Šta je novo?

Poliranje procesora, kulera, potova i WB blokova - Diskusija

Space nadjoh danas u gradu (ZR) "Farecla G10 extra fine grade liquid compound". Flasa je ista kao ona na tvojoj slici samo na njoj pise ovo sto napisah. Sta je to ako si upoznat? Unapred hvala. Pretpostavljam da sa tim ne moze da se radi.

A od smirgle najfinije sto sam nasao je P1200, ali rekli su da ce biti i P1500 i P2000 samo im nestalo trenutno.
 
Poslednja izmena:
umrli smo dok nismo stigli do te sredine, a tačka mi je pojela živce
Bole ruke :) kapiram ;) Hyper6... meni je to prvo pravo poliranje bilo. Kad kazem "pravo" mislim na to da sam ga doveo gotovo do savršenstva...secam se da je bila neka malo veca ogrebotina...puh :) sad me bole ruke kad se setim :p. Burazer mi se pokidao od smeha, dok mi je stari rekao da sam lud :). Tek kad sam ga nakachio i pokrenuo prime95 dobio sam rispekt.
 
Poslednja izmena:
Space nadjoh danas u gradu (ZR) "Farecla G10 extra fine grade liquid compound". Flasa je ista kao ona na tvojoj slici samo na njoj pise ovo sto napisah. Sta je to ako si upoznat? Unapred hvala. Pretpostavljam da sa tim ne moze da se radi.

A od smirgle najfinije sto sam nasao je P1200, ali rekli su da ce biti i P1500 i P2000 samo im nestalo trenutno.

To je to :) Evo u Beogradu bukvalno svaka veća farbara ima 2000 šmirglu ja danas uzeo, deset listova ;) i to preko puta moje zgrade.
 
Poslednja izmena:
a sta dobijas time sto sipas polir pastu na smirlg papir?
 
Mislis da je to isto?

Na tvojoj flasi pise "Farecla G10 Finishing Compound", a na ovoj sto sam ja nasao pise "Farecla G10 extra fine grade liquid Compound" i kosta 1980 din.

Znam, ali tvoja se ništa ne razlikuje, tj tvoja je samo malo veće gustine (otud i veća cena) stoga kako se koriste kapi, onda samo malo više ostavi krpicu vlažnom, ili šmirglu, no samo ti to uzmi i nemaš brige. :wave:
 
sve je ovo lepo što se neko potrudio da napravi ovo uputstvo ali ja imam par pitanja za potpisnike ili koga god već:

1. Dali je neko ovde od Vas po struci dipl.maš.ing i to da se bavi stvarnom mašinskom proizvodnjom preciznih delova ... a ne recimo grejanjem, automatizacijom i drugim oblastima mašinsta

2. I dali znate značenje pojmova Ravnost i Hrapavost nekog mašinski obrađenog dela i šta je tu bitnu i koliko od ova dva pojma

3. I kako postići i kako utvrditi Ravnost ? Plastičnim Lenjirom pa makar on bio i Rotring ... a osnova za poliranje je komad stakla ... a šta ako je to staklo krivo 2-3 mikrona !!!??

Poliranje ljudi mora da se izvodi na besprekorno ravnoj površini tj mora biti PREBRUŠENA, a staklo to sigurno nije. Glatkost tj hrapavost podloge na kojoj se polira nije preterano bitna, a naravno nešto što je brušeno je prilično glatko a zna bogami i da sija. Hrapavost dakle nije bitna jer ionako ne polirate sa podlogom nego na nju stavljate vodenu šmirglu.
I što duže polirate to vam je manja ravnost jer ma koliko se vi trudili uvek se ivični delovi poliranog komada više troše od sredine tj polirani komad postaje trbušast ... tako da nije zlato sve što sija !!!
Hoću da kažem da neki od Vas sa poliranjem, i mogu da postignu neka poboljšanja jer imaju recimo veoma ravan komad stakla i nisu baš previše trljali CPU i Heatsink ... a neki opet ne postignu ništa pa budu razočarani ...

PS znači ovo je samo sugestija za još ozbiljniji pristup a nikako kritika ...
poz
 
Studiram arh. i jedina veza sa masinstvom je zajednicka ograda ova dva fakulteta. ;)

Super sto se neko sa strucne strane prikljucio ovoj temi, a pitanja su krajnje zanimljiva (onaj efekat trbuha i ravnosti stakla i mene plasi).

Sa druge strane stoji da su mnogi postigli bolje rezultate sa poliranjem iz kucne radinosti.

Iz svega ovoga bilo bi lepo da izvucemo neke nove, malo preciznije metode koje su opet izvodljive u kucnoj radinosti.

Na primer:

Preporuka za tacniji metod provere ravnosti polirane povrsine (zilet ili nesto trece)?

Da li je moguce negde nabaviti neku drugu bazu za poliranje sem stakla koja ce biti provereno ravna i koliko bi to kostalo?
 
što se tiče nabavke sigurno ravne podloge jedina varijanta je da čovek nađe neki čelični otpadak odgovarajućih dimenzija i zamoli nekog majstora brusača u nekoj mašinskoj radionici da to samo malo prebrusi tzv "Obeli na čisto" to je majstorski izraz ... ili ako poznajete nekog dobrog majstora bravara, glodača strugara koji radi u nekoj mašinsoj radionici da vam nađe neki otpadak (ima ih sigurno gomila) i prebrusi kod svog kolege

A što se tiče provere ravnosti u radionicama s to radi sa specijalnim etalonima izrađenim od spec čelika namenjenog za izradu mernih alata a pošto toga nema u kućnoj radinosti ... običan šubler bi možda mogao da završi posao a princip upotrebe bi mu bio isti kao i Rotringov lenjir
 
Aha, super, moja majka radi administrativne poslove u jednoj bravarskoj radionici u Batajnici. Videcu sa njima sta mogu i koliko bi eventualno kostalo, mada kontam da bi nesto moglo na lepe oci, pogotovo ako je otpad u pitanju. Jos ako mogu i merenje uraditi, al' sumnjam. Javljam kad saznam nesto vise.
 
što se tiče nabavke sigurno ravne podloge jedina varijanta je da čovek nađe neki čelični otpadak odgovarajućih dimenzija i zamoli nekog majstora brusača u nekoj mašinskoj radionici da to samo malo prebrusi tzv "Obeli na čisto" to je majstorski izraz ... ili ako poznajete nekog dobrog majstora bravara, glodača strugara koji radi u nekoj mašinsoj radionici da vam nađe neki otpadak (ima ih sigurno gomila) i prebrusi kod svog kolege

A što se tiče provere ravnosti u radionicama s to radi sa specijalnim etalonima izrađenim od spec čelika namenjenog za izradu mernih alata a pošto toga nema u kućnoj radinosti ... običan šubler bi možda mogao da završi posao a princip upotrebe bi mu bio isti kao i Rotringov lenjir

Ovo je definitivno O.T.
Ja sam završio srednju mašinsku, ako ti to nešto znači, na RGF-u sam konstantno na bakru, olovu, cinku...
Međutim ako ćemo se drkati sa detaljima, postoji i lasersko sečenje, poliranje ravne površine, na bazi poliranja sočiva objektiva dalekobacajućih teleskopa itd. , tj. poenta moje priče je sledeća, imaš dosta boljih načina od onih koje si naveo, tj. sa kojima može da utvrdi ravnina ili neravnina, međutim da li je to isplativo, svi ti silni postupci koštaju mnogo, i veliko je cimanje. Ovakve teme se i postavljaju zarad toga da se nešto uradi dobro, a isto tako jeftino, isto tako i efikasno, danas je najlakše da odeš na tehnološki fakultet potražiš profesora Kamberovića i kažeš čoveku, hoću to to i to, i on ti kaže može i to te košta od 500eura do 1000eura, mislim rešenja koja spominješ to su gotova rešenja, koje ili ti drugi uradi, ili ih ti sam uradiš, sa alatom koji košta boga Isusa.

Ovo što je postavljeno izađe oko 1500 din, ali za min 100 poliranja (ako se ne razbacuje i ako se uputstvo koristi kako treba), samim tim to je oko 15 din po jednom kuleru ili procesoru, sad ti meni reci imaš li ti jeftinije ili ovako ćemo, imaš li kroz novac procentualno bolje rešenje.
Znam da je ono što si napisao samo sugestija, ali opet si mogao da navedeš i razliku u izradi ili proveri, mislim cenovnu razliku.
P.S.
DA bi dobio ogledalo efekat potrebna ti je polirana površina ispod krpice (kao što je staklo, a ako bi to sve radio sa metalnim delom koji spominješ, brušenje nije dovoljno, tj. morao bi da ideš na mašinsko poliranje, a cena toga je ... bolje da i ne pričam više o tome, suludo je komentarisati bilo šta više ;)
 
Poslednja izmena:
sve je ovo lepo što se neko potrudio da napravi ovo uputstvo ali ja imam par pitanja za potpisnike ili koga god već:

1. Dali je neko ovde od Vas po struci dipl.maš.ing i to da se bavi stvarnom mašinskom proizvodnjom preciznih delova ... a ne recimo grejanjem, automatizacijom i drugim oblastima mašinsta

2. I dali znate značenje pojmova Ravnost i Hrapavost nekog mašinski obrađenog dela i šta je tu bitnu i koliko od ova dva pojma

3. I kako postići i kako utvrditi Ravnost ? Plastičnim Lenjirom pa makar on bio i Rotring ... a osnova za poliranje je komad stakla ... a šta ako je to staklo krivo 2-3 mikrona !!!??

Poliranje ljudi mora da se izvodi na besprekorno ravnoj površini tj mora biti PREBRUŠENA, a staklo to sigurno nije. Glatkost tj hrapavost podloge na kojoj se polira nije preterano bitna, a naravno nešto što je brušeno je prilično glatko a zna bogami i da sija. Hrapavost dakle nije bitna jer ionako ne polirate sa podlogom nego na nju stavljate vodenu šmirglu.
I što duže polirate to vam je manja ravnost jer ma koliko se vi trudili uvek se ivični delovi poliranog komada više troše od sredine tj polirani komad postaje trbušast ... tako da nije zlato sve što sija !!!
Hoću da kažem da neki od Vas sa poliranjem, i mogu da postignu neka poboljšanja jer imaju recimo veoma ravan komad stakla i nisu baš previše trljali CPU i Heatsink ... a neki opet ne postignu ništa pa budu razočarani ...

PS znači ovo je samo sugestija za još ozbiljniji pristup a nikako kritika ...
poz

Slazem se sa tobom za ravnost i hrapavost. Ja sam vodeni blok sa donje strane obradio na glodalici, sa "strugarskim nozem", lepo se vrti i polako "odnosi" materijal. Ispalo je ravno i prilicno glatko, a onda je odmah isla vodena smigla 1000, 1500 i 2000 da bi se hrapavost smanjila, a sve da ne bi narusio uravnjenost. E to jeste ravno i sija se. Takav postupak je sproveden i na WB za grafiku.

Jos sam ranije u slicnoj temi govorio kruzni pokreti su JEDNO VELIKO NE! Treba vuci napred nazad, polako, ujednaceno, smireno, pa zarotirati pod 90 stepeni da sledeci prolaz "odnese" tragove predhodnog. Nikako ne pocinjati sa manje od 800 i samo kada malo nestanu tragovi grubih crta rotirati ya 90 stepeni i taman se u 2 prolaya sve skida. Yatim odmah moye 1500, pa 2500. tako se maximalno cuva geometrija coolera (pretpostavka je da je uravnjen, ali hrapav). Masinsko poliranje ide na diskovima sa smirglama i an kraju sa pastama. Treba li napominjati da su delovi predhodno fino bruseni, dakle uravnjeni? Naravno da jesu, a odnosi se jako malo sa smirglama, prakticno mikroni. Odmah se ide sa 1000 - 1500, a zbog kruznog kretanja diska nema promene geometrije, mislim ima je ali samo 2-3 mm uz samu ivicu i to tesko uocljivo.
 
Poslednja izmena:
GoranM je napisao(la):
Slazem se sa tobom za ravnost i hrapavost. Ja sam vodeni blok sa donje strane obradio na glodalici, sa "strugarskim nozem", lepo se vrti i polako "odnosi" materijal. Ispalo je ravno i prilicno glatko,

Pravo Majstorsko rešenje ;) ali završava posao ...

Ali me interesuje nešto drugo ... razmišljam i pitam se zašto ovo sve već ne urade proizvođači Cooler-a kako bi unapredili svoje proizvode ? ... nije valjda da im to poskupljuje proizvodnju ? ( nebih rekao ) ... MIslim da bi zanimljivo bilo uporediti toplotnu provodljivost neke paste i sa aluminijumom ili Bakrom. Jer ako je provodljivost paste veća od ova dva materijala onda nema nikakve potrebe za poliranjem ?? I dali je Toplotna Provodljivost jedini relevantan parametar u ovoj priči ? Ako neko ima stručan odgovor, potvrdu ili negiranje ... voleo bih da čujem ...

poz
 
Pravo Majstorsko rešenje ;) ali završava posao ...

Ali me interesuje nešto drugo ... razmišljam i pitam se zašto ovo sve već ne urade proizvođači Cooler-a kako bi unapredili svoje proizvode ? ... nije valjda da im to poskupljuje proizvodnju ?
poz

To je jedini razlog, ubacivati još dva postupka koja će da dnevno smnje ko zna koliko proizvodnju, povećalo bi konačnu tržišnu cenu, a i konačnu prodaju što nikome nije "za cimanje".
 
Najbitnije za CPU je da je "skidan" na ravnoj površini, dok je poliranje idealno za skidanje pora, tj. sitnih kanala na obrađivanoj površini. Svakako, pravi benefit se oseti kada se ispolira kako CPU, tako i rashladno telo, i uz jednu AS5 pastu, temp u nekim situacijama može da padne i za 25 C, u poređenju na predhodno stanje. ;)

Woof!!! Koja su to stanaja i koji procesor i cooler? :p
 
Woof!!! Koja su to stanaja i koji procesor i cooler? :p

Recimo moj bivši QX6700, za njega ti nije trebao lenjir, da vidiš koliko je neravan, primera radi na 3GHz išao je preko 90C (B2 steping) bez ikakvih problema, sa ravnanjem temp je išla i preko 25C manje u korist tog procesora :) Sve to na TT 745 dual vodenom.
 
Poslednja izmena:
Prvo, polir pasta pominjana skorije je ladno 1900din, no way da bih dao toliko za pastu, recimo onda da bi svoj "tuning hladjenja" sveo samo na smirglanje.

- Ono sto je mene zaintrigiralo je vece skidanje ivica, odnosno pomenuti trbuh efekat. Jel postoji neko razumno/jeftino resenje da se to obidje u ovom postupku?

- I kako da znamo kada treba da predjemo na sledecu granulaciju? Odnosno kako da znamo da je "sloj gotov"?

Takodje me zanima jel najbolja kombinacija granulacija ona navedena i jel bi skodilo da se ide 320/500/1000/1200/1500/2000?
 
Prvo, polir pasta pominjana skorije je ladno 1900din, no way da bih dao toliko za pastu, recimo onda da bi svoj "tuning hladjenja" sveo samo na smirglanje.
Takodje me zanima jel najbolja kombinacija granulacija ona navedena i jel bi skodilo da se ide 320/500/1000/1200/1500/2000?

Pa gde nadje P320, pa sa tim moleri smirglaju zidove posle gletovanja. Mislim da je to ipak pregrubo za ove radnje narocito za CPU.
 
c-p-r, o kom se cooler-u radi?
Za ove što se danas proizvode, slobodno počni sa 800-1000.
Videćeš obojenu boju vode na šmirgli u bakarno, skida se bakar, posle 5-10 minuta trljanja pređeš na 1500 pa opet posle 10-ak minuta na 2000 i taman u prvih 2 minuta 2000-ka će da skida malo žešće jel je nova a posle još 15 minuta ti dođe kao poliranje jer 2000-ka više nije tako "hrapava", istrošena 2000-ka ja recimo kao nova 2500-3000...
Obavezno "menjaj vodu", čim vidiš posle 1-2min da je voda prljava ti isperi šmirglu...
Sve u svemu ukupno 1h i mislim da će biti dovoljno.
Ja i za 20-ak minuta dobijem neko mutno ogledalo, sa pastom bi dobio možda i čisto ali me mrzi toliko da ga "glancam". :)
 
Poslednja izmena:
E hvala na opsirnom odgovoru SuperStarr. :)

Noviji kuleri su u pitanju, Tt, fina zavrsna obrada. I to od bakra baze.
 
Poslednja izmena:
A i ti sad extra profitiraš... :d
 
Nazad
Vrh Dno