznosi 200 VA. Moje pitanje je koliki potrosac moze maksimalno da se prikljuci na ovaj pretvarac odnosno koliko W (vati) moze na njega da se prikljuci. Snaga pumpe koje treba da se prikljuci iznosi 80W, pa me interesuje da li je pretvarac od 200 VA dovoljno jak da se na njega prikljuci potrosac od 80W, ili moram da kupujem jaci pretvarac.
Mozda pitanje nije prikladno za ovaj forum jer se pominje pretvarac napona koji nema namenu za PC, ali mozda i nije lose znati koji je odnos izmedju W i VA jer i neki UPS-evi imaju karakteristike opisane u VA.
 
Poslednja izmena:
znaci ovde je slucaj kada pretvarac ne igra neku ulogu

naime u ovom slucaju glavni adut bi bio akumulator od auta ( sto veci - jaci - to bolji ).
sa jacim akumulatorom moci ces da pokreces duze vreme pumpu od centralnog grejanja.

iliti:
sa 55ah( amper casova)na 12v ( akumulator od auta )imas 55ax12v po casu ili ti 660w snage, a za pumpu koja trosi 80w po casu to bi znacilo 8.25 casova neprekidnog rada ( pod idealnim uslovima ), znaci jaci akumulator = duzi rad pumpe. uredjaj koji vrsi konverziju struje sa 12v jednosmerno na 220v naizmenicno je daleko od ups-a, a 200va ili ti 200w visestruko prevazilazi potrosnju tvoje pumpe od 80w tako da tu ne bi trebalo da bude problema.

znaci umesto ups-a uzmi veeeEEeEeEEliki akumulator koji ce ti u toku nestanka struje voziti pumpu za centralno grejanje dugo dugo,a za konvertor se ne brini ako je kvalitetno uradjen.
 
Poslednja izmena:
Sad za konkretno pitanje, VA ili ti volt amper je jedinica koja se koristi u naizmenicnoj struji. Sad da ti ne objasnjavam detaljno, ali postoji aktivna i reaktivna komponenta snage. tebe zanima aktivna ili ti realna snaga i ona ti dodje 200*
937183999562389a4b5f0097afaed943.png
=141.4W
 
Poslednja izmena:
Za to sto tebi treba moze da posluzi skoro bilo koji UPS pa ti je najbolje da nadjes neki polovan sa losom baterijom, to je maltene dzabe.
 
Obratiti paznju na to da većina UPS uredjaja moze da radi sa jačom baterijom ali da konstrukcijski nisu predviđeni da rade na bateriji u dužem vremenskom periodu zbog pregrevanja. Pitanje je i kako se ponašaju prilikom punjenja akumulatora većeg kapaciteta od fabričkog.
Jednom prilikom sam usled nestanka struje koristio APC SUA750 za napajanje stone lampe od 50W i UPS je posle nekih sat vremena bio usijan, nisam smeo da stavim prst na gornji poklopac. Ubacivanjem nekog ventilatora u kućište UPS-a bi sigurno pomoglo da se isti oslobadja nagomilane toplote usled produzenog rada na bateriji.
 
Poslednja izmena:
Ne bih hteo da rizikujem sa obicnim UPS-em za kompjuter, jer pre svega mislim da stavim akumulator od 100 Ah. Kod mene ponekad struja zna da nestane po 5-6 sati, iako sam od elektrane udaljen svega oko 3 km :D.
 
Varijanta veliki akumulator+inverter je bolja od korišćenja UPS-a ali se javljaju dva problema, tj. nedostatka:

- treba rešiti punjenje akumulatora u periodu kada struje ima, što znači da je u priči neophodan i punjač akumulatora;

- potrebno je ugraditi odgovarajući relej koji će usled nestanka struje prebaciti napajanje sa el. mreže na akumulator+inverter (i obrnuto kada struja ponovo dođe) kako ne bi bilo neophodno to raditi ručno.

Ukoliko nemaš iskustva sa tim stvarima konsultuj nekog električara oko potrebnih delova i načina njihovog povezivanja.
 
Poslednja izmena:
Varijanta veliki akumulator+inverter je bolja od korišćenja UPS-a ali se javljaju dva problema, tj. nedostatka:

- treba rešiti punjenje akumulatora u periodu kada struje ima, što znači da je u priči neophodan i punjač akumulatora;

- potrebno je ugraditi odgovarajući relej koji će usled nestanka struje prebaciti napajanje sa el. mreže na akumulator+inverter (i obrnuto kada struja ponovo dođe) kako ne bi bilo neophodno to raditi ručno.

Ukoliko nemaš iskustva sa tim stvarima konsultuj nekog električara oko potrebnih delova i načina njihovog povezivanja.
Uredjaj koji hocu da kupim ima sve gore navedeno, puni akumulator kada struje ima (mislim da isto prekida punjenje akumulatora ukoliko je isti pun) i automaski prebacuje napajanje na akumulator kada struja nestane. Samo mi je bilo bitno koliki potrosac moze maksimalno da se prikljuci jer je pretvarac deklarisan na 200 VA.
 
Poslednja izmena:
Uredjaj koji hocu da kupim ima sve gore navedeno, puni akumulator kada struje ima (mislim da isto prekida punjenje akumulatora ukoliko je isti pun) i automaski prebacuje napajanje na akumulator kada struja nestane. Samo mi je bilo bitno koliki potrosac moze maksimalno da se prikljuci jer je pretvarac deklarisan na 200 VA.

Koji je to uređaj i gde ima da se kupi? I ja razmišljam o kupovini istog :wave:
 
znaci ovde je slucaj kada pretvarac ne igra neku ulogu

naime u ovom slucaju glavni adut bi bio akumulator od auta ( sto veci - jaci - to bolji ).
sa jacim akumulatorom moci ces da pokreces duze vreme pumpu od centralnog grejanja.

iliti:
sa 55ah( amper casova)na 12v ( akumulator od auta )imas 55ax12v po casu ili ti 660w snage, a za pumpu koja trosi 80w po casu to bi znacilo 8.25 casova neprekidnog rada ( pod idealnim uslovima ), znaci jaci akumulator = duzi rad pumpe. uredjaj koji vrsi konverziju struje sa 12v jednosmerno na 220v naizmenicno je daleko od ups-a, a 200va ili ti 200w visestruko prevazilazi potrosnju tvoje pumpe od 80w tako da tu ne bi trebalo da bude problema.

znaci umesto ups-a uzmi veeeEEeEeEEliki akumulator koji ce ti u toku nestanka struje voziti pumpu za centralno grejanje dugo dugo,a za konvertor se ne brini ako je kvalitetno uradjen.

Ovo je kako mali Djokica zamislja 'lektriku ;)

Slobodno prikljuci tu pumpu na uredjaj jer je 200VA vise nego dovoljno za nju (80W). nnnn je lepo razjasnio nedoumice.
 
sa 55ah( amper casova)na 12v ( akumulator od auta )imas 55ax12v po casu ili ti 660w snage, ahahaaaaa stvarno sam se lepo nasmejao (nisam skoro ovoliko)
 
civi šta ti tu nije jasno ?
ako treba pokušaću za tebe jednostavnije da objasnim ( bez brojeva i mernih jedinica ):laugh:
 
civi šta ti tu nije jasno ?
ako treba pokušaću za tebe jednostavnije da objasnim ( bez brojeva i mernih jedinica ):laugh:
U mernim jedinicama si i pogresio. Nije 660W već 660Wh, tj. nije u pitanju snaga već energija.

edit:
Što se VA i W tiče, prva jedinica označava prividnu, a druga aktivnu snagu. Odnos između njih nije konstantan, već zavisi od faktora snage.
 
Poslednja izmena:
Sad za konkretno pitanje, VA ili ti volt amper je jedinica koja se koristi u naizmenicnoj struji. Sad da ti ne objasnjavam detaljno, ali postoji aktivna i reaktivna komponenta snage. tebe zanima aktivna ili ti realna snaga i ona ti dodje 200*
937183999562389a4b5f0097afaed943.png
=141.4W

Da li to znaci da moj Mustek UPS deklarisan na 600VA i 350W (po navedenom proracunu dobijamo 425W) trosi skoro 100W za sebe, tj gubi toliku energiju :zgran: :zgran: (i zna li on sta bi u Africi dali za toliku struju 2 h 7 dana u nedelji? )
 
Poslednja izmena:
Da li to znaci da moj Mustek UPS deklarisan na 600VA i 350W (po navedenom proracunu dobijamo 425W) trosi skoro 100W za sebe, tj gubi toliku energiju :zgran: :zgran: (i zna li on sta bi u Africi dali za toliku struju 2 h 7 dana u nedelji? )

Da.

Svaki uredjaj koji radi na naizmenicu struju trosi jedan deo za sebe. Ovako, kada se radi sa naizmenicnom strujom komponente se predstavljaju kompleksnim brojevima. npr
ako imas da je napon V=5+j2 V i struja I=1 + j1 A, Dobijes da je snaga S= V*I =5 + j +2j + 2j*1j(j= koren iz (-1))= 3+3j mi mozemo da iskoristimo samo realan deo ove snage, dok reaktivan deo je bukvalno protracena energija. To je u principu faktor snage, sad Culi ste za PFC kod skupljih napaljanja, pa pfc je korekcija faktora snage. i ono kako da objasnim laicki menja reaktansu kola, da priblizi sto vise taj imaginarni deo 0.
 
Da.
Svaki uredjaj koji radi na naizmenicu struju trosi jedan deo za sebe. Ovako, kada se radi sa naizmenicnom strujom komponente se predstavljaju kompleksnim brojevima. npr
ako imas da je napon V=5+j2 V i struja I=1 + j1 A, Dobijes da je snaga S= V*I =5 + j +2j + 2j*1j(j= koren iz (-1))= 3+3j mi mozemo da iskoristimo samo realan deo ove snage, dok reaktivan deo je bukvalno protracena energija. To je u principu faktor snage, sad Culi ste za PFC kod skupljih napaljanja, pa pfc je korekcija faktora snage. i ono kako da objasnim laicki menja reaktansu kola, da priblizi sto vise taj imaginarni deo 0.

Svaki uređaj koji radi na bilo kakvu struju troši deo za sebe. ;) Pominjanje kompleksne notacije ovde više unosi zabunu, nego što razjašnjava stvari.
Pitanja za tebe.
Na osnovu čega si odredio cos(fi) ovih uređaja, i da li Bojanov i Zokijev uređaj imaju isti faktor snage? Sudeći po tvojoj formuli, svi uređaji imaju isti cos(fi).
Zar ne bi stepen iskorišćenja Zokijevog uređaj (kao i svakog drugog uređaja) trebao da se računa kao odnos izlazne i ulazne snage? On je izračunao da su mu gubici 100W samo na osnovu izlazne snage i ti si to potvrdio kao tačno.
 

Prilozi

  • formula.png
    formula.png
    571 bajta · Pregleda: 651
Poslednja izmena:

Prilozi

  • dijagram.jpg
    dijagram.jpg
    12.6 KB · Pregleda: 55
Svaki uređaj koji radi na bilo kakvu struju troši deo za sebe. ;) Pominjanje kompleksne notacije ovde više unosi zabunu, nego što razjašnjava stvari.
Pitanja za tebe.
Na osnovu čega si odredio cos(fi) ovih uređaja, i da li Bojanov i Zokijev uređaj imaju isti faktor snage? Sudeći po tvojoj formuli, svi uređaji imaju isti cos(fi).
Zar ne bi stepen iskorišćenja Zokijevog uređaj (kao i svakog drugog uređaja) trebao da se računa kao odnos izlazne i ulazne snage? On je izračunao da su mu gubici 100W samo na osnovu izlazne snage i ti si to potvrdio kao tačno.

Slazem se! cos(fi) nije nesto sto mozes da izracunas sablonski. to koliko ce da fazno bude pomerena struja u odnosu na napon, zavisi od izvedbe UPS-a, kvaliteta transformatora itd. Kod UPS-a se cos(fi) krece od 0.6 do 0.7. Vecina jeftinijih upseva ima faktor 0.6, dok se kod kvalitetnih krece do oko 0.7 Tako recimo Mustek 600VA ima cos(fi) 0.6 i realnu snagu 360W dok npr APC SmartUPS 600VA ima cos(fi) 0.7 i realnu snagu od 420W.

U ovom slucaju P zavisi od fi, tj koliko je kontrukcijom i izvedbom upsa uspelo da se dobije sto manji fazni pomeraj struje u odnosu na napon. Dakle fi se racuna tako kako si napisao, ali u ovom slucaju je P nepoznata, a fi je ono sto ces da dobijes kao posledicu efikasnosti konstrrukcije uredjaja.
 
Poslednja izmena:
Svaki uređaj koji radi na bilo kakvu struju troši deo za sebe. ;) Pominjanje kompleksne notacije ovde više unosi zabunu, nego što razjašnjava stvari.
Pitanja za tebe.
Na osnovu čega si odredio cos(fi) ovih uređaja, i da li Bojanov i Zokijev uređaj imaju isti faktor snage? Sudeći po tvojoj formuli, svi uređaji imaju isti cos(fi).
Zar ne bi stepen iskorišćenja Zokijevog uređaj (kao i svakog drugog uređaja) trebao da se računa kao odnos izlazne i ulazne snage? On je izračunao da su mu gubici 100W samo na osnovu izlazne snage i ti si to potvrdio kao tačno.

Ono prvo sto sam rekao kao 1/koren iz 2 je neki prosek za UPS uredjaje.
A samo sam mu potvrdio da zaista veliki deo snage se bukvalno baca.
formulu sto si napisao sa cosfi kako dobijes fi? fi dobijes iz odnosa realnog i imaginarnog dela. U principu sve je to isto, samo drugacije predstavljeno. faktor snage je odnos izmedju realne i reaktivne snage i cilj je da bude sto manji.
 
Ono prvo sto sam rekao kao 1/koren iz 2 je neki prosek za UPS uredjaje.
A samo sam mu potvrdio da zaista veliki deo snage se bukvalno baca.
formulu sto si napisao sa cosfi kako dobijes fi? fi dobijes iz odnosa realnog i imaginarnog dela. U principu sve je to isto, samo drugacije predstavljeno. faktor snage je odnos izmedju realne i reaktivne snage i cilj je da bude sto manji.

Ma jeste matematicki to sto kazes, samo sto je u ovom slucaju realni deo posledica fi, a nije fi posledica odnosa realnog dela i imaginarnog. Realni deo zavisi od fi, a ne zavisi fi od realnog dela.Dakle tek kada iz knostrukcijskog i dizajnerskog proracuna proizadje koliki ces da imas fi za taj UPS uredjaj , znaces kolika ce biti njegova realna snaga.

Mada mislim da je i ovo komplikovano za vecinu citalaca. A ovo su maksimalno aproksimirane formule. Stvarna racunica da proracunas fi, je poprilicno kompleksna i nimalo jednostavna, sa ogromnim brojem faktora koji mogu da imaju uticaj.
 
Poslednja izmena:
Ali fi ce ti zavisiti od napona. u tome je stvar, ti ne mozes da znas tacno fi dok ne prikacis uredjaj na mrezu.
 
Pa fi je fazni pomeraj izmedju napona i stuje. Kako mislis da neces znati koliki je fi????? Pa ako se uredjaj radi za 230V mrezu, kako neznas koliki je napon???

f_e3hq50pxw2sm_41a5f30.gif
 
Poslednja izmena:
Pa USP a i PSU se rade da rade od 110-230v i na 50 i na 60 hz. Mislim rasprava ide u glupom smeru. Covek je pitao oce mu uredjaj od 200 VA moci da izdrzi 80w. Ja sam rekao da ce moci do oko 140w tako da nema problema.

A razmisli o ovome, ako bi znali unapred koliki ce biti reaktivan deo, zasto samo nebi dodali induktivni, ili kapacitivni deo u kolu da svedu reaktansu na ~0
 
Pa USP a i PSU se rade da rade od 110-230v i na 50 i na 60 hz. Mislim rasprava ide u glupom smeru. Covek je pitao oce mu uredjaj od 200 VA moci da izdrzi 80w. Ja sam rekao da ce moci do oko 140w tako da nema problema.

A razmisli o ovome, ako bi znali unapred koliki ce biti reaktivan deo, zasto samo nebi dodali induktivni, ili kapacitivni deo u kolu da svedu reaktansu na ~0

Mislim da bi trebalo jos jednom da procitas to sto si napisao. :D
 
Poslednja izmena:
Sta da razmislim, na faksu a i u srednjoj skoli smo imali takve zadatke, ako imamo kolo ili neki uredjaj, koji radi na nekom napononu, dovesti reaktivnu snagu komponentu snage na nulu.

Isto, za svako kolo mozes da pogodis omega tako da mu reaktansu svedes na 0.
 
Ama UPS se uvek radi za odredjenu mreznu grupu. Nije ti to napajanje. Ako se radi da mu izlaz bude 230V 50Hz kako bi i sto bi imao potrebe da ga kacis na US standar 110V 60Hz?

Drugo ups je dizajniran da radi sa induktivnim potrosacima. Kakvo sad dodavanje kapacitivnog dela itd. Trafo koji se koristi u UPS-u je induktivni potrosac. Pa ne mozes kod UPS-a da radis PFC.... pobrkao si UPS sa napajanjem.
 
Nazad
Vrh Dno